Za četiri godine mandata usvojeno svega 20 zakona

SARAJEVO – Vlada te Skupština Hercegbosanske županije (HBŽ) u više su navrata ponijele ocjenu institucija s najlošijim ili jednih od najlošijih rezultata, po većini parametara, od svih županijskih tijela vlasti u FBiH. Iako se bilježe i pozitivni pomaci, statistički podaci su neumoljivi – rezultati na kraju mandata su vrlo skromni, ocjena je Centara civilnih inicijativa (CCI) čiji su predstavnici jučer u livnu predočili rezultatima rada Vlade i Skupštine HBŽ-a u mandatu 2014.-2018.

Unutarstranački i međustranački sukobi

CCI ukazuje da su aktualni mandat Skupštine i Vlade HBŽ-a obilježili unutarstranački i međustranački sukobi i dominacija osobnih i uskostranačkih interesa, koji su rezultirali blokadama u radu vlasti, a potom i smjenom Vlade, kao i krajnje skromnim konačnim rezultatima institucija županijskih vlasti na isteku mandata. Nedovoljna posvećenost interesima građana i stvaranju ambijenta u kojem se političari neće baviti osobnim i uskostranačkim interesima već rješavanjem problema građana i poboljšanjem kvalitete njihova života dovodi do stalnih političkih tenzija i njihovih povremenih eskalacija.

Tako je intenzitet rada Skupštine HBŽ-a bio iznimno nizak tijekom čitavog aktualnog mandata: gotovo polovina mandata prošla je u neradu Skupštine. Osim konstitutivne, održane su još svega 24 redovne i 6 izvanrednih sjednica. Čak 21 mjesec, od 44 (do 30.6.2018.) prošao je bez sjednica Skupštine koja je u 2016. i 2017. godini imala četveromjesečne stanke u radu. Uz to, efektivan rad na sjednicama u 4 godine mandata (do 30.6.2018.) trajao je svega 78 sati, što je vremenski ekvivalent nepunih 10 osmosatnih radnih dana. U cjelokupnom aktualnom mandatu, Skupština je razmotrila svega 158 različitih mjera, što je oko 3 i pol mjesečno u prosjeku. Poseban problem je, kako je ukazano, niska realizacija zakona. Najviše županijsko zakonodavno tijelo je do 30.6.2018. usvojilo najmanje zakona od svih županijskih skupština: u 4 godine, usvojeno je tek 20 zakona.

Osim nedovoljnog rada Vlade i nezainteresiranosti Skupštine u tom pogledu, jedna od prepreka boljim rezultatima u kontekstu usvajanja zakona je predugo trajanje procedure usvajanja zakona, a nastavljena je i praksa nepoštovanja Poslovnika o radu, koji nalaže da se program rada za narednu godinu donosi do kraja tekuće godine. Skupština HBŽ-a je, pak, cijelu 2015. godinu radila bez usvojenog Programa rada.

Netransparentno donošenje proračuna

U kontekstu usvajanja proračuna, tijekom mandata je došlo do pozitivne promjene u odnosu Vlade i Skupštine prema toj obvezi: nakon što je dvije prve godine, nepoštivanjem propisanih rokova, kršen Zakon o proračunima FBiH, proračuni HBŽ-a su u protekle dvije godine mandata usvojeni na vrijeme, prije početka godine na koju se odnose. Na žalost, usvojeni su bez javne rasprave koja bi omogućila interesnim grupama, NVO, sindikatima i građanima da iskažu svoje mišljenje, daju prijedloge i utječu na krajnji sadržaj tog bitnog dokumenta, što je ozbiljna zamjerka u kontekstu transparentnosti rada Skupštine.

Nefokusiranost vlasti na probleme građana i unaprjeđenje kvalitete njihovog života ima ozbiljne posljedice. Koncem 2017. godine, u odnosu na 2014., HBŽ broji 2199 stanovnika manje te je u prve dvije godine aktuelnog mandata došlo do nekontroliranog iseljavanja mladih koji su u potrazi za poslom.

Srbi i nadalje nisu konstitutivni

CCI napominje i da je tijekom aktualnog mandata u Skupštini HBŽ-a došlo do korištenje mehanizma zaštite vitalnog nacionalnog interesa kao sredstva političke borbe. Naime, zastupnici iz klubova Srba i Bošnjaka su, nezadovoljni odnosom najjače članice vladajuće koalicije (HDZ BiH), počeli pokretati mehanizam vitalnog nacionalnog interesa pri donošenju svih važnih odluka i zakona. Pritisak je kulminirao pokretanjem vitalnog nacionalnog interesa srpskog naroda na Proračun i Zakon o izvršenju proračuna za 2017. Situacija po tom pitanju se smirila prestankom HDZ-ovog ignoriranja zahtjeva SNSD-a za smjenom njihovih bivših kadrova u rukovodstvu Skupštine i Vladi koji su, u međuvremenu, promijenili stranačku pripadnost. Nadalje, mehanizam za zaštitu kolektivnih prava konstitutivnih naroda efikasno je spriječio u dva navrata usvajanje Zakona o udžbenicima i nastavnim sredstvima za osnovne i srednje škole a Ustavni sud FBiH je presudio da se tim zakonom povrijeđuje vitalni nacionalni interes srpskog i bošnjačkog naroda. Nažalost, Vlada nije dostavila Zakon koji bi bio usklađen s tom presudom, a što bi u praksi konačno zajamčilo ravnopravnost konstitutivnih naroda u HBŽ-u u oblasti obrazovanja.

I intenzitet rada Vlade HBŽ-a u mandatu 2014.-2018. bio je nedostatan. Održano je 127 sjednica (do 30.6.2018.). Intenzitet rada je rastao s promjenama vlada (od 1,3 sjednice, u prosjeku, mjesečno, vlade u „tehničkom mandatu“, preko 2,9 mjesečno, smjenjene vlade, do 3,6 aktuelne), ali nijedna nije dostigla Poslovnikom propisani intenzitet od 1 redovne sjednice tjedno. Za kompletan četverogodišnji mandat, Vlada je razmotrila tek 1628 mjera, koliko su neke županijske vlade uradile u samo jednoj godini svog mandata. Vlada je, pak, utvrdila i dvije bitne strategije: Strategiju razvoja HBŽ za period 2016.-2020. i Strategiju za borbu protiv korupcije 2016.-2019. Sumarno, za kompletan mandat, Vlada HBŽ-a je (do 30.6.2018.) realizirala tek 127 različitih planiranih mjera (118 u prijedlogu i 9 u nacrtu)., što je manje od obima samo jednog godišnjeg plana u posljednje tri godine. Osim s donošenjem Programa rada, Vlada HBŽ-a kasni i s obvezama u smislu usvajanja proračuna. Nadalje, iako se već par godina planira izrada novog Ustava HBŽ-a, usvajanjem kojeg bi Srbi napokon postali konstitutivan narod u toj županiji, isti je još uvijek „na čekanju“.

Jedan od događaja koji je obilježio protekli mandat u HBŽ-a a u svezi je sa županisjkom Vladom, je skandal s ministrom unutarnjih poslova u aferi „socijalni slučaj“. U tom kontekstu CCI izražava žaljenje da su domaći političari i njihove stranke još uvijek daleko od standarda razvijenih demokratskih društava u kojim se, u takvim situacijama, podnosi neopoziva ostavka ili se biva smijenjen i procesuiran. Da bi stvar bila apsurdnija, ministar je podnio ostavku na stranačke funkcije ali je, uz potporu svoje stranke, ostao u Vladi. Akcentirajući taj slučaj i podsjetivši da redovno ukazuje na neprihvatljivost takvog ponašanja u politici, CCI sa zanimanjem čeka izbore da vidi kako će građani-birači reagirati na takve pojave u svojim sredinama i kako će se odnositi prema strankama koje toleriraju neprihvatljivo ponašanje visokih dužnosnika.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

error: Content is protected !!