Vlast najlošija u Hercegovini

Predstavnici Centara civilnih inicijativa (CCI) jučer su predstavili rezultate analize rada županijskih vlada i skupština, koji su pokazali kako su rekli „prilično nizak intenzitet rada od siječnja do rujna“, što se reflektiralo na manji broj usvojenih zakona.

Nijedna županijska vlada nije u potpunosti realizirala svoj devetomjesečni plan aktivnosti. Oko 75 posto planiranog utvrdile su vlade Tuzlanske, Zeničkodobojske, Zapadnohercegovačke i Sarajevske županije, više od 50 posto vlade Unsko-sanske, Posavske, Bosanskopodrinjske i Hercegovačko-neretvanske županije.

Vlada Srednjobosanske županije realizirala je tek četvrtinu, a Vlada Hercegbosanske Županije samo 10 od 16 posto planiranog za realizaciju od siječnja od veljače.

Rezultati loši

– Jedino je Vlada Unskosanske županije, održavši 40 sjednica u prvih devet mjeseci ove godine, imala intenzitet rada iznad jedne redovne sjednice tjedno u prosjeku. Najmanje sjednica održala je Vlada HNŽ-a, tek dvije mjesečno u prosjeku – kazala je koordinatorica za medije CCI-a Ana Lučić.

Po produktivnosti rada s više od 1.000 razmotrenih mjera, izdvajaju se vlade Županije Sarajevo, Srednjobosanske županije i Bosanskopodrinjske županije, dok je svega 211 razmotrenih mjera imala Vlada Zapadnohercegovačke županije.

– Ukupno je utvrđeno 118 zakona, od čega su 64 novi tzv. temeljni zakoni, a ostalo su izmjene i dopune već postojećih zakonskih akata. Najviše zakona utvrdile su vlade ŽS (22), USŽ (19) i TŽ (18), a najmanje vlade Posavske (6) i Srednjobosanske županije (3) – istakao je konsultant za monitoring CCI-a Alen Čular.

Posmatrajući pojedinačno po produktivnosti se izdvajaju skupštine Unsko-sanske županije i Županije Sarajevo s više od 150 razmotrenih mjera, dok je najmanje mjera, svega 28, razmotrila Skupština Hercegovačko-neretvanske županije. Sa 101 realiziranom mjerom Skupština Bosansko-podrinjske županije ostvarila je svoj najbolji rezultat do sada.

Kriza u HNŽ-u

Analizirajući usporedne podatke koje je predstavio Centar civilnih inicijativa, više je nego evidentno da je jedna od najlošijih, ako ne i najgora upravo Vlada sa sjedištem u Mostaru. Također, u stopu je prati i drugi županijski nivo vlasti, onaj zakonodavni koji oličen kroz rad Skupštine Hercegovačko-neretvanske županije daje vrlo loše rezultate.

Sada je više nego jasno da je politička kriza u ovoj županiji i kroz brojeve izražena zauzela duboke korijene, iako najodgovorniji izbjegavaju govoriti o tome. Već dugo vremena teme kao što su (ne)provođenje presude Županijskog suda o ponovnom izboru ravnatelja policije MUP-a HNŽ i političke turbulencije oko amandmana na Ustav HNŽ-a koji se tiču  konstitutivnosti Srba ograničavaju rad Skupštine i Vlade HNŽ-a. Bojkoti rada i napuštanje sjednica sve su učestaliji i nema naznaka, barem javnih, da će se u skorije vrijeme nešto promijeniti.

Ono što je zanimljivo, čak ni rezultati rada Vlade  i Skupštine u Zapadnohercegovačkoj županiji kojom dominira jedna stranka  nisu ništa bolji, a slična je situacija i s Vladom i Skupštinom u Hercegbosanskoj županiji gdje je prije određenog vremena došlo i do promjene premijera. G.S.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *

error: Content is protected !!