UMJETNOŠĆU PROTIV ZLOČINA „Almanah“ 77 – 78

Rijetki su u južnoslavenskim kulturama slučajevi da neki izdavač posveti tako veliki prostor u časopisu (šezdeset šest stranica!), koji nije pretežito posvećen umjetničkim temama, posebno ne dramskoj književnosti, jednoj predstavi nastaloj prema tekstu suvremenog crnogorskog dramatičara Željka Vušurovića. Radi se o drami Deportacija, angažiranom tekstu koji preko obiteljske drame rastvara jednu od najnečasnijih stranica u povjesti djelovanja članova političkog vođstva Crne Gore u ratovima 1992-1995, koje je krajnje zločinački isporučilo izbjegle Bošnjake Karadžićevim koljačima koji su ih ubili.

Vušurovićev tekst izveden u produkciji i na sceni Kulturnog centra iz Novog Pazara privukao je pozornost publike i polučio lijepe prikaze u medijima. Međutim, drama u kojoj odjekuju i ovakvi dijalozi:

Slađana: Jesi li ti kriv za deportaciju i smrt nekih Muslimana?

Puniša: Molim…?

Slađana: Zašto mi nisi kazao što si tada napravio Puniša…

do te mjere je, kao i sama predstava nastala po ovom tekstu zaintrigirala  akademika Šerbu Rastordera, urednika Almanaha, časopisa za proučavanje, prezentaciju i zaštitu kulturno-istorijske baštine  Bošnjaka/Muslimana, iz Podgorice, da je u suradnji sa direktorom Atvijom Kerovićem ovom kulturnom događaju posvetio golemi dio sadržaja Almanaha. Časopis donosi i optužnicu i besramnu presudu crnogorskog sudstva u ovom slučaju, a umjetničku suštinu odlične Vušurovićeve drame  precizno su ocjenili prof. dr. Siniša Jelušić: Ovo djelo,posebno u njegovoj moralnoj dimenziji biće pogrešno razumjevati posredstvom tribalističke konstrukcije Naši – Vaši-Njihovi, koja bi bila u iskrivljenoj funkciji imaginarnog dobra ili žrtve samo jedne, načelno zatvorene plemenske zajednice…, dok Aleksandar Radunović veli: Vušurovićev komad Deportacija je po mnogo čemu specifičan, a jedna od tih specifičnosti bi se mogla ogledati u tome što je komad,u najvećoj mogućoj mjeri postavio kao antičku tragediju…

Konačno, akademik Šerbo Rastoder cijelo insceniranje ove drame tretira kroz naslovnu sintagmu svog eseja Suočavanje s budućnošću.

Pothvat podgoričkog Almanaha hrabar jei krajnje angažiran akt kojim se umjetničkom riječju pobjeđuje zlo.

Podgorički Almanah kao paradigma tvoračke hrabrosti i temeljnog ljudskog poštenja!

Piše: Gradimir Gojer, kultura@dnevni-list.ba

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

error: Content is protected !!