U prijelazu na obnovljive izvore energije, velike europske naftne kompanije prednjače nad američkim i kineskim

Prema novom izvješću svjetske neprofitne organizacije CDP, poznate kao Carbon Disclosure Project tj. Projekt za transparentnost ugljika, velike naftne kompanije zaostaju u provedbi prijelaza na energiju s niskom razinom ugljika, no BP, Eni, Equinor, Total, Repsol i Shell, pohvalno prednjače u industriji.

CDP, organizacija koja nadzire razinu utjecaja velikih kompanija na okoliš, je u ponedjeljak objavila izvješće rangirajući spremnost najvećih javnih kompanija za naftu i plin na prijelaz na energiju s niskom razinom ugljika.

U cjelini, industrija stoji prilično loše, sa samo 1,3 posto prosječnih kapitalnih izdataka utrošenih na vjetar, solarnu energiju ili hvatanje i skladištenje ugljika (CCS), prema izvješću.

Kineski naftni div CNOOC, ruski Rosneft i američki Marathon Oil nalaze se na dnu liste, koja je ocijenila tvrtke prema njihovoj sposobnosti upravljanja s četiri ključna tranzicijska rizika definirana prema Radnoj skupini za financijske informacije o klimatskim promjenama (TCFD), koju vodi Michael Bloomerg.

Podjele prema regijama

Za CDP, je primijetio ‘regionalnu podijeljenost’, s kineskim, ruskim i američkim tvrtkama u zaostatku. Europska naftna poduzeća se ističu s ulaganjima u tehnologije s niskim emisijama ugljika koje dosežu i 7 posto od ukupnih izdataka kompanije.

Postotak se može činiti malim. No Luke Fletcher, viši analitičar u CDP-u, je rekao da se postotak mora gledati u odnosu na masivnu veličinu industrije. Primjerice, Shell ima godišnje kapitalne izdatke od 25 do 30 bilijuna dolara i planira investirati između 1 i 2 milijarda u tehnologije s niskom emisijom ugljika u narednim godinama.

– Na relativnoj osnovi, to nije veliko. Ali iz šire perspektive, to je prilično veliko – Fletcher je rekao za EURACTIV.

Rebrendiranje

Neke tvrtke poput Norveške Equinor – koja zauzima prvo mjesto na popisu – išle su korak dalje objavljujući planove ulaganja od 15-20 posto svojih kapitalnih izdataka na obnovljive izvore energije do 2030. godine, s fokusom na energiju vjetra.

Prema CDP-u, nedavno rebrendiranje tvrtke – izbacivanjem riječi ‘nafta’ iz svog imena – simbol je šireg pomaka u industriji, uzrokovanog kombinacijom regulatornog pritiska oko smanjenja emisije i povećane kontrole ulagača.

Za razliku od njih, zbog manjih državnih pritisaka usmjerenih na promjenu, tvrtke sa sjedištem u SAD-u nisu prihvatile obnovljive izvore energije na isti način.

– U 24 kompanije, europske naftne tvrtke su zaslužne za 70 posto postojećih kapaciteta obnovljivih izvora energije i gotovo svih kapaciteta u razvoju- opisano je u izvješću CDP-a.

Na listi CDP-a, druge tvrtke poput Shell, Total i Repsol, su rangirane kao ‘najambicioznije’ u smanjenju emisije ugljičnog dioksida jer su usvojile mjere s ciljem smanjenja stakleničkih plinova iz ‘indirektnih izvora’.

– To bi bile emisije od osobe koja svakodnevno vozi auto – objasnio je Fletcher, naglasivši kako je potez ‘prilično ključan korak’ za tri kompanije jer ‘oko 90% emisija naftnih i plinovitih proizvoda u vrijednosnom lancu’ dolazi iz upotrebe u transportu.

-Te kompanije počinju prevoditi i razmišljati o svojoj mreži ugljičnog otiska u cijelini – rekao je Fletcher, ističući kako se europske tvrtke za naftu i plin sada vide kao šire energetske kompanije.

Promjena u strategiji je također vidljiva u sektorskoj akviziciji poslovanja s čistom energijom. U izvješću se navodi da je od početka 2016., dogovoreno 148 poslovanja u području alternativne energije i CCS-a. Sveukupno, sektor je investirao 22 bilijuna eura u obnovljive izvore energije od 2010.

– Mnoge od tih kompanija šire svoja ulaganja – rekao je Fletcher za EURACTIV prisjećajući se Totalove kupnje Safta, vodećeg proizvođača baterija, iz 2016.godine, te Shellove kupnje nizozemskog NewMotiona, jedne od najvećih europskih mreža za punjenje električnih vozila iz 2017. godine.

Međunarodno udruženje proizvođača nafte i plina (IOGP) je također primijetilo promjenu.

– Naša industrija vidi pravu poslovnu priliku i vodeća je u mnogim tehnologijama obnovljivih izvora visokih performansi i niske razine ugljika- rekao je François-Régis Mouton, upravitelj poslova Europske unije u IOGP-u u Bruxellesu.

-Prijelaz nije samo izazov – rekao je Mouton za EURACTIV u e-mail komentarima.

– Osim obnovljivih izvora energije, imamo desetljeća iskustva u CCUS-u koja će biti presudna za teške industrijske sektore u gospodarstvu bez ugljičnog otiska. U kombinaciji s prirodnim plinom, sustav možemo također u velikoj mjeri opskrbiti s vodikom- rekao je.

Osim diversifikacije na izvore čiste energije, europske tvrtke nafte i plina se također usredotočuju na kraće investicijske cikluse kako bi poboljšale svoju fleksibilnost kapitala i otpornost na promjene u budućnosti, izvješteno je u CDP-u.

-U Rusiji, državna naftna poduzeća Gazprom i Rosneft imaju manju fleksibilnost kapitala, što znači da bi mogle biti nespretnije i sporije u mobilizaciji kao odgovoru na buduće promjene poput klimatske regulacije. To je također trend u kineskim nacionalnim naftnim kompanijama uključujući Petrochniu – primjetio je CDP.

Zadovoljiti promjene

Unatoč pokazivanju dobre volje, kompanije za naftu i plin moraju zadovoljiti još puno zahtjeva. Sektor je odgovoran za više od pola svjetske emisije stakleničkih plinova povezanih s potrošnjom energije, što predstavlja više od 17 milijuna tona ugljičnog dioksida godišnje, navodi izvješće CDP-a.

Učinkovitost također ostaje problem koji se treba riješiti u industriji. U prosjeku, kompanije gube 3,3 posto svoje proizvodnje prirodnog plina kroz izgaranje, ispuštanje i curenje metana – u vrijednosti od gotovo 5 bilijuna dolara po trenutnoj cijeni plina, naglašeno je u izvješću.

Zapravo, neki tvrde da se prijelaz na obnovljive izvore energije jednostavno ne može dogoditi u potrebnoj mjeri bez sudjelovanja velikih naftnih kompanija.

-Ako međunarodne naftne tvrtke ne sudjeluju u globalnoj obnovljivoj revoluciji, tko drugi može?- rekao je Eirik Waerness, glavni ekonomist za Equinor.

– Tko drugi ima financijsku snagu, iskustvo, tehničke vještine i lanac opskrbe koji je već zadužen za razvoj tog djela energetskog spektra? – rekao je za EURACTIV u nedavnom intervjuu.

Izvor: Euractiv.hr

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *