Sve manje Hrvata sklapa brak u crkvi, ovo su najvažniji razlozi

Jedno istraživanje pokazalo je da su mladi u Europi sve manje religiozni. Pitanje je – vrijedi li to i za Hrvate, kojih se prema posljednjem popisu stanovništva, 86 posto izjasnilo katolicima? Dok je prije desetak godina broj crkvenih brakova bio dvostruko veći u odnosu na građanske brakove, danas je situacija znatno drugačija.

 | Autor: instagram

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u 2017. godini broj crkvenih i građanskih brakova gotovo se izjednačio. Točnije, postotak crkvenih brakova za 2017. godinu iznosi 51,6 posto. Upravo taj podatak čini bitnu razliku u odnosu na desetljeće prije kada su crkveni brakovi činili dvije trećine ukupno sklopljenih brakova u Hrvatskoj. Valja istaknuti i kako je broj građanskih brakova u 2017. godini bio veći od crkvenih u čak šest županija – Primorsko-goranskoj, Istarskoj, Virovitičko-podravskoj, Bjelovarsko-bilogorskoj, Sisačko-moslavačkoj i Gradu Zagrebu.

 | Autor: Instagram

Još nema konačnih podataka za 2018. godinu, no prema dosadašnjim podacima Ministarstva uprave, ukupni broj građanskih brakova (6545) u prvih osam mjeseci bio je veći od broja crkvenih (6168). Ipak, moguće je da će konačni broj pokazati drugačije rezultate. Sociologinja Ankica Marinović objasnila nam je zašto je, prema njezinom mišljenju, broj vjerskih brakova u padu:

“Taj je podatak samo naizgled iznenađujući jer se oko 90 posto Hrvata smatra katolicima. Međutim, to što netko za sebe kaže da je katolik ne znači da je i vjernik. U istraživanjima je uvijek određen postotak više katolika nego što je katoličkih vjernika. Osim toga, današnji vjernici nisu nimalo homogena kategorija. Dakle, postoje ljudi koji se iz nekih obiteljskih ili kulturoloških razloga izjašnjavaju kao katolici, ali nisu vjernici.

 | Autor: Instagram

Postoje vjernici koji prihvaćaju većinu onoga što katolička vjera naučava i uglavnom se ponašaju u skladu s tim. Zatim postoje vjernici koji ne prihvaćaju sve što njihova vjera uči, pa tako ni neke vjerske norme. Postoje oni koji su samo običajni vjernici i žive svjetovno. A  postoje i oni koji, smatrajući se vjernicima, prihvaćaju temeljnu kršćansku poruku unutar koje formiraju svoje stavove, ne po diktatu Crkve, već prema svom osobnom duhovnom senzibilitetu.

Liberalizacija shvaćanja braka i obitelji 

Više je mogućih razloga zbog kojih sve manje vjernika stupa u crkvene brakove.  Prije svega, lakše je sklopiti civilni nego crkveni brak (obavezni predbračni ‘vjeronauk’ (zaručnički tečajevi). Utjecajniji je razlog disolucija normativnog vrijednosnog sustava Katoličke crkve (sve je više onih koji u svakodnevnom životu pri donošenju odluka ne uzimaju u obzir crkvena pravila, naročito kad su u pitanju svjetonazorska pitanja). Još je utjecajniji razlog liberalizacija shvaćanja braka i obitelji u društvu i promjene u pravnom reguliranju pojmova braka (alternativni oblici braka) i obitelji (alternativni oblici obitelji).”

 | Autor: Instagram

Sociologinja Marinović opisuje i zašto su se Hrvati udaljavaju od Katoličke crkve:

“Definitivno je na djelu kriza vjere u institucije, i to ne samo u Hrvatskoj. Isto se događa i Katoličkoj crkvi. Njena izrazita konzervativnost, nedostatak sluha za „znakove vremena“, sklonost klerikalizmu, afere unutar Katoličke crkve na univerzalnoj razini, ne pridonose porastu povjerenja. Nakon 1990-ih je došlo do naglog rasta religioznosti, u prvom desetljeću 2000-ih je došlo do stabilizacije vjerničke strukture, a sada, barem prema rezultatima European Value Study (2018) na djelu je blago opadanje religioznosti u Hrvatskoj. Ali mislim da u idućem istraživačkom razdoblju (2018.-2028.) neće doći do značajnijeg smanjenja religioznosti u Hrvatskoj.”

 

 | Autor: Instagram

 

Istraživanje je pokazalo i da svake godine raste broj razvoda, a sociologinja nam je rekla zašto je taj broj sve veći:

“Spomenuto istraživanje je pokazalo da je hrvatsko društvo po većini pitanja u većini područja društvenog djelovanja umjereno liberalno, a po nekim pitanjima (kao što je samohrano roditeljstvo) izrazito liberalno. Ta činjenica i činjenica porasta svijesti o važnosti veće rodne ravnopravnosti neki su od aspekata koji utječu i na rast broja razvoda. Ono što je nekada donosilo društvenu i često obiteljsku stigmu (razvod), postalo je u velikoj mjeri društveno prihvatljivo. Osim toga, društvena stigmatizacija nasilja u obitelji i podrška žrtvama nasilja, poticaj je ženama da napuste brak u kojemu su žrtve.”

 

 

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *