Strana ulaganja veća za 66,8 posto

Aktivnosti u procesu pristupanja Europskoj uniji, jačanje ekonomije, ispunjavanja obveza iz Partnerstva za mir, jačanje vladavine prava te unaprjeđenje regionalne i međunarodne suradnje ključni su prioriteti koje je Vijeće ministara dalo sebi u zadaću u okviru Programa rada za ovu godinu, a koji je jučer usvojen na sjednici.

Ovaj program, kako je potvrđeno, zasnovan je na Srednjoročnom programu rada Vijeća ministara BiH, a u kojem se vizija razvoja BiH oslanja na pet općih principa razvoja- pametni rast, integrirani rast, održivi rast, inkluzivni rast, upravljanje u funkciji rasta. Iz Vijeća ministara pojasnili su kako se ovim načinom povezuje rad sa strategijom “Europa 2020” kao i strategijom “Jugoistočna Europa 2020”.

Kada je riječ o sadržaju samog programa rada, a kroz definirani Akcijski plan, u njemu se nalazi, između ostalog, oko 100 razvojno-investicijskih projekata/programa, planiranih za usvajanje tijekom ove godine. Naravno, u Akcijskom planu se nalazi popis zakona, odluka, informacija, izvješća, ugovora, strategija, analiza i pravilnika koji će biti na sjednicama.

U kontekstu europskog puta ministri su se upoznali s informacijom o ukupnim aktivnostima Direkcije za evropske integracije u vezi sa upravljanjem procesom europskih integracija i o finalizaciji pripreme odgovora na 3.242 pitanja  iz Upitnika Europske komisije.

Rast BDP-a

Kada je pak riječ o ekonomskim kretanjima iz Vijeća ministara jučer su naveli kako se iz Informacije Direkcije za ekonomsko planiranje o kretanju makroekonomskih pokazatelja za siječanj- listopad 2017. vidi rast  svih ekonomskih parametara u BiH. Konkretno-u trećem kvartalu prošle godine registrirani ekonomski rast iznosio je 2,6 posto u odnosu na isti kvartal prethodne godine, čime je nastavljen rast iz prvog i drugog kvartala. Istodobno, značajniji doprinos rastu BDP-a, nakon dužeg vremena, ostvaren je u domenu investicija, uz rast privatne potrošnje i pozitivni vanjskotrgovinski bilans, dok je javna potrošnja stagnirala.

Kada je riječ o stranim ulaganjima podaci Centralne banke BiH pokazuju kako su u platnom bilansu za pola godine ukupna strana ulaganja iznosila 386,7 milijuna maraka i veća su za 66,8 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine.

 Izvoz-uvoz

Robni izvoz također je nastavio s trendom rasta pa je tako u listopadu iznosio 20,5 posto u odnosu na isti mjesec prethodne godine, dok je uvoz roba porastao za 15 posto.

Iz Vijeće ministara ističu kako je u rujnu prošle godine porastao broj zaposlenih za 2,4 posto  u odnosu na rujan 2016. godine (753,4 tisuće).

U kontekstu poreza, u prvih deset mjeseci 2017. u BiH je prikupljeno oko 11,8 milijardi maraka prihoda od neizravnih i izravnih poreza, što je za 8,3 posto više u odnosu na isto razdoblje 2016. godine. S druge strane porezne uprave entiteta prikupile su oko 5,9 milijardi KM prihoda, što je više za oko 515 milijuna maraka u odnosu na isto razdoblje 2016. godine.

Ukupni depoziti na kraju ovog razdoblja iznosili su 19,6 milijardi KM i zabilježili su rast od 12,1 posto, a najveći doprinos rastu došao je iz sektora stanovništva, čiji su depoziti iznosili 11,1 milijardi maraka.

Zajam za željeznice

Na dnevnom redu jučerašnje sjednice bila je i tema obnove željeznica u RS-u, pa je tako utvrđen prijedlog sporazuma o zajmu između BiH i Međunarodne banke za obnovu i razvoj – Projekt restrukturiranja željeznica Republike Srpske, vrijedan 51,3 milijuna eura. Rok otplate zajma je 32 godine, uključujući sedam godina grace razdoblja, a sredstva su alocirana na Republiku Srpsku – Željeznice Republike Srpske. Kako navode iz Vijeća ministara cilj projekta je unapređenje operativne učinkovitosti i financijske održivosti željeznica Republike Srpske.

Nadzor hrane

Vijeće ministara BiH usvojilo je Izvješće Agencije za sigurnost hrane o  provedenom programu kontrole ostataka pesticida u i na hrani biljnog porijekla u za 2017. godinu.

Prema Izvješću, analizirano je 195 uzoraka, od kojih je 109 ili 56 posto domaćeg, a 86 ili 44 posto inozemnog porijekla te je izvršeno više od 31 tisuće analiza. Prema podacima

četiri uzorka ili dva posto njih sadržavali su ostatke pesticida u koncentraciji iznad maksimalno dozvoljene količine propisane Pravilnikom. Radi se o po jednom uzorku kultiviranih gljiva i šljiva te o dva uzorka stolnog grožđa. S druge strane kod

60 uzoraka utvrđena je prisutnost ostataka pesticida ispod propisane maksimalno dozvoljene količine, dok pesticidi nisu pronađeni kod l3l uzorka.

Piše: D. Pušić, dogadjaji@dnevni-list.ba

 

 

 

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *