Stiglo 145,8 milijuna maraka od MMF-a

Na račun Centralne banke Bosne i Hercegovine legla je druga tranša po osnovi Proširenog aranžmana (Extended Fund Facility – EFF) s Međunarodnim monetarnim fondom (MMF), u iznosu od 145.828.711,65 KM.

Nakon uvećanja spomenutog iznosa za refundaciju MMF-ovih naknada za osiguranje sredstava i umanjenja MMF-ove naknade za usluge, ukupan iznos za raspodjelu sredstava je 145.822.158,02 KM.

-Raspodjela je izvršena po uobičajenom omjeru, jedna trećina  za račun Ministarstva financija Republike Srpske tj. 48.607.386,00 KM i dvije trećine za račun Federalnog ministarstva financija tj. 97.214.772,02 KM, kazali su iz Centralne bane BiH.

Ukupan iznos cjelokupnog Proširenog aranžmana MMF-a za BiH je 443,04 milijuna SDR, ili oko 533 milijuna eura.

Nove obaveze

Podsjetimo da je MMF prije pet dana odobrio drugu tranšu, a tada je predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić kazao kako su u dopunskom pismu namjere MMF-u razrađeni rokovi za određene obaveze BiH.

-Pismo namjere ostaje potpuno identično, osim što smo u skladu sa našim obavezama promijenili određene rokove i dio prethodnih mjera pretvorili u strukturne mjere, precizirao je Zvizdić podsjetivši ako je BiH u međuvremenu ispunila dio mjera kako je to dogovoreno i definirano u dopunskom pismu namjere. Jedna od tih mjera je set zakona o akcizama, a druga, koja je bila prethodna mjera, zakon o osiguranju depozita koji je postao strukturna mjera.

O zakonu o osiguranju depozita prije dva dana su jasno govorili i izvršni direktori MMF-a koji su u izvješću nakon završenog drugog pregleda pohvalili organe vlasti za napredak ostvaren u modernizaciji i usuglašavanju zakona u sektoru bankarstva. Podcrtali su potrebu za kontinuiranim naporima u očuvanju financijske stabilnosti i unapređenje regulatornog okvira.

-U tom kontekstu, direktori apeliraju da se što prije donese novi zakon o osiguranju depozita. Također su podcrtali potrebu reformiranja razvojnih banaka, stoji u priopćenju MMF-a.

Važnost kredita

Kako se trenutno nalazimo na početku godine kada su entitetski proračuni stabilni, u vlasti nema mnogo euforije oko uplaćene tranše. Entitetski ministri financija u više su navrata u zadnjih godinu dana, kada je bila blokirana druga tranša, tvrdili kako imaju adekvatnu zamjenu za novac MMF-a u domaćim bankama od kojih uzimaju kratkoročne pozajmice. Kredit MMF-a jeste najpovoljniji, ali je sa druge strane mnogo važniji jer se njegovim odobravanjem otvaraju vrata drugih međunarodnih financijskih institucija poput Svjetske banke i EBRD-a koji su potrebni za gradnju infrastrukture i za razvojne projekte.

Piše: Vanja Bjelica-Čabrilo, dogadjaji@dnevni-list.ba

Vlasti se nisu obvezale na prodaju BH Telecoma i HT Mostara

Rezidentni predstavnik MMF-a u BiH Francisco Parodi pojasnio je za Klix.ba navode iz Dopunskog pisma namjere bh. vlasti MMF-u, a koji se odnose na javna telekom poduzeća, BH Telecom i HT Mostar. Nakon što je Vlada RS-a na službenoj web stranici objavila sadržaj Dopunskog pisma namjere MMF-u, koje potpisuju predsjedatelj Vijeća ministara BiH, ministar financija BiH, guverner Centralne banke BiH, entitetski premijeri i ministri financija, Klix.ba kontaktirao je Međunarodni monetarni fond (MMF) tražeći pojašnjenje vezano za dio koji se odnosi na prodaju javnih poduzeća BH Telecom i HT Mostar.

Naime, u Dopunskom pismu namjere stoji: “Vlada FBiH nije bila u mogućnosti poduzeti sveobuhvatan proces privatizacije zbog tehničkog kašnjenja u pribavljanju izvještaja o temeljitoj procjeni (due diligence) i nedostatka interesa kupaca. Ipak, tijela vlasti imaju namjeru okončati već pokrenutu financijsku i operativnu temeljitu procjenu (due diligence) za BH Telecom i HT Mostar (prethodna mjera za ovaj pregled) do rujna 2018. godine“. Ubrzo nakon toga, Vlada FBiH objavila je da nema namjeru prodati telekom operatere i da, kako bi uopće bilo pristupljeno privatizaciji bilo kojeg gospodarskog društva moraju postojati pravni i formalni preduvjeti za to, a prvi i osnovni je da je takva privatizacija predviđena Planom privatizacije, što za telekome nije slučaj. Kontradiktoran sadržaj Dopunskog pisma namjere i zvaničnog stava Vlade FBiH zbunio je javnost zbog čega je Klix od MMF-a zatražio odgovor.

“Ne, vlasti u BiH nisu slagale MMF. Vlasti se nisu obvezale na privatizaciju telekom operatera. Inicirale su ‘due diligence’ proces kako bi napravile ocjenu financijskih i operativnih uvjeta u te dvije kompanije“, pojasnio je rezidentni predstavnik MMF-a u BiH Parodi.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

error: Content is protected !!