Sinkronizacija medija, vlasti i društva u unaprjeđenju zaštite i promocije ljudskih prava

Jedna od aktivnosti na ovom polju je i projekt “Mapiranje ljudskih prava u medijima iz perspektive građana, ranjivih grupa i medijske zajednice u BiH”, a koji financira Europska unija, a provodi Konzorcij koji čine BH novinari, Europska federacija novinara i Centar za edukaciju ProEduca

Sinkronizirano djelovanje medija, institucija vlasti i društva u cjelini ključni je preduvjet unaprjeđenja zaštite i promocije ljudskih prava u BiH, a u tom kontekstu od iznimnog je značaja jačanje suradnje svih relevantnih aktera u društvu kako bi se stvorila osnova za daljnji rad koji bi trebao dovesti do približavanja standardima Europske unije kada je riječ o tematici ljudskih prava. S obzirom na značaj i stupanj utjecaja medija u formiranju različitih agenda kao i sociološke potencijale medija na formiranje određenih stavova medijske publike jasno je kako jedan od važnih segmenata zaštite ljudskih prava predstavlja i način tretiranja ove tematike u samim medijima.

Jedna od aktivnosti na ovom polju je i projekt “Mapiranje ljudskih prava u medijima iz perspektive građana, ranjivih grupa i medijske zajednice u BiH”, a koji financira Europska unija, a provodi Konzorcij koji čine BH novinari, Evropska federacija novinara i Centar za edukaciju ProEduca. Na jednoj od konferencija u okviru ovog projekta naglašeno je i kako je

unapređenje zaštite i promocije ljudskih prava u Bosni i Hercegovini moguće samo uz široku suradnju aktera civilnog društva, medija i institucija vlasti

Projekt je inače fokusiran na uspostavljanje međusektorskih mreža i jačanju suradnje OCD, medija i institucija vlasti u promociji i zaštiti ljudskih prava, te njihovoj zajedničkoj edukaciji o EU standardima i politikama u oblasti ljudskih prava i demokracije.

Tom prilikom o ključnim aktivnostima projekta govorili su glavni istraživač na projektu Srđan Puhalo i generalna tajnica Udruge BH novinari Borka Rudić, a pojašnjeno je kako se radi na izradi jedinstvene metodologije za monitoring i istraživanje ljudskih prava u medijima, koja će omogućiti kreiranje Bijele knjige ljudskih prava, kao i razvijanje drugih internetskih alata za sustavno praćenje i javno prezentiranje slučajeva kršenja ljudskih prava novinara, svih drugih građana, a posebno ranjivih i marginaliziranih grupa.

Aktivnosti Ministarstva

Kada je riječ o navedenoj tematici, aktivno je i Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH koje realizira ili planira realizirati brojne aktivnosti u suradnji sa Vijećem Europe i uz podršku EU, a neke od njih i u suradnji sa Agencijom za državnu službu kao što su aktivnosti vezane za potparole i  glasnogovornike kroz njihovu obuku. Saliha Đuderija iz Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice za Dnevni list je navela brojne aktivnosti utemeljene na osnovama Akcijskog plana za obrazovanje iz ljudskih prava za novinare i medijske profesionalce. Neke od važnijih tema uključuju izrada pregleda (presjeka) zakonskih propisa koji se tiču medijskih sloboda, mogućih ograničenja u objavljivanju informacija, a važna je i izrada analize postojećih kurikula studija novinarstva i komunikologije u kontekstu analize obaveznog sadržaja koji se tiče ljudskih prava, slobode govora i položaja marginaliziranih grupa. Također, veoma je važan i proces izrade praktičnog modula obuke za studente novinarstva i komunikologije za dalju provedbu.

Obuke za glasnogovornike

U obuku su uključeni i predstavnici institucija pa je tako važno za naglasiti i izradu preporuka za izvješćivanje iz perspektive ljudskih prava namijenjenih glasnogovornicima i službenicima za odnose s javnošću u institucijama u BiH. Kada je riječ o slobodi pristupa informacijama bitno je osigurati i provesti obuku o izvješćivanju u skladu s principima slobode govora, slobode pristupu informacijama iz perspektive zaštite i promocije ljudskih prava, za glasnogovornike i službenike za informiranje u skladu sa Zakonom o slobodi pristupa informacijama. Pritom radi se i na izradi baza podataka o primjerima iz prakse, poput kompilacije primjera u prikazivanju marginaliziranih skupina u medijima (bez informacija o mediju te identitetu novinara i osobe o kojoj se izvještavalo) kao i promocije kontranarativa u smislu primjera dobre prakse i pozitivnog pristupa.

Cyber prostor

Istodobno, aktivnosti idu i u smjeru izrade smjernica o izvješćivanju iz perspektive ljudskih prava namijenjenih urednicima, novinarima i medijskim profesionalcima, a predviđeno je i održavanje informativne sesije i obuke za urednike, novinare i medijskih profesionalaca u BIH iz perspektive zaštite i promocije ljudskih prava.

Pretpostavka utvrđivanja poštivanja ljudskih prava u javnim medijima je i kvalitativna analiza sadržaja emitiranja javnih RTV servisa ( minutaže i načina izvješćivanja), a predviđena je i izrada smjernica za unapređenije omogućavanje pristupa javne RTV medijskom prostoru za pripadnike marginaliziranih društvenih skupina. Naravno, jedan od segmenata poboljšanja situacije po pitanju poštivanja ljudskih prava je razvijanje programa obuke i podrška javnom profiliranju novinara prepoznatih kao medijskih zagovarača za prava određene marginalizirane skupine. U tom kontekstu predviđeno je i organiziranje tematskih konferencija i okruglih stolova, radionica o govoru mržnje i izloženosti marginaliziranih skupina u medijima, s posebnim fokusom na cyber prostor. Trendovi, ali i izazovi koji dolaze uz sve masovniju upotrebu internetskih tehnologija u svrhu izvješćivanja svakako predstavljaju ključni segment na koji se treba fokusirati kada je riječ o podizanju razine profesionalnosti pa je tako predviđeno održavanje konferencije posvećene govoru mržnje u cyber prostoru i identifikaciji postojećih zakonskih mehanizama te najboljim primjerima međunarodne prakse na različite teme od kojih će najmanje jedna biti posvećena uklanjanju uvredljivog i diskriminatornog sadržaja s online medija.

 

 

 

 

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

error: Content is protected !!