Rusija ima najveći utjecaj u Hrvatskoj, u BiH gotovo bez ambicija!

Predsjednik RS-a Milorad Dodik vješto širi famu o ruskom sponzorstvu nad ‘srpskom’ i fetišizira osobne veze s Vladimirom Putinom, u što su se upecali neki sarajevski krugovi. Diplomate iz BiH koje su ‘služile’ u Moskvi tvrde kako Rusija nema niti približno velike ambicije na Balkanu kako se strahuje u političkome Sarajevu, pa čak i na Zapadu

Ruski šef diplomacije Sergej Lavrov stiže s malom odgodom u petak u BiH.

U istom danu će boraviti u Banjoj Luci i glavnom državnom gradu Sarajevu. Nakon što  je Milorad Dodik malo zapalio pozornicu euforičnim porukama o ‘povijesnoj’ posjeti visokog gosta iz bratske Rusije kako bi napakostio Savezu za promjene i sarajevskom minderu, naravno sve za izborno profiterstvo, tenzije su se smirile i karizmatični Lavrov dolazi obaviti svoju misiju u prilično relaksirajućem ozračju.

Kićenje Banje Luke

Tome je svakako doprinijela i suptilna ruska diplomacija koja ničim nije dala povoda niti je dopustila da se ovaj posjet enormno ispolitizira i privatizira i da izazove nove podjele   i konflikte poput onog nepromišljenog dolaska turskog predsjednika Erdogana u svibnju   u Sarajevo na neusuglašeni poziv Bakira Izetbegovića, bošnjačkog člana  Predsjedništva BiH. Međutim, to ne znači da se analitička elita u BiH i dalje ne bavi prosudbama stvarnim namjera i ruske strategije na brdovitome Balkanu pa u tom kontesktu i u osjetljivoj BiH. I oko ruskog upliva na političke procese u našoj zemlji mišljenja su duboko podijeljena. Mnogi će reći daleko je Rusija od Bosne i Hercegovine, no bez obzira na tu činjenicu nema prepreke kako bi ostvarila bitan utjecaj u državi kojoj je i Rusija navlačila ‘luđačku košulju’ u Dejtonu prije 23 godine.

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik govori da nema skrivenih ruskog namjera   u suradnji RS-a i Ruske Federacije. Dodik je u više navrata poručio kako je njegov entitet spreman za suradnju i sa svim drugim državama u regiji i šire koje to žele, ali neskriveno podvlači da ne želi da se odvoji od prijatelja Rusije, jer se ponosi tom suradnjom.

“Nije dobro da se svaki vid suradnje RS-a i Rusije prikazuje na maligni način, s ciljem sprečavanja ruskog utjecaja na ovom prostoru”, raščlanjuje  Milorad Dodik.

Inače, nekoliko dana pred najavljenu posjetu šefa ruske diplomacije Sergeja Lavrova, u Banjoj Luci počelo je postavljanje ruskih i stijegova Republike Srpske po ulicama grada. Sarajevski krugovi sa skepsom i podozrenjem promatraju kićenje Banja luke očigledno  ih je zahvatila amnezija pa se kao ne sjećaju da se gradovima po Federaciji nije moglo normalno proći od turskih simbola pred dolazak suverena iz te države.

Svi se slažu u jednom, bilo bi za radovanje da se odnosi Rusije i Bosne i Hercegovine unapređuju u korist stabilnosti unutar BiH i na Balkanu u cjelini. Rusija je vrlo značajna za BiH. Međutim, ruska podrška Dodikovoj političkoj praksi izaziva sumnje u  političkome Sarajevu o lošim namjerama Rusije prema BiH. Ovdje se podsjeća na kraj lipnja ove godine, kada su predstavnici Bošnjaka u općini Srebrenica uskratili  dobrodošlicu u Memorijalnom centru u Potočarima, za veleposlanika Rusije Petra Ivancova, uz konstataciju da on podržava Dodikovu politiku negiranja genocida u Srebrenici.

Utjecaj na Hrvatsku

U grčevitoj borbi da pobijedi na predstojećim općim izborima, Dodik je sebi i svom SNSD-u navodno osigurao podršku predsjednika Rusije i Srbije – Vladimira Putina i Aleksandra Vučića.

Javnost misli kako Dodik ima apsolutnu podršku Putina, Vučića i njihovih najbližih suradnika. S njima Dodik učestalo kontaktira prilikom svojih odlazaka u Rusiju i Srbiju ili prilikom dolazaka ruskih, odnosno srbijanskih dužnosnika u Banju Luku. Ako se pozorno malo dublje analizira glorifikacija ruske moći i utjecaja na RS i cijelu jugoistočnu europsku regiju s jedne strane i frustracije i strahove u Sarajevu s druge strane dođe se do spoznaje da je istina negdje između, u sredini.

Svi politički, a poglavito financijski parametri govore kako je ruski utjecaj konkretan i najveći u Hrvatskoj. Spašavajući posrnulog trgovačkog giganta Agrokor preko ruskih banaka, vlasti u Zagrebu su zapravo založile i dio svoga državnog suvereniteta kroz imovinu, zašto trpe žestoke kritike oporbenih krugova.

Rusija nije uspjela zaustaviti euratlantski put Crne gore, a vjerojatno neće niti Makedonije. Možda Moskva igra neku perfidnu igru onako sa strane i oko Kosova, ali njezina uloga je neprepoznatljiva i nije vodeća. U BiH su ruska ulaganja mizerna i, zapravo, da Milorad Dodik toliko ne napumpava svoje relacije s Putinom, i da Zapad ne širi histeriju, ruska politika bi bila više promatračka nego robusna kakvom se sada možda doima.

Kada se jednoga dana postigne povijesni dogovor između Srbije i Kosova, Dodik, ako uopće bude živ i politički aktivan, više neće imati alate za širenje fame o nekakvom nadnaravnom utjecaju Rusije na procese u BiH, niti će skpetici u Sarajevu širiti paranoju od Moskve. Stručnjaci za sigurnost u Sarajevu prepoznaju tzv. meki pristup diplomatsko-sigurnosnog karaktera i tzv. Gerasimovu taktiku (utemeljenu i nazvana po ruskom generalu), a koja za cilj ima promidžbeno o-obavještajno djelovanje u kriznim područjima, i ona je po tim procjenama vidljiva i veoma zastupljena na zapadnom Balkanu, a posebno u Bosni i Hercegovini.

U tom kontekstu se navode primjeri djelovanja udruga kao što su Noćni vukovi, Kozaci, te Srbska čast u RS-u. Nije sporno da su upravo spomenute udruge, zatim suradnje na kulturnom, povijesnom i umjetničkom planu pogodni prostori u kojima se ovaj vid prikrivenog djelovanja može plasirati i provoditi.

Diplomatsko-konzularni kanali su ipak mnogo ozbiljniji prostor, u kojem se može djelovati, ali podliježu normama i konvencijama tako da je taj prostor za provođenje obavještano-sigurnosnog pritiska ipak malo skučen i mnogo više pali alarm kod drugih aktera na tom polju. Prvenstveno SAD-a i EU, ali i zemalja na koji se vrši pritisak. Iako   i zapadni krugovi upozoravaju da je ruski utjecaj nedvojbeno destabilizirajući za Zapadni Balkan, on je ipak još uvijek podnošljiv i nije niti blizu utjecaja EU i SAD, pa čak niti Turske ili arapskih država.

Otvoreno je pitanje da li bi posjeta šefa ruske diplomacije Sergeja Lavrova, unatoč što se radi o jednom od najmoćnijih ljudi jedne svjetske super sile, bila ovoliko razvikana da se trenutno ne rješava pitanje Kosova i da u BiH ne traje izborna kampanja. Naravno da je   zanimljivo i indikativno  što Lavrov posjećuje Banja luku u izbornoj kampanji i vrlo blizu dana izbora. Ipak ne treba sumnjati da će ministar Lavrov ispoštovati protokolarne procedure i na najminimalnijoj razini. Ukoliko se eventulano ne pojavi kod kolege ministra Igora Crnatka u Sarajevu, to će biti otvoreno diskreditiranje Bosne i Hercegovine na vanjskopolitičkom planu i jasan signal Rusije prema unutarnjim političkim zbivanjima  u Bosni i Hercegovini. No, Lavrov je preiskusan i nadaren politički vuk da bi dopustio jednu takvu blamažu.

Sve će to proteći u duhu tradicionalne lukave ruske diplomacije, da i vuk bude sit a da ovce ostanu na broju.

Piše: I. Marić, dogadjaji@dnevni-list.ba

 

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *