Republiku Srpsku je nemoguće pripojiti Srbiji, Amerikanci su je presjekli kod Brčkoga!

Ljudima u BiH je na vrh i preko glave te paranoje o prekrajanju državne granice, cijepanju ”mrske” i neodržive države i mogućem pripajanju RS-a matici Srbiji. Pametni ljudi i u okruženju Milorada Dodika i u njegovoj entitetskoj tvorevini znaju da je to nemoguće iz mnoštva okolnosti. Ali, eto, kada bi međunarodnoj zajednici kojim slučajem ”vrana popila mozak” i dopustila Miloradu Dodiku i njegovoj sviti da konačno i službeno stave na stol to famozno razgraničenje i odvajanje Srpske bilo bi jako zanimljivo vidjeti i čuti koja bi to područja i koji prostor bi to Dodik odvojio i pripojio preko Drine.

Šef naše diplomacije Igor Crnadak izjavio je nakon sastanka sa zamjenikom američkog pomoćnika državnog tajnika za vanjske poslove Palmerom da je Republika Srpska posve sigurna dok SAD bezuvjetno stoje iza Dejtonskoga mirovnoga ugovora.

Međutim režim Milorada Dodika, predsjednika RS-a i šefa SNSD-a uporno već godinama obmanjuje i plaši javnost u manjem entitetu kako Zapad na čelu s Amerikom podriva RS i želi je uništiti. To je izgovor što Dodik udara na povijesne emocije Srba i svima silama uvlači na ovo trusno područje Rusiju i već se i kočoperi navodnom zaštitom te moćne svjetske sile.

Granice

Milorad Dodik ne krije da Bosnu i Hercegovinu ne smatra svojom državom i proriče da je ona neodrživa poput bivše Jugoslavije u kojoj su također živjeli Srbi, Hrvati i, tada, muslimani s tim što se redoslijed brojnosti i utjecaja obrnuo u korist današnjih ”unitarnih” Bošnjaka. Krajnji strateški i dugoročni Dodikov cilj, kojeg barem on ipak neće dosanjati i doživjeti je neovisnost RS-a, a ako je moguće i njezino pripajanje matici Srbiji. Kaže predsjednik RS-a da je svjestan da su danas okolnosti takve da nije realno brzo osamostaljenje Srpske, ali da na tome treba ustrajno i požrtvovano raditi i to je povijesna zadaća nekih mlađih naraštaja.

Ipak, fatamorganu na kraju mračnog balkanskog tunela ugledao je Dodik u susjedstvu gdje Srbija i najmlađa europska država, Kosovo, nastoje postići željeni povijesni dogovor kako bi došlo do trajne stablizacije odnosa između Srba i Albanaca i konačnog međusobnog priznanja. Nestrpljivi predsjednik RS-a Milorad Dodik žarko želi da se konačno sahrani princip nepromjenjivosti granica pa da i on krene stopama neovisnosti kojima je već odkoračalo Kosovo, samo ne valjda u njegovoj pospanoj glavi. Regiju je ponovno zapalila ideja o razmjeni teritorija između Beograda i Prištine, makar nitko nije do kraja pojasnio o čemu se radi.

Nebitno, srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić je za nedjelju 9. rujna najavio “epohalni” govor Srbima u vezi sa “sudbinom Kosova”, a kako se situacija mijenja iz dana u dan, teško je predvidjeti što će poručiti, osim da nađe dovoljno patetičnih opravdanja kojima će zamaskirati ono što samo treba konstatirati – “gubitak” Kosova. Ta fatalna priča o razmjeni teritorija pomalo je neočekivano izbila u prvi plan. U njoj je vjerojatno i uplašeni Vučić vidio slamku spasa, kako bi pokazao da je uspio Srbiji zadržati makar dio Kosova.

Predsjednik Srbije se nalazi razapet između svakodnevne pragme i stvarnosti postojanja Kosovske države, ali između agresivne javnosti koja ne želi niti čuti da je mitski Kosmet zauvijek izgubljen. Upravo s toga je Vučić često isticao da je “nešto više od ništa”, odnosno “da Srbija nešto mora dobiti”. Nekakvu nadu su podgrijale prvo benevolentna izjava ruskog ambasadora Čepurina da Moskva nema ništa protiv podjele Kosova, a onda navodno i Trumpova blagonaklonost trampi zemljivoda ako se strane dogovore.

Kosovo i BiH

I dokle god se provlači ta trakavica oko razmjene teritorija neki separatistički zadojeni krugovi u Banjoj Luci, ali i u mentorskom Beogradu povlače spojnicu između Kosova i BiH, odnosno RS-a. Ministar vanjskih poslova BiH Igor Crnadak ne vidi izravnu vezu između BiH i dogovora između Srbije i Kosova.

”Mislim da RS ima dovoljno mehanizama zaštite unutar BiH da sačuva svoju pozicije. Nema nijedan razlog da ulazimo u nekakve riskantne stvari po RS. Položaj RS-a u BiH ne treba biti nekakva vrsta prepreke za dogovor Beograda i Prištine”, vrlo realno promišlja Crnadak.

Premijer Kosova Ramush Haradinaj upozorava da netko želi izazvati novo krvoproliće na jugu Europe.

”Bilo kakvo prekrajanje granica i razmjena teritorija je poziv na nove tragedije na Balkanu i moglo bi izazvati nestabilnost i potkopati dugoročna politička i sigurnosna ulaganja u mir na Kosovu i u regiji”, strahuje Haradinaj.

Za očuvanje postojećih granica izjasnio se i hrvatski premijer Andrej Plenković.

“Poruke koje smo danas poslali jest da se trebaju poštivati granice, da bilo kakvi potresi koji bi mogli dovesti do destabilizacije u našem susjedstvu nisu dobri i stoga moramo voditi računa da postoje neka temeljna načela iza kojih stojimo i kao država i međunarodna zajednica”, poručio je premijer susjedne države koja je članica NATO saveza , što nimalo nije beznačajno. Važno je podsjetiti kako je i nakon susreta sa kancelarkom Angelom Merkel u Berlinu Plenković ukazao na važnost poštivanja teritorijalnog integriteta i da treba biti vrlo oprezan s promjenom granica koje je nakon raspada bivše Jugoslavije potvrdila Badinterova komisija 90-ih.

No, Plenković nije usamljen u obrani granica bivših država, jer mnogi u Europi strahuju da bi to moglo otvoriti Pandorinu kutiju zahtjevima i drugih zemalja za promjenom granica. No, javili su se i bivši visoki predstavnici u BiH Paddy Ashdown, Carl Bildt Christian Schwarz-Schilling, koji su poslali otvoreno pismo u kojem se protive trgovini teritorijem između Srbije i Kosova. Istaknuli su da ne mogu zamisliti destruktivniju politiku po opstanak i sudbinu Balkana nego kada je riječ o crtanju novih granica između Kosova i Srbije. Uskoro je i najjača europska političarka, njemačka kancelarka Angela Merkel odlučila presjeći sve te razmjenjivačke priče pa je rekla rezolutno: ”Nein”.

Ali, predsjednik RS-a Milorad Dodik je u nezapamćenome cjelovečernjem smaranju  televizijske publike samohvalisanjem u subotu navečer, između ostaloga procijenio kako kancelarka Merkel više nije najmoćnija politička figura u Europi. Ljudima u BiH je na vrh i preko glave te paranoje o prekrajanju državne granice, cijepanju ”mrske” i neodržive države i mogućem pripajanju RS-a matici Srbiji.

Pametni ljudi i u okruženju Milorada Dodika i u njegovoj entitetskoj tvorevini znaju da je to nemoguće iz mnoštva okolnosti. Ali, eto, kada bi međunarodnoj zajednici kojim slučajem ”vrana popila mozak” i dopustila Miloradu Dodiku i njegovoj sviti da konačno i službeno stave na stol to famozno razgraničenje i odvajanje Srpske bilo bi jako zanimljivo vidjeti i čuti koja bi to područja i koji prostor bi to Dodik odvojio i pripojio preko Drine. Pa, Dodik bi prvo morao razmijjeniti teritorij između samih Srba ili bi izazvao krvavi međusrpski sukob do istrebljenja. Njegova RS, darivana u Dejtonu, nije kompaktna cjelina, ona je ciljano baš u Dejtonu razgraničena i pocijepana na dva neprirodna komadića kod Distrikt Brčko. Cijeli Distrikt su poput otoka okružili i čuva ga najmoćnija svjetska sila, Amerika, koja od Dejtona redovito bira administratora i preko njega, koji je i prvi zamjenik Visokoga predstavnika u BiH, nadzire sve krucijalne tokove u Distriktu Brčko.

Što bi onda Dodik izdvojio, samo dio brdovite istočne Bosne i kamenite istočne Hercegovine na jugu, bez Banja Luke, Prijedora, Doboja. Zar Dodik stvarno misli da bi Hrvati pristali i dopustili da im povijesnu očevinu u Bosanskoj Posavini pripoji Srbiji, ili da bi Bošnjaci nijemo promatrali trganje prostora gdje su njegovi sunarodnjaci počinili genocid i masu stravilnčnih zločina. Nema od takvih imbecilnih maštarija ništa. Dapače, realnost je posve orbnuta. Ako bi se netko drznuo staviti zemljovide na stol, to bi moglo biti samo i isključivo unutarnje ispravljanje nezapamćene nepravde i korigiranje teritorija, ali na račun Dodikove RS.

Unutarnje granice

Dakle, vanjske granice BiH su nesporne, ali ne i unutarnje koje bi mogle da budu predmet nekog novog međunarodnog sporazuma – “Dejtona 2”.  Predsjednik RS-a Milorad Dodik pokazuje nervozu u vezi sa pitanjem razgraničenja Srbije i Kosova, jer je ipak očigledno da BiH od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, makar i puževim koracima, jača svoje institucije.

Sadašnje rukovodstvo RS-a na čelu s Miloradom Dodikom svojom trenutnom politikom, a koja je nesumnjivo “trn u oku” SAD i EU, može samo ubrzati neželjeni politički proces. Problem RS-a nije samo problem i briga Srba. BiH je ključna zemlja zbog koje se neće dopustiti podjela Kosova, jer tendencije “razmjene” bujaju već desetljećima, od raspada Jugoslavije, i teško da bi tako to prošlo mirno. Tu je, naravno, i pitanje Hrvata i “njihovih teritorija”, nekadašnje nesretne Herceg-Bosne i za sada fiktivnog “trećeg entiteta” u slučaju raspada BiH, što dodatno izaziva zebnju jer u tu priču nužno će biti uvučena i Hrvatska, kao članica EU-a i NATO-a. I konačno što bi bilo s Bošnjacima u BiH koji su ionako pod patronatom Turske. Izbori u RS-u su, po mnogima analizama, svojevrsni referendum za zapad ili istok, kao što su je i listopadsko glasovanje, primjerice za Bošnjake u FBiH, izjašnjavanje za Europu ili Tursku.

Piše: I. Marić, dogadjaji@dnevni-list.ba

 

 

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *