RAZBIJENE ILUZIJE O ‘KALIFATU’ Džihadisti s Balkana se vraćaju kući

Razočarani brutalnošću, bijedom i opresijom tzv. Islamske države, neki borci s Balkana, koji su u Siriji ratovali na strani te terorističke organizacije, riješili su napustiti Bliski Istok i vratiti se svojim kućama

SARAJEVO – Razočarani brutalnošću, bijedom i opresijom tzv. Islamske države, neki borci s Balkana, koji su u Siriji ratovali na strani te terorističke organizacije, riješili su napustiti Bliski Istok i vratiti se svojim kućama, objavila je Balkanska istraživačka mreža BIRN.

Hilmi, jedan od sugovornika BIRN-a koji, uz bh., ima i crnogorsko državljanstvo, samo je jedan od stotina ljudi koji su se vratili u zemlje regije nakon što su neko vrijeme proveli u ratnim zonama Sirije i Iraka. Poput Hilmija, mnogi su riješili napustiti Bliski Istok jer su se razočarali ISIL-om.

Prevara

Iako mnogi povratnici tvrde da u Siriju nisu odlazili da bi ratovali, države regije ih tretiraju kao teroriste i to na osnovu nekoliko zakona koji su usvojeni 2015. godine i koji kažnjavaju sudionike u stranim konfliktima. Mnogi povratnici su završili na sudu. I pored toga, oni su počeli uvjeravati ostale Muslimane da ne prave njihove greške odlazeći na ratišta.

Kada je Hilmi, koji je vjernik čitav život, čuo da je tzv. Islamska država napravila kalifat, bio je riješen otići i vidjeti je li život tamo zaista u skladu sa šerijatskim načelima. U provinciji Alepo je već živio njegov prijatelj iz Podgorice koji ga je uvjerio da u kalifatu ništa ne nedostaje, da su borbe daleko od mjesta gdje oni žive i da Hilmi i njegova obitelj tamo mogu biti njegovi gosti.

“Moj plan je bio otići i provjeriti i, ako je to sve tako, ja bih se poslije nekoliko tjedana vratio u zemlju, prodao kuću i stalno se preselio u Siriju”, kaže Hilmi. No, kada je stigao u Siriju u veljači 2015., sačekale su ga loše vijesti: njegov prijatelj je poginuo u borbama kod Kobanija. Kako su se borbe oko Kobanija intenzivirale, tzv. Islamska država je uvela izvanredno stanje, oduzela putne isprave svim strancima i izvijestila ih da ne mogu napustiti kalifat jer je “savršeno društvo već stiglo”.

Hilmi, nadalje, priča, kako je u Siriji sreo mnogo ljudi s Balkana.

“Došlo je puno naših ljudi, Bosanaca najviše, bilo ih je iz Srbije, iz Crne Gore. Ali bilo je svakakvih. Bilo je pravih vjernika i dobrih ljudi, ali i kriminalaca koji su bježali od zakona. Gledao sam neke kako snimaju video-klipove, poziraju s oružjem”, rekao je Hilmi. Kako su se napadi režima Bašara al Asada i njegovih ruskih prijatelja intenzivirali, tako se i situacija u gradu brzo promijenila. Mjesto je postalo neprepoznatljivo: ulice su bile prazne, zgrade uništene, a mnogo ljudi je poginulo.

“Jednostavno si bespomoćan, odeš u podrum ili ispod stepenica, zagrliš dijete i moliš Boga da te spasi”, kaže Hilmi. Kada je shvatio da je razočaran kalifatom Islamske države, pokušao je pobjeći. Uspio je stići do granice s Turskom, ali ga turska granična policija nije pustila da pređe. Onda je pronašao Sirijca koji se ponudio da mu pomogne da pobjegne u Tursku za 1,500 dolara. Kako bi pobjegao s teritorija koje je kontrolirao ISIL, morao je preći preko minskog polja i ograde s bodljikavom žicom. Uspio je preživjeti zahvaljujući lokalnom vodiču. No, kada je ušao u Tursku, bio je uhićen i proveo je dva i po mjeseca u pritvoru za izbeglice iz Sirije i Iraka. Turske vlasti su ponudile ili da ga pošalju nazad u njegovu zemlju ili da ode u neku od država koja je voljna da ga primi. Hilmi se odlučio vratiti kući u BiH, gdje je ubrzo bio uhićen pod optužbom za terorizam.

Najamnici ubijaju za ISIL

Za razliku od Hilmija, navodi, nadalje, BIRN, koji tvrdi da je u Siriju otišao da bi ispovijedao svoju vjeru i živio u umjerenom kalifatu, mnogi ljudi s Balkana su na Bliski Istok otišli zbog novca. S bogatim iskustvom stečenim u ratovima devedesetih godina, postali su vrijedno oruđe u redovima islamističkih snaga.

Jedan od sugovornika BIRN-a opisuje da je brutalnost koju je viđao u Siriji daleko ekstremnija od svega što je vidio tijekom ratova na Balkanu.

“Nas nije briga za prisegu dok god nas taj plaća. Jedinice poginule ‘obnavljaju’ novim plaćenicima, među kojima ima čak i kršćana kojima je stalo do adrenalina i brze zarade. Čak i nakon povratka s linije stalno se išlo u nekakve racije i pretrese, obični ljudi su sumnjičeni da su ili špijuni, ili da piju alkohol, da su narkomani. To je bio odličan izgovor nekima da iz zabave muče ljude, pljačkaju, pale, siluju”, kaže za BIRN Fisnik, borac iz Makedonije te dodaje da je najviše  zaradio kada je transportirao umjetnine do turske granice.

Poslije skoro tri mjeseca ratovanja pod zastavom Islamske države, Fisnikov zapovjednik je nestao i nikad se nije doznalo je li  ubijen ili ne. Fisnikovi novi nadređeni su od njega zahtijevali da ubija civile, na što on nije bio spreman.

“Znam da, ako sam došao zbog para, nisam došao klati nevine ljude”, tvrdi Fisnik i priča da je, kako bi uopće mogao napustiti Islamsku državu i vratiti se kući, morao ubiti petoro “špijuna” među kojima su bile i dvije žene.

Bivši borac u borbi protiv ekstremizma

Razočaranje u Islamsku državu navelo je Alberta Berišu da po povratku iz Sirije osnuje nevladinu organizaciju koja pomaže bivšim borcima da se ponovo uključe u društvo i otrgnu od radikalne ideologije koja ih je odvela na strana ratišta.

“Država nikad nije shvatila da nama nije bio cilj biti teroristi”, rekao je Beriša za BIRN, aludirajući na oko 300 Kosovara za koje se vjeruje da su posljednjih godina sudjelovali u ratovima na Bliskom Istoku. On ističe kao bitno da povratak ljudi sa stranih ratišta svojim kućama znači da su razočarani onim što su vidjeli.

“Za mene su najteže stvari bile društvene predrasude, sumnje i konstantni pritisci od svih [državnih] institucija – njihova tendencija da ispune svoje političke ili institucionalne agende kroz nas”, kaže Beriša kojeg je sud na Kosovu zbog terorizma osudio na tri i pol godine ali je njegov slučaj trenutno na apelaciji. Navodeći kako je teško onima koji se nalaze ‘između dvije vatre’, kada više ne znaju gdje pripadaju, Beriša, čija se nevladina organizacija INSTID bori protiv vjerskog ekstremizma na Kosovu i ima za cilj deradikalizirati ljude koji se se vratili s bliskoistočnih ratišta, pojašnjava da smatra da njihovo daljnje viktimiziranje nije rješenje već da tim ljudima treba pomoći da ponovno postanu korisni u društvu i da im sloboda ponovno ne bude oduzeta, jer to stvara mogućnost za veću radikalizaciju. Birn

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *

error: Content is protected !!