Radončić Bošnjake stavlja pred povijesnu dilemu

Šef SBB i kandidat za bošnjačkoga člana Predsjedništva BiH Fahrudin Radončić je upozorenjem da Bosnu može poklopiti šapa Ankare, Teherana i Moskve bošnjački narod zapravo stavio u povijesnu poziciju da na izborima bira između anakrone vazalske propasti ili moderne , proeuropske budućnosti.

Dosadašnji tijek još uvijek službeno ne odobrene izborne kampanje uglavnom nudi kopije već prožvakanih, otrcalih poruka pljuvanja, nacionalnoga naboja, izdajništva, posjeta vjerskim objektima i sudjelovanja u vjerskim obredima. Politički benefiti se pokušavaju steći na bljutavome hvalisanju o stranačkim i osobnim podvizima, nude se nova obećanja sa istim ljudima na listama. Na galobalnome planu su suprostavljene zapadne i istočne smjernice, pojedini protaganosti i aspiratori na najviše državne poluge vlasti neskriveno, praktično na pladnju, nude ovu izranjavanu i iskompleksiranu državicu u amanet tuđim, kontroverznim, gubernatorima. Neutralni intelektulaci prate sa zebnjom globalna preslagivanja u strahu da bi se ona mogla prebijati i preko naših prostora.

Politički rizik

Potpuno drugačija poruka osnivača SBB i kandidata za bošnjačkoga člana Predsjedništva BiH Fahrudina Radončića zaista je iznenađujuće osvježenje i zbog svoje hrabrosti, političkoga rizika kojeg ona nosi u složenom trenutku, ali i nevjerojatne dubinske i vizionarske snage i smisla. ”Vidite šta se događa u svijetu, pred Bosnom se može naći svojevrsni Bermudski trokut anakronih politika Teherana, Ankare i Moskve. Neću dopustiti da Bošnjaci kao vazali idu u propast i okrenut ćemo Bosnu i Hercegovinu i naš narod tamo gdje oduvijek pripadamo – Europi, Europskoj uniji i zapadnoj civilizaciji. Čuvat ćemo naš autentični vjerski identitet, ali je ovoj zemlji potrebna moderna i uspješna vlast koja će zaustaviti višedecenijski trend autokratskog vladanja i uništavanja”, bez uvijanja je sa govornice u Bugojnu Radončić u nekoliko riječi sažeo iz kojega smjera vreba moguća globalna anakrona prijetnja za njegov narod i njegovu državu i upro prstom prema naprednoj zapadnoj civilizaciji.

Naravno, lukavi šef SBB je iskoristio uključene mikrofone kako bi još jednom prokazao bošnjačke političke kvislinge i režime koji BiH , prema njegovom mišljenju, guraju prema nadolazećem bauku novoga paklenoga saveza Rusije, Turske i Irana. Ništa manje suptilna nije niti Radončićeva poruka da će se, ako bude bošnjački član Predsjedništva, ali i kroz druge institucije pa napokon i kroz stranačko djelovanje, boriti za očuvanje autentičnoga vjerskoga identiteta. Zna Radončić da su bosanski, europski muslimani već desetljećima izloženi izazovu arapskih i turskih indokrinacija, petro dolara i modela upražnjavanja islamske vjere zbog čega su često šikanirani i ponižavani, ali i udaljavani od europske tradicije i standarda. Fahrudin Radončić očigledno u kampanji želi bošnjačko biračko tijelo dovesti pred svršeni čin, pred zid da se očituje o dvojbi: Brisel, Washington ili možda Ankara, Teheran pa posredno i Moskva. Sadašnja dominantna bošnjačka politika koju simbolizira i oplemjenjuje Bakir Izetbegović dijametralno je drugačija od Radončićeve. Ona je duboko isprepletena u vjersku dogmu i kao takva traži svoje svjetske centre moći i zaštite na azijskom, a ne europskome kontinentu , iako će vrh SDA uvijek u javnosti verbalno protežirati europski smijer. I u odnosu spram Amerike Bakir Izetbegović pokušava igrati perfidnu dvostruku igru poput predsjednika Srbije Aleksandra Vučića koji je razapet između Brisela i Moskve. Nije naravno Izetbegoviću lako, a možda niti drago, što su Turska i Amerika razorili svoje odnose i što se Erdogan sve više okreće prema Putinu. To bošnjačkoj politici naprosto u BiH ne odgovara jer u neku ruku daje krila i amnestira  Milorada Dodika. Ali, Izetbegović vrlo vješto izbjegava i komentirati, a kamoli se javno svrstavati između Erdogana ili Trumpa. U praksi je i na jedno oko vidljivo da je politika Bakira Izetbegovića u sukobu između Turske i Zapada, apsolutno na strani Taipa Erdogana. Za razliku od njega Fahrudin Radončić nema kompleksa javno kazati da ne želi ropstvo za svoju zemlju i da će onda s punim pravom i legitimjitetom tražiti i od drugih nacionalnih vođa u BiH da moraju uvažavati i boriti se za političku slobodu i suverenitet svoje države BiH. Odvažne Radončićeve poruke su prigoda i za druge sarajevske političke i vjerske čelnike, za intelektualne kalkulante da se okuraže i stanu uz napredne a ne ankrone smjerove. Njhov se vizionarski kvazi patriotizam svodio samo na lokalne okvire i lokalna i susjedska razračunavanja.

Europske tračnice

Od ostalih političkih aktera jedino za srpskoga člana Predsjedništva BiH Mladena Ivanića eurpski put BiH i RS nikada nije bio sporan niti upitan. Istina i Ivanić nije vjerojatno posebno sretan što je Velika Britanija , prema kojoj on javno iskazuje empatiju, odlučila okrenuti leđa Briselu , ali iskusni i političi obrazovani Ivanić jako dobro razumije da su veze Brisela i Londona neraskidive i da su bitnija civilizacijska dostignuća ”stare dame” od birokratskih prepreka. Njegov konkurent za Predsjedništvo i predsjednik RS Milorad Dodik je naprosto zaluđen Rusijom i Vladmirom Putinom i on te emocije ne krije. Vjerojatno ima i osobne razloge , ali je vidljivo da je spreman bespogovorno provoditi rusku interesnu politiku i ne dopustiti američko i njemačko širenje i šepurenje po Bosni. Napokon, sredinom rujna šef ruske diplolacije Sergej Lavrov stiže u Banja Luku i ta je posjeta svojevrsna diplomatska odmazda za Erdoganovo antierupsko orgijanje po Sarajevu u svibnju ove godine. Hrvatskim nacionalnim interesima je europska obitelj sudbinska strateška silnica. Koliko god je Europa već usisala Hrvata i još će ih tisućama otići prema Njemačkoj, Švicarskoj ili Austriji bez članstva BiH u Europskoj uniji naprosto nema fizičkoga i političkoga spasa za najmalobrojniji konstitutivni narod u BiH. Politički najmoćniji i najeksponiraniji Hrvat, Dragan Čović, šef HDZ BiH je uzeo ogromnu političku moć i nacionalnu odgovornost na sve starija pleća. On se naravno verbalno zalaže za europsku zajednicu i pokušava se promovirati u avangardu europskih vrijednosti u BiH. Čoviću međutim, domaći i međunarodni krugovi zamjeraju da se u praksi ponaša antierupski. Zapadno poimanje demokracije, sa građanskim centrističkim modelom u njezinoj jezgri, pragmatično odudara od Čovićeve politike snažne decentralizacije. Zato se šef HDZ BiH sve više protivi europskoj reformskoj agendi, uplitanju međunarodne zajednice i nametanju rješenja u BiH i svakako mu odgovara nesloga unutar Vijeća za provedbu mira i slabljenje pozicije OHR, odnosno jačanje uloge Rusije u PIC-u. Predsjednik SBB Fahrudin Radončić je ako ništa bacio verbalnu rukavicu drugima, nagovijestio da će voditi malo moderniju kampanju u kojoj će pokušati slijepcima i zavedenima otvoriti oči, mladima udahnuti dašak nade za bolju, europsku budućnost, a potencijalnim partnerima je uputio poziv da mu se pridruže na tim fatalnim europskim tračnicama. Većega dostignuća civilizacija do sada ipak nema od Europe, sa svim njezinim slabostima. Izbori 7.listopada su i svojevrsni referendum i prilika da građani konačno kažu jesu li za europske ili azijske vrijednosti, makar je objektivno i ovoga puta ponuda dosta skromna i skučena.

Piše: I. Marić

dogadjaji@dnevni-list.ba

3 thoughts on “Radončić Bošnjake stavlja pred povijesnu dilemu

  • kolovoz 20, 2018 at 2:47 pm
    Permalink

    VETERANI 317 SBBR GRADA HEROJA SA KAPIJE BOSNE OTVARAJU OČI BOSANCIMA I HERCEGOVCIMA DA JE DOŠLO POVIJESNO VRIJEME ZA gosp KOMŠIĆA – dr BEČIREVIĆA . POZDRAV DOMOVINI OD NEZAVISNOG BLOKA .

    Reply
  • kolovoz 20, 2018 at 6:41 pm
    Permalink

    E pa Marička, politički slijepac i lopurda da vodi čoravog??? Jesi li to tako okarakterisala kahve kuharicu iz GŠ ABiH?

    Reply
  • kolovoz 23, 2018 at 4:01 pm
    Permalink

    Ne verujem sta sam procitao

    Reply

Odgovori na Crveni Oktobar 2018 Otkaži odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *