Privatizacija prošle godine Federaciji donijela 80 milijuna

Putom burze prodane su dionice u državnom vlasništvu u tvrtkama “Bosnalijek“ (23.384.799,24 maraka) te “Fabrika duhana Sarajevo” (41.401.223 maraka), a kroz malu privatizaciju prodavani objekti tvrtki “Hidrogradnja”, “Željezara Zenica” i “Energopetrol” za koje je ukupno plaćeno 14.318.101 maraka

SARAJEVO – Ukupno ostvarena kupoprodajna cijena u 2016. godini iz procesa privatizacije za jedanaest agencija u Federaciji iznosila je 80.679.934,24 marke, a odnosi se na prodaju dionica dva poduzeća putem burze i sedam predmeta imovine poduzeća u postupku male privatizacije, navodi se u izvješću Agencije za privatizaciju za prošlu godinu.

Tako su prošle godine putom burze prodane dionice u državnom vlasništvu u tvrtkama “Bosnalijek“ (ukupan prihod  23.384.799,24 maraka) te “Fabrika duhana Sarajevo” (41.401.223 maraka) dok su dvije aukcije za “Sarajevo-osiguranje” bile neuspješne, dok su kroz malu privatizaciju prodavani objekti tvrtki “Hidrogradnja”, “Željezara Zenica”, “Energopetrol” za koje je ukupno plaćeno 14.318.101 maraka. Agencija za privatizaciju ZDŽ-a je još kroz proces male privatizacije prodala još tri objekta čija je ukupna cijena bila 268.610 maraka.

– S obzirom da je u 2016. ponuđeno 78.289.468,40 maraka knjigovodstvene vrijednosti kapitala i procijenjene vrijednosti imovine i ostvarena cijena od 80.679.934,24 maraka, može se konstatirati kako su ostvareni određeni pomaci u privatizaciji, odnosno značajniji rezultati u odnosu na prethodne godine. Ovakvim rezultatima, prije svega je doprinijela kvalitetnija ponuda, a to se odnosi na prodaju manjinskih paketa poduzeća koji su uspješno poslovali u prethodnim godinama, navode iz Agencije.

Raspodjela novca

Nadalje, pojašnjavaju kako novčana sredstva ostvarena prodajom poduzeća iz nadležnosti Agencije za privatizaciju u FBiH i županijskih agencija sa izuzetkom dijela sredstava

namijenjenih za financiranje Agencije u FBiH i županijama, na koja su suglasnost dale nadležne vlade, prebacuju se na poseban fond Razvojne banke FBiH, a za novčana sredstva ostvarena u procesu privatizacije iz nadležnosti županijskih agencija sredstvima sa posebnog fonda upravlja vlada županija u kojem je ostvaren konkretni prihod. Razvojna banka FBiH će utvrditi namjenu ovih sredstava, s tim da se 20 posto ostvarenih

sredstava koristi za sanaciju i osiguranje osnovnog kapitala u Fondu PIO/MIO. Do 15 posto ovih sredstava može se koristiti za socijalno zbrinjavanje zaposlenika, koji su ostali bez radnog angažmana.

Podsjećanja radi, Vlada FBiH je još polovinom 2015. donijela zaključak kojim se zadužuje Agencija za privatizaciju da odmah pripremi Plan privatizacije, sa prijedlozima modela i načina privatizacije za osam gospodarskih društava iz treće kategorije, a to su: “Bosnalijek”, “Energopetrol”, “Energoinvest”, “Aluminij”, “Fabrika duhana Sarajevo”, “Sarajevo osiguranje”, “Energoinvest Comet” i “ArcelorMittal”. Isto tako, rukovodeći se Reformskom agendom, Planom privatizacije za 2016. predviđena je i priprema kapitala u telekom operaterima, odnosno priprema BH Telecom-a d.d. Sarajevo i HT d.d. Mostar za privatizaciju.

Privatizacija od 1999. do 2016.

Nadalje, zanimljivi su podaci koje je Agencija objavila od 1999. do 2016., pa navode kako je prema stanju iz Registra poduzeća predviđenih za privatizaciju iz 1999., nakon prihvaćenih revizija prethodno izvršene vlasničke transformacije (tzv. Markovićeva privatizacija), državni kapital u 1.450 poduzeća utvrđen je u iznosu od oko 17,3 milijarde maraka. Prema važećim propisima i posebnim odlukama Vlade FBiH iz privatizacije je isključen iznos od oko 3,8 milijardi maraka, pa je za privatizaciju opredijeljen iznos oko 13,5 milijardi maraka.

– U razdoblju od 1999. do 2016. prodan je državni kapital u iznosu od 5,803 milijardi maraka. Dakle, kroz sve vidove prodaje uključivo i malu privatizaciju, prodano je oko 42,9 posto državnog kapitala nominiranog za prodaju. Ostvarena cijena za ovaj kapital je 9,156 milijardi maraka, od čega je iznos naplaćen u certifikatima 8,485 milijardi maraka, a iznos naplaćen u “kešu” 0,671 milijardi maraka. Broj tvrtki koje su privatizirane u potpunosti je 1.088 dok je broj djelomično privatiziranih tvrtki 94. Od tog broja, 278 tvrtke su privatizirane kroz malu privatizaciju, stoji u izvješću.

Tužbe vrijedne oko 76 milijuna američkih dolara

Za neusuglašena potraživanja iz Centralnog registra stvari, prava i obaveza iz pasivnog podbilansa, a na osnovu Odluke o davanju ovlasti za zastupanje pred sudovima u državama nastalim raspadom bivše SFRJ, koju je donijela Vlada FBiH, Agencija je blagovremeno podnijela tužbe u Srbiji, Hrvatskoj, Crnoj Gori i Makedoniji, radi naplate potraživanja iz pasivnog podbilansa, vodeći računa o rokovima zastare po Aneksu “G” Okvirnog sporazuma o sukcesiji. S tim u vezi Agencija za privatizaciju u FBiH je u ime Federacije do 2. lipnja 2007., tj. do roka zastare po Aneksu “G“ Okvirnog sporazuma o sukcesiji podnijela ukupno 26 tužbi. U Republici Srbiji podneseno je 20 tužbi ukupne vrijednosti sporova 60.506.442,49 američkih dolara, 3.053.005,19 britanskih funti i 278.353,71 eura. U Republici Makedoniji podnesena je jedna tužba, vrijednost spora 25.000,00 eura. U Crnoj Gori podnesene su dvije tužbe, ukupne vrijednosti spora 68.733,13 eura. U Republici Hrvatskoj podnesene su tri tužbe, ukupna vrijednost sporova 12.976.508,80 američkih dolara. Ukupna vrijednost sporova koji se vode pred sudovima u državama nastalim raspadom ex SFRJ radi naplate potraživanja iz pasivnog podbilansa je oko 76 milijuna američkih dolara. Sve tužbe su podnesene u roku (1. lipnja 2007.) pred mjesno i stvarno nadležnim sudovima u državama nastalim raspadom bivše SFRJ za poduzeća iz nadležnosti Agencije.

Piše: Dragan Bradvica, dragan.bradvica@dnevni-list.ba

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *

error: Content is protected !!