PREUZELI DUŽNOST: Što su rekli Dodik, Džaferović i Komšić?

FOTO: klix.ba

U zgradi Predsjedništva BiH u Sarajevu inaugurirani su novoizabrani članovi Predsjedništva BiH, Milorad Dodik, Željko Komšić i Šefik Džaferović.

Branko Petrić, predsjednik Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine uručio im je certifikate, nakon čega su sva trojica novoizabranih članova Predsjedništva BiH položili zakletvu za novu funkciju.

Prvi predsjedavajući Predsjedništva BiH je Milorad Dodik, nakon njega će biti Željko Komšić, a zatim Šefik Džaferović.

Rotacija članova Predsjedništva na poziciji predsjedavajućeg je svakih osam mjeseci.

Svečana ceremonija počela je intoniranjem himne Bosne i Hercegovine. Izgovarajući i potpisujući svečanu izjavu, Milorad Dodik, koji će u narednih osam mjeseci biti predsjedavajući po sistemu rotacije, te članovi Predsjedništva BiH Željko Komšić i Šefik Džaferović preuzeli su dužnost kolektivnog šefa države, koju će obavljati naredne četiri godine.

Konstitutivnu sjednicu Predsjedništva BiH otvorio je predsjedavajući Predsjedništva BiH u prošlom sazivu Bakir Izetbegović, dok bivši član Predsjedništva BiH Dragan Čović nije došao na ovu svečanost.

Dodik: Ponašat ću se u skladu sa Ustavom

Mandat u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine obavljat ću u skladu sa Ustavom BiH i nemam namjeru činiti štetu bilo kome, kazao je prvi predsjedavajući Predsjedništva BiH u novom sazivu Milorad Dodik nakon što je položio svečanu zakletvu.

Na današnjoj inaguraciji tročlanog Predsjedništva, napomenuo je da je njegova matična baza Republika Srpska iz koje je izabran, ali je najavio da će sa ostala dva člana državnog predsjedništva raditi na očuvanju temeljnih načela Ustava BiH.

– Ne želim činiti bilo kakvu štetu ili nešto što bi spriječilo bilo kojeg Bošnjaka ili Hrvata ili organizacionu jedinicu u Federaciji BiH ili samu Federaciju da rade razvojne projekte. Želim da pokažemo saradnju koja može da se pokaže kao djelotvorna – podvukao je.

Podsjetio je da se BiH davno odmaknula od vremena kada su narodi ratovali, te smatra da je ovo prilika da se napravi demokratsko društvo koje bi moglo egzistirati vođeno politički izabranim predstavnicima naroda na demokratskim izborima.

Ipak, kaže, ima brojne primjedbe kako je u BiH radila međunarodna zajednica, prvenstveno Ured visokog predstavnika (OHR) u BiH, koji je, tvrdi Dodik, derogirao Ustav i politički sistem BiH zbog čega smatra da je potrebno ponovno raspravljati o nekim odlukama i praviti nove kompromise.

– Rješenja donesena prije 15 ili 20 godina možda su odgovarala tom vremenu, ali rješenja koja mi danas moramo usvojiti moraju odgovarati ovom vremenu. Zalagat ću se za ukidanje Ureda visokog predstavnika u BiH što je prije moguće – najavio je Dodik u obraćanju brojnim zvanicama.

Za njega uloga visokog predstavnika nije bila u interesu stabilnosti i dugoročnog razvoja BiH, dodajući da su mnoge odluke, a njih je bilo 540, sadržale nametnute zakone i intervencije na Ustav, na koje, smatra, visoki predstavnik nije imao pravo.

Mišljenja je da će biti dovoljno želje i volje da se napravi najbolje, kazavši da on to i želi, no tražit će adekvatan tretman Republike Srpske koju predstavlja kao i srpskog naroda gdje god da se nalazi.

Istaknuo je da članstvo u Evropskoj uniji treba biti cilj BiH, zbog čega će već na prvoj narednoj sjednici zatražiti da EU i njene strukture što je prije moguće daju status kandidata za BiH kako bi se napravila nova dinamika u BiH i time razvijali bh. potencijali.

Najavio je da će učiniti sve da odnosi BiH sa Evropskom unijom budu dobri, kao i sa Sjedinjenim Američkim Državama, ali i Rusijom i Kinom, te drugim državama svijeta, no neće dozvoliti da se u njegovom kabinetu kreiraju odluke koje neko bude nametao.

Zalagat će se, kaže, i za odlazak stranih sudaca iz Ustavnog suda BiH, ocjenjujući da se sudska vlast mora vratiti narodima u BiH, i konstatirajući da je reforma pravosuđa koju je učinio OHR ranije bila neuspješna i donijela je korupciju kao i nefunkcionalnost i otuđeni sistem moći.

– Ukoliko BiH ne bude pokazala novu dimenziju i zamah svoje mjesto ne vidim u Predsjedništvu BiH. Želim ovdje napraviti dogovor uz puno uvažavanje dva entiteta, tri naroda, zajedničkih institucija BiH i svih građana u BiH – zaključio je Dodik u svom prvom obraćanju javnosti nakon preuzimanja dužnosti predsjedavajućeg Predsjedništva BiH.

Džaferović: Vlast uspostaviti što brže, poštovati Ustav i Dejton

Vlast u Bosni i Hercegovini treba se uspostaviti što brže bez uslovljavanja, a to trebaju biti programske većine satkane od pobjedničkih političkih stranaka koje imaju kapacitet da obavljaju vlast na svim nivoima – kazao je u novi član Predsjedništva iz reda bošnjačkog naroda BiH Šefik Džaferović nakon polaganja svečane zakletve na konstitutivnoj sjednici Predsjedništva BiH.

U inaguracijskom govoru istakao je da je BiH potrebna stabilna parlamentarna većina koja bi svojim spektrom pokrivala cijelu državu te da izborni rezultati pokazuju da je takvu većinu moguće izgraditi, a da je sve drugo pitanje odgovornosti političkih aktera spram preuzetih obaveza.

Zahvalio je bivšim članovima Predsjedništva BiH, koji su uprkos brojnim  izazovima uradili mnogo za narod BiH te da je njihov doprinos naročito vidljiv na deblokadi euroatlanskog puta BiH.

Pred novim sazivom je prilika, dodao je Džaferović, da na temelju urađenog, BiH ubrzano krene u društvo modernih i prosperitetnih evropskih država koje ljudi neće napuštati.

Da bi se to desilo, smatra da je potrebno paralelno voditi nekoliko procesa, reintegraciju zemlje i njenu integraciju u EU i NATO, što mora biti praćeno ubrzanim provođenjem ekonomskih i društvenih reformi.

Naglasio je da su ljudi u BiH umorni od beskorisnih i bespotrebnih prepirki te da žele mirno živjeti, a da je njihova dužnost i obaveza da im to i omoguće.

Za početak, kazao je, potrebno je da svi povedu računa o riječima koje izgovaraju u javnom prostoru,  te da teške riječi, uvrede i neistine kreiraju lošu atmosferu koja proizvodi vještačke krize, umjesto da se svi bave rješavanjem stvarnih problema.

Naglasio je da reintegracija društva podrazumijeva jednaka prava za svakog građanina u svakom dijelu države, bez obzira na njegovu etničku i vjersku pripadnost kao i zajedničko djelovanje na ostvarivanju interesa države BiH.

Uvjeren je da veliki dio građana BiH želi da živi u takvoj BiH te da će upravo za takvu BiH i zalagati. Također je rekao da mladi ljudi odlaze u uređene evropske zemlje, te da se taj proces jedino može zaustaviti ako BiH načine takvom zemljom.

Istakao je da se BiH nalazi pred dobijanjem kandidatskog statusa za članstvo u EU te da je svima potrebno da dodatno ubrzaju evropski put BiH, a da ispunjavanje uslova za članstvo mora biti prioritet nultog reda.

Očekuje da novi saziv Predsjedništva BiH vodi odgovornu politiku koja se ogleda u kreiranju i očuvanju političke stabilnosti te da će poslati jasan signal svim institucijama u BiH da i one imaju ozbiljan i odgovoran odnos u izvršavanju obaveza.

Džaferović je naglasio da se svi doslovno moraju pridržavati Ustava, zakona i demokratskih principa i  bez ikakve rezerve poštivati Dejtonski sporazum i njegovih 11 aneksa, kao i sve odluke međunarodnih sudova te da ne smije biti parcijalnog pristupa.

Džaferović je istakao da je promjena političkog stava legitimna, ali da se usvojeni zakoni moraju poštovati i mogu se mijenjati jedno tamo gdje su i usvojeni.

Govoreći o odbrani, istakao je potrebu daljnje reforme odbrambenog sistema BiH u skladu sa NATO standardima te da Oružane snage BiH moraju u svakom trenutku imati kapacitet da mogu izvršiti zadaće i misije.

Naglasio je da je pored EU i NATO integracija, za BiH u prvom planu regionalna saradnja i saradnja sa susjedima gdje ima mnogo otvorenih pitanja koje je moguće riješiti samo razgovorom, međusobnim uvažavanjem i reciprocitetom te poštivanju međunarodnog prava.

Komšić: Bit ću predsjednik svih građana Bosne i Hercegovine

Novoizabrani član Predsjedništva  Bosne i Hercegovine iz reda hrvatskog naroda Željko Komšić, nakon što je položio zakletvu na novoj dužnosti, izjavio je da mu je velika čast i velika obaveza ponovno zastupati interese građana BiH i naroda iz kojeg potiče.

Obećao je da će svo svoje znanje i trud uložiti u ono na šta se zakletvom obavezao – da neće iznevjeriti ukazano  povjerenje.

Komšić je izjavio da će biti predsjednik svih građana Bosne i Hercegovine, kao i da će afirmirati sve vrijednosti demokratskog društva i civilizacijske tekovine.

U vrhu njegovih prioriteta na novoj dužnosti, kazao je, bit će vladavina prava, afirmacija ustavnosti, zakonitosti i pravde kao opće kategorije, demokratskih i civilizacijskih tekovina.

– Bez borbe protiv svih oblika diskriminacije, nema nam ni slobode, a slobode ne može biti sve dok postoji, čak samo i jedan građanin BiH, kojem je uskraćeno osnovno judsko pravo i pravo da živi u demokratskom društvu.  Građani BiH treba da znaju da ću kao član Predsjedništva BiH biti pobornik svake vrste ravnopravnosti – nacionalne, vjerske, rodne, socijalne; jednostavno – svake ravnopravnosti – naglasio je Komšić.

On je nakon inauguracije posebno naglasio da je Bosna i Hercegovina država utemeljena na principima antifašizma i da predstojeće vrijeme iziskuje da Evropi i svijetu „pokažemo i dokažemo da smo društvo koje u svojoj suštini baštini civilizacijske i evropske vrijednosti, od kojih je jedna – antifašizam“.

– Antifašizam je jedna od najvećih civilizacijskih i evropskih vrijednosti, a ideja antifašizma je, u suštini, protkana vizijom i neophodnošću jednakosti i zajedništva. Duboko vjerujem da samo zajedno možemo našu zemlju uvesti u sretnije vrijeme i bolje okruženje, a za to je potrebna, prvenstveno, odgovornost prema državi kao zajednici i ljudima koji u njoj žive. Nema odgovornosti prema državi ako se tolerišu kriminal, korupcija, nepravda, segregacija i opća nesigurnost građana jer svi znamo da iz toga proističu i siromaštvo, nezaposlenost, nezadovoljstvo, u krajnjem – beznađe svake vrste koje naše ljude tjera iz naše domovine – kazao je Komšić.

Država Bosna i Hercegovina, naveo je dalje, u bliskoj prošlosti je snagom njenih građana nadjačala sve negativne okonosti u kojima se našla, a njena budućnost je u članstvu u NATO savezu i Evropskoj uniji, što je ujedno garant sigurnosti i prosperiteta države i građana.

–  NATO put BiH je danas tamo gdje je bio kada sam posljednji put, prije četiri godine, u istom svojstvu bio u zgradi Predsjedništva BiH. Sada je došlo vrijeme da to promijenimo i ja to neću propustiti. Neću propustiti priliku koja se može ukazati da to, kroz aktiviranje Akcionog plana za članstvo u NATO savezu, promijenimo, kao ni priliku da u saradnji s institucijama Evropske unije, Ujedinjenim nacijama, prijateljskim državama, aktivno zagovaramo politike i procese koji Bosnu i Hercegovinu, vodeći se demokratskim i civilizacijskim vrijednostima, vuku ili guraju – kako god to da gledamo – samo i isključivo naprijed. Bosna i Hercegovina bi u sljedeće četiri godine trebala prestati da bude objektom, a da postane subjektom međunarodnih i regionalnih odnosa – naglasio je Komšić i dodao da će se u tom smislu, on dodatno založiti za bolju suradnju s  Hrvatskom, Crnom Gorom, Srbijom, kao i s Makedonijom i Slovenijom.

Pred njim je rad, zaključio je, na ispunjavanju planiranih aktivnosti i inicijativa koje je predstavio u predsjedničkoj viziji napretka, a prioriteti su tu jačanje ekonomske pozicije Bosne i Hercegovine, novi pristup diplomatiji i vanjskoj politici, borba protiv stranih uticaja na izborni proces i sprečavanje rasta nasilnih grupa u zemlji.

– Aktivno ću zagovarati promjenu Mehanizma koordinacije, ali i snažno se zalagati za provođenje presuda Evropskog suda za ljudska prava i jednaku vrijednost glasa svih građana BiH, što sada nije slučaj – naveo je Komšić.

Na kraju obraćanja, Komšić je podsjetio da se na današnji dan obilježava Međunarodni dan djeteta jer je 20. novembra 1989. godine, u Generalnoj skupštini Ujedinjenih naroda usvojena Konvencija o pravima  djeteta, koju je prihvatila i Bosna i Hercegovina.

– Neka nam misao vodilja bude i to kakvu zemlju ostavljamo njima, našoj djeci, našoj budućnosti. Učinimo da odrastaju u sigurnom okruženju, bez rata, oskudice, bolesti – zaključio je  novoizabrani hrvatski član Predsjedništva BiH.

Na  Općim izborima najviše glasova za člana Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog naroda osvojio je Šefik Džaferović – 212.581 glasova ili 36,61 posto, iz reda hrvatskog naroda Željko Komšić – 225.500 glasova ili 52,64 posto, dok je Milorad Dodik osvojio najviše glasova za člana državnog predsjedništva iz reda srpskog naroda – 368.210 glasova ili 53,88 posto.

3 thoughts on “PREUZELI DUŽNOST: Što su rekli Dodik, Džaferović i Komšić?

  • studeni 20, 2018 at 8:50 pm
    Permalink

    Dodik je rekao još i ovo: ”

    20.11.2018. / 16:10h Politika – Predsjedavajući Predsjedništva BiH Dodik: Hrvatska je “zavalila” Hrvate u BiH u nezavidan položaj!

    Reply
  • studeni 20, 2018 at 11:46 pm
    Permalink

    HB i Republika Srpska i 5*kantona muslimanskih treba da zive kao dobre komsije i saradjuju ekonomski i cuvaju mir koji je svima u interesu (valjda i muslimanima iako cesto prizivaju rat) nadamo se i Zapadu.💀.

    Reply
  • studeni 20, 2018 at 11:53 pm
    Permalink

    Veliki “gospodin” Stipe Mesic se 1992.g. kao predsjednik predsjednistva SFRJ pohvalio da je zavrsio svoj zadatak i da Jugoslavija vise NE postoji,koja je bila velika ugledna clanica UN,pa zasto nam treba ova ilegalna nakaradna NATO drzava tzv bIH,Tamni Vilajet.

    Reply

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *