Pretilost kao epidemija

Pretilost je bila bolest bogatih, danas siromašnih, koji jedu jeftiniju, nezdravu hranu. Najnovije analize provedene u 195 zemalja svijeta pokazale su da je 10 posto stanovništva pretilo. Milijarda ljudi previše jede, tako da je dvostruko više pretilih nego neuhranjenih.

Toma Akvinski, dominikanac koji je, kažu težio gotovo 150 kilograma, navodno je izjavio da su debeli ljudi pametniji. U ta vremena biti mršav – značilo je neuspjeh, u svakom pogledu. Naslage sala u srednjem vijeku bile su zalogom zdravog i dugog života.

Danas je već potpuno jasno da je pretilost nezdrava, dok podnošljiva debljina ne mora biti. Više je u pitanju umjetno nametnuti moderni standard izgleda, nego što bi trebalo smatrati na bilo koji način zdravstvenim pitanjem.

Pretilost je bila bolest bogatih, danas siromašnih, koji jedu jeftiniju, nezdravu hranu. Najnovije analize provedene u 195 zemalja svijeta pokazale su da je 10 posto stanovništva pretilo. Milijarda ljudi previše jede, tako da je dvostruko više pretilih nego neuhranjenih.

U Europi petina ljudi ima indeks tjelesne mase iznad 30, što već ulazi u kategoriju pretilosti, pa se na razini EU poduzimaju mjere kako bi se zaustavila epidemija rasta debljine.

Mađarska je bila poznata kao najdeblja nacija – sa svojim gulašima, guščjom paštetom i doboš-tortom. Dvije trećine Mađara imaju višak težine, a trećina je pretila. Jeli su najviše soli, a najmanje povrća među stanovnicima EU.

Orbanova vlada uvela je, stoga, sveobuhvatan porez na nezdravu hranu, u žargonu nazvanu „porez na čips.“ Rezultati se nakon trogodišnje primjene pokazali da se sve više koristi jeftinija, a zdravija hrana. Za desetinu je pala količina zašećerenih pića, a značajan prihod je ostvaren za financiranje zdravstvenog sustava.

U propagandi osnovne preporuke su manje-više poznate – ne preskakati jela, jesti (iz manjeg tanjura) barem pet puta dnevno, prestati jesti prije osjećaja pune sitosti… Da isti broj kalorija može imati i piletina s krumpirom, kao i voćna salata. Da se bolje najesti hrane s više proteina, jer će se kasnije osjetiti glad. Jesti mliječne proizvode s manjim postotkom masnoće – i vježbati, vježbati, vježbati…

Iako svi čitaju i znaju što bi trebalo,  u posljednjih 20 godina prosječni Amerikanac dobio je 11 kilograma.

Piše: Ante Razum

 

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *

error: Content is protected !!