POST FESTUM – Mostarsko ljeto 2018.

Ipak u Mostarskom ljetu nije obuhvaćen cijeli Mostar jer su nedostajali programi HD HS Kosače, Hrvatskog narodnog kazalita, Kazališta lutaka, Simfonijskog orkestra, Matice hrvatske, SPKUD Gusle, SPKD Prosvjeta GO Mostar…

Ako posmatramo vrijeme od nastanka kulturne manifestacije Mostarsko ljeto od njenog početka a to je 1979. godina, te njen kontinuitet sve do 2008. kada se prekida, da bi nastavak uslijedio od 2016. godine, onda se može konstatirati da je ovogodišnji pir u slavu umjetnosti doživio 32. izvođenje. Međutim, uzme li se u obzir manifestacija „I Pod pećinom svjetla“ kao preteča Mostarskog ljeta koja je u organizaciji Hotelsko-ugostiteljskog poduzeća „Neretva“ trajala 1975., 1976. i 1977.  godine, dakle tri ljeta, onda se može ovogodišnjoj manifestaciji pripisati 35 izvođenje.

Vraćen život Mostarskom ljetu

Tu blistavu tradiciju održavale su ustanove, firme i pojedinci entuzijasti iz nekoliko generacija i svako je, bez obzira na sva iskušenja, utkao u nju dio sebe ostavljajući manje ili više dubok trag. Posljednje tri godine glavni nositelj organizacijskih aktivnosti je Centar za kulturu grada Mostara sa izvršiteljima Narodnim pozorištem, Pozorištem lutaka, Muzejem Hercegovine i Narodnom bibliotekom. Kolektivu Centra za kulturu i navedenim institucijama kulture treba odati veliko priznanje, prije svega zato što su vratili u život ovu respektabilnu kulturnu manifestaciju, a potom što su realizirali zamašan i vrlo ambiciozan program s preko četrdeset sadržaja.

Dobro je konstatirao književnik Neđad Maksumić rekavši na promocije knjige Salke Šarića da „nije samo Mostar trebao Mostarsko ljeto, jer Mostarskom ljetu je, možda još i više, trebao Mostar, grad koji će ga podržavati, održavati u životu“, jer je upravo taj festival gradu pronosio lijep glas na širim prostorima.

Nažalost, prekidi su bili uslovljeni prije svega političkim događajima i svim scilama i haribdama kroz koje je grad u svom povijesnom toku prolazio. Mostarsko ljeto se na svu našu zajedničku sreču vratilo u naš život pokazujući vitalitet i nuništivost izuzetno bogate kulturne tradicije.

 Internacionalni karakter festivala

Sagleda li se programski koncept ovogodišnje manifestacije Mostarsko ljeto evidentno je da su zastupljene sve grane umjetničkog stvaralaštva uz jedan zabavni program (Dino Merlin). Unutar festivala ugrađen je simpatični dvodnevni Festival dječije poezije u organizaciji SPKD Prosvjeta Mostar. U posljednje vrijeme gostovanjem umjetnika iz novostvorenih država s područja ex Jugoslavije festivali dobivaju atribut internacionalnog što jest realitet i veoma bitna komponenta u izgradnji pomirenja.

Međutim, udaljeniji gosti daju posebnu vrijednost jer se uspostavljaju komunikacije s američkim, europskim, afričkim ili azijskim zemljama dosta drugačijih tradicija i kultura. Na Mostarskom ljetu nastupili su gosti iz Francuske s kantautoricom Pommom, zatim iz  Turske (Institut Yunus Emre) i Sjedinjenih američkih država (Koncert Algiers). Ipak Centar za mir i multietničku saradnju Mostar, na čijem je čelu Safet Oručević, u okviru Mostarskog ljeta, na potpisivanju Mostarske povelje mira, dodjeli međunarodne nagrade Mostar peace connection i priznanja Mimar mira okupljena su poznata i respektabilna imena ne samo iz regiona nego i šire.

Mostarsku povelju potpisali su Alexis Tsipras i Duško Marković, premijeri Grčke i Crne Gore. Ovogodišnji laureati nagrade Mostar peace connection su Antonije Casseze, Carmel Agius, prvi i oficijelni predsjednici Haškog tribunala, Brent Sadler, reporter CNN-a i Josip Juratović, poslanik njemačkog Bundestaga.

Dodjela, pod pokroviteljstvom kabineta Predsjedavajućeg Vijeća ministara Bosne i Hercegovine,  je obavljena u prekrasnom ambijentu Starog grada, nadomak Starog mosta, koji je za ovu priliku bio bogato iluminiran.

Veliki propust – nepostojanje učesnika iz zapadnog dijela grada

Kad analiziramo prezentaciju programa inozemnih umjetnika uočava se da je u organizaciji Instituta Yunus Emre iz Turske priređeno šest programa, ali nažalost niti jedna kulturna ustanova ili asocijacija mostarskih Hrvata nije zastupljena iako festival nosi naziv Mostarsko ljeto-što implicira zaključak da bi morao biti u okvirima cijelog grada.

Niti jednim programom nisu zastupljeni: Hrvatsko narodno kazalište, Kazalište lutaka, Simfonijski orkestar, Hrvatski dom Herceg Stjepan Kosača… Krnje Mostarsko ljeto nije odraz intencije demokratskih krugova da se upravo preko kulture stvaraju mostovi prijateljstva, razumijevanja i uvažavanja različitosti te da se učvršćuje pomirenje i trajni mir u gradu.

U cilju zaštite imena Mostara, svojevremeno je Grad Mostar propisao pravila prema kojima se može koristiti ime grada. Mostarsko ljeto bi prema tome moralo biti u okvirima te regulative inače se pretače u manifestaciju jednog dijela grada, bez obzira na internacionalni karakter koji je postignut. Proizilazi da je svrsishodnije dovesti strance nego kolege iz zapadnog dijela grada, što ni u kojem slučaju ne odražava zajednički multikulturni grad koji je u protekle 23 postratne godine nebrojeno puta pokazivao znake zajedničke saradnje i prezentacije zajedničkih programa iz oblasti kulture.

 Snažna poruka Faruka Kajtaza

Organizatori su tokom trajanja festivalskog praznovanja od 23. lipnja do 19. kolovoza 2018. mostarskoj publici, domaćim i stranim gostima ponudili preko 40 programa za sve uzraste, vodeći računa o posebnim inklinacijama pojedinaca prema određenim granama umjetničkog stvaralaštva.

Program, baziran na domaćim snagama garniran je nastupima gostujućih umjetnika iz Beograda, Zaječara, Tuzle, Slovenije, Novog Sada i Sarajeva. Faruk Kajtaz je ponovo priredio pravi užitak poklonicima umjetničke fotografije sa postavkom “Svjetlo Juga i Sjevera“. Uputio je snažnu poruku o kulturološkoj viziji Europe akcentirajući kontraste i zajedničke karakteristike Stockholma i Mostara. Dobro osmišljena tema realizirana je na zaista autentičan način čime se autor potvrdio kao kreativac koji uz senzibilizarnu dioptriju uspijeva emanirati svoj pogled na Europu.

Gostovanje poznatog glumca i reditelja Roberta Walta iz Slovenije magično je privuklo brojnu publiku na monodramu  „Da kraj bude lijep“. Njegovo ime garantiralo je ugodan i kvalitetan teatarski doživljaj.

Knjiga „Kulturna manifestacija „Mostarsko ljeto“-programska i foto dokumentacija“ Salke Šarića hodajuće institucije, kako bi ga mogli nazvati s obzirom na veliki opus koji je ostavio na polju publikovanja kulturne povijesti grada, predstavlja možda najrecentniji ovogodišnji program ove manifestacije. Prije svega zbog toga što je bez obzira na sve podjele i prekide koje je Mostarsko ljeto imalo, uspio tragalačkim nervom, razvijenom sviješću i profesionalnim pristupom, povezati sve sadržaje od 1979. do 2008. godine dokazujući  ujedno njegov kontinuitet ali i diskontinuitet.

O knjizi su govorili književnik Neđad Maksumić, dr.sci.Edim Šator i autor ovog teksta i svi su bili istog mišljenja da ova publikacija monografskog karaktera predstavlja dragulj na polju istoriografije kulturnih pulsacija u Mostaru. Kao suorganizator „Ljeta“, Muzej Hercegovine se u dva navrata pojavio kao izdavač slijedeći aktivnosti koje je i ranije zabilježi na tom polju. Katalog  „Kamene arheologije Muzeja Hercegovine“ je dragocjenost par exelans, s obzirom da od osnivanja Muzeja do sada, niko iz te ustanove nije našao za shodno da registruje blago iz te oblasti. Šarićeva knjiga o tradiciji mostarskog ljeta takođe je projekat Muzeja Hercegovine tako da imponuje njihova  izdavačka akcionost.

 Anel Pala, Miodrag Miličević i Jakirovići osvježili likovnu paletu grada

Magistar likovne umjetnosti Anel Pala je na ovogodišnjem „Ljetu“ preko novih radova iskrene i autentične likovne poetike, pokazao raskošnost talenta uspijevajućidotaći metafizičku razgoličenost pojavnog svijeta.

Autor ovog teksta je na otvaranju izložbe ukazao na jednu važnu komponentu ovog autora poručivši:“ Gledajući suštinski, sve ove lirske intonirane slike u stvari predstavljaju Anelov psihološki portret.“ Miodrag Miličević je ponovo skrenuo pozornost ljubitelja likovne umjetnosti predstvljajući se sa akvarelima mostarskih veduta, hercegovačkih gradova i pejsaža. Izgrađen metje, slike blagih kolorističkih tonaliteta mediteranskog podneblja i siguran potez karakterišu njegov likovni izraz jasnog i upečatljivog realiteta.

Zanimljiva je bila postavka Anela, Đanija i Alice Jakirovića, obiteljskog trifolijumasa tri likovna rukopisa od kojih Đani, kao sljedbenik  tipične mostarske škole,  njeguje bareljef na plemenitom metalu.

Narodna biblioteka je uspjela privuči  na festival književnika Dževada Karahasana, dok su Mostarske kiše nastupile u dva segmenta. U Centru za kulturu priredili su izložbu dokumentarne građe o svom dvodecenijskom djelovanju a pod Starim mostom održali su tradicionalni koncert kojim su dale prilog obilježavanju 14-godišnjice rekonstrukcije Starog mosta.

Mostarsko proljeće i Mostarsko ljeto imaju manifestacijski karakter

Promocija dvije knjige „Perom i kamerom o Mostaru, autorskog trojca Tibora Vrančića, Smaila Šage i Brace Čampare i „Stambol  u Mostaru“autora Tibora Vrančića, zbog intrigantnih tema iz povijesti Mostara pobudile su zanimanje javnosti tako da je posjeta bila iznad očekivane.

Treba istači činjenicu da su gotovo svi programi, iako su trajali u dužem vremenskom rasponu, preciznije od 23. 6. do 19. 8.2018. godine,  bilježili veliki odziv publike što je za svaku pohvalu. Na festivalu su se mogli vidjeti simpatični članovi folklora iz Bijelog Polja, predstave za djecu sarajevskog i mostarskog Pozorišta lutaka, zatim glazbenici iz USA, Zaječara, Tuzle, Novog Sada i Francuske. Koncert Flamenco imao je probranu publiku lociranu u atrij nekadašnje zgrade Muzeja Hercegovine, kasnije Karadžozbegove medrese, a danas Instituta Yunus Emre iz Turske.

Dobra knjiga u ulozi nakladničara servirala je promoviranje knjige „Mujaga Komadina“, autora Ibrahima Kajana, a Faruk Taslidža je ponudio na prezentaciju svoju monografsku publikaciju „Bosanski ejalet u doba Bečkog rata 1863-1699.“ Najmasovnija posjeta, što se i očekivalo, zabilježena je na koncertu Dine Merlina, ali taj program ima zabavni karakter.

Očigledno je da su organizatori zahvatili širok dijapazon tema i programskih sadržaja i da su svi članovi Centra za kulturu, na čelu sa agilnim i pragmatičnim ravnateljem Senadom Suljićem, na zadovoljstvo mostarske publike, uspjeli realizirati impresivan broj  kvalitetnih programa. Mostar je uz Dane Matice hrvatske Mostar – Mostarsko proljeće i Mostarsko ljeto zakoračio u novi period karakterističan po intenzivnom njegovanju kulturnih programa. Oba imaju manifestacijski karakter a za jednu lokalnu zajednicu najkorisnije je ulaganje u stvaranje vlastitog kadra koji će biti nositelj razvoja i stasanja kulturnih ustanova.

Piše: Zlatko Serdarević, kultura@dnevni-list.ba

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

error: Content is protected !!