Poljoprivrednici skeptični da će novac doći do njih

Usvajanjem Strateškog plana ruralnog razvoja bh. poljoprivrednicima u sljedeće tri godine “otkočena” su sredstva u visini 90 milijuna eura. S obzirom na stanje u ovom sektoru, radi se o izuzetno značajnim sredstvima, ali poljoprivrednici su itekako skeptični da će taj novac naći put do njih

MOSTAR – Državnom programu IPA 2018 za Bosnu i Hercegovinu najviše sredstava trebalo bi biti usmjereno za podršku poljoprivredi i ruralnom razvoju, a radi se o 30 milijuna eura financijske pomoći iz paketa.

Novac je direktno usmjeren poljoprivrednim proizvođačima i operaterima s hranom te kao podrška izgradnji institucionalnih i administrativnih kapaciteta svih relevantnih institucija u oblasti sigurnosti hrane, veterinarstva i u fitosanitarnoj oblasti. Za oblast zaštite okoliša planirana su sredstva do 20 milijuna eura, koja će biti usmjerena na infrastrukturne radove u oblasti voda i upravljanja čvrstim otpadom te na podršku za implementaciju direktiva EU u ovim oblastima, dok je za razminiranje planirano do 10 milijuna pomoći. Ove tri oblasti povukle bi oko 70 posto iz IPA paketa za 2018. koji za BiH iznosi oko 77,8 milijuna eura. Nadalje, usvajanjem Strateškog plana ruralnog razvoja bh. poljoprivrednicima u sljedeće tri godine “otkočena” su sredstva u visini 90 milijuna eura. S obzirom na stanje u ovom sektoru, radi se o izuzetno značajnim sredstvima, ali poljoprivrednici su itekako skeptični da će taj novac naći put do njih.

Što će biti s novcem?

Tako nam Vladimir Usorac, predsjednik Poljoprivrednih proizvođača mljekara Republike Srpske, kaže da s njima nitko od državnih vlasti nije razgovarao o ovome, uputio ih što i kako trebaju raditi da bi dobili novac kao i sve druge detalje.

– Poučeni iskustvima iz prošlosti i načinom rada bh. vlasti, jako smo skeptični da će taj novac doći do pravih proizvođača i na taj način uvelike pomoći opstanku domaće proizvodnje. I prije je BiH na raspolaganju imala sredstva iz raznoraznih fondova, ali su ona rijetko završavala tamo gdje su namjena, tvrdi Usorac. S obzirom kako od priče da će se našim proizvođačima kompenzirati gubitci uzrokovani adaptiranim Sporazumom i stabilizaciji i pridruživanju, čime smo dodatno liberalizirali vlastito tržište, ne treba posebno niti isticati što bi 30 milijuna eura godišnje značilo za posrnulu domaću proizvodnju. Kada tome dodamo male i neredovite domaće poticaje, jasno je zbog čega su nad našom poljoprivredom već godinama “crni oblaci”.

– Svakako da je veliki problem za nas liberalizacija bh. tržišta ali smatramo kako je mnogo veći problem to što u BiH ulaze robe sumnjive kvalitete koje se sigurno ne bi našle na policama trgovina u zemljama EU. S obzirom kako proizvođači iz EU imaju visoke izvozne subvencije, jasno je zbog čega mi nismo konkurentni niti na vlastitom tržištu, kaže Usorac.

Visokosubvencionirane robe

Kako bi pojasnio svoje tvrdnje, ističe kako je sada u BiH otkupna cijena svinja dvije marke po kilogramu, a tvrdi da je toliki samo izvozni poticaj iz Austrije po kilogramu svinjskog mesa. Nadalje, navodi kako se u nas mlijeko otkupljuje po pedeset feninga, odnosno 25 eurocenti, što je za nekih sedam eurocenti niže nego na europskom tržištu.

– Visokosubvencionirane robe nam prave ogromne probleme i mi se s tim ne možemo nositi jer ni u kom slučaju ne možemo očekivati tako visoke subvencije u BiH, navodi Usorac. Isto tako, rekao je kako je ova godina bila relativno dobra za poljoprivredu, ali su se i tijekom 2018. pojavljivali određeni problemi sa poplavama, sušom i gradom. Država, kako kaže, nije pomogla ništa kako bi se te štete sanirale, dok su entiteti odvojili određena sredstva, ali radi se tek o malom dijelu s obzirom koliko bi bilo potrebno uložiti na sanacije.

Piše: Dragan Bradvica, dragan.bradvica@dnevni-list.ba

 

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *