Otvaranje muzeja otvara pitanje njemačke kolonijalne prošlosti

Uoči otvaranja spornog berlinskog muzeja, stručnjaci pozivaju na hitnu raspravu o kolonijalnoj prošlosti zbirki koje će se ondje izložiti.

“Rasprava nam je očajnički potrebna”, rekla je antopologinja Katharina Schramm.

“Tako ambiciozan muzej kao što je Humboldt Forum mora se voditi načelima otvorenosti i jasnoće”, dodala je.

Artefakti iz kolonijalnog doba

Humboldt Forum, kulturni centar i muzej koji bi se trebao otvoriti 2019., bavit će se svjetskom kulturom, antropologijom i etnologijom. Bit će smješten u obnovljenoj pruskoj palači, na mjestu gdje je nekoć stajao parlament Istočne Njemačke.

Glavne kolekcije osigurat će zaklada Prusko kulturno naslijeđe, uključujući brojne artefakte koji potječu iz kolonijalnog doba.

Schramm je kritizirala obnovljeno zdanje kao “bombastično”.

– Koncept se uvelike oslanja na znatiželju posjetitelja i spektakularnu narav izloženih predmeta, rekla je profesorica. “Kako u tim uvjetima kritički promišljati? O tome se dosad slabo govorilo i razmišljalo”.

Schramm također ističe kako nije teškoća samo u tome jesu li artefakti ukradeni ili uzeti silom.

– Darovnice i kupnje također imaju kolonijalni kontekst. Rani suveniri poput kopalja i bubnjeva stizali su u Europu u velikim količinama, kaže antropologinja koja predaje na institutu za socijalnu i kulturnu antropologiju na Slobodnom sveučilištu u Berlinu.

– I to utječe na jačanje stereotipa o tzv. neeuropskim kulturama, pa posljedično i na zamagljivanje postkolonijalne integracije”, dodala je.

 Objasniti kolonijalnu pozadinu zbirki

Nedavno je francuska etnologinja Benedicte Savoy dala ostavku u savjetničkom vijeću koje je pomagalo u postavljanju muzeja. Smatrala je da vodstvo te kulturne ustanove ne čini dovoljno da bi se objasnila kolonijalna pozadina zbirki.

Ni gradnja Humboldt Foruma nije bez sporova. Stara palača, nekoć rezidencija pruskih kraljeva, a kasnije careva, čiji pojedini dijelovi potječu iz 1443., bila je teško oštećena u bombardiranju Crvene armije krajem Drugog svjetskog rata.

Srušena je 1950. kako bi se napravilo mjesta za Palaču republike, izgrađenu 1970-tih za potrebe parlamenta komunističke Istočne Njemačke.

I ona je srušena 2006., navodno zbog štetnih azbestnih ploča i unatoč žestokom protivljenju brojnih Berlinčana i istočnih Nijemaca.

Sporna je bila i odluka o modernom uređenju unutarnjosti barokne zgrade, i to ne samo zbog troškova.

Spektakularni kompleks između dva rukavca rijeke Spree trebao bi pomoći Berlinu da uhvati korak s Parisom i Londonom kao jednom od najpopularnijih turističkih mjesta u Europi.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *

error: Content is protected !!