Okomica umjetnosti

Nedeljko Gvozdenović, Mostarac rođenjem, građanin svijeta svojim golemim slikarskim, ali i likovno-pedagoškim angažmanom i opusom u obljetničkom, pedesetom godištu izlagačke djelatnosti Galerije Srpske akademije nauka i umetnosti u Beogradu, dobio je reprezentativnu postavku u selektivno retrospektivnom pogledu profesorice dr. Dijane Metlić sa Akademije umetnosti iz Novog Sada.

Uporedo sa ovom vrijednosno grandioznom izložbom Srpska akademija nauka i umjetnosti daruje nas i seriozno urađenom knjigom Nedeljko Gvozdenović, u potrazi za apsolutnim slikarstvom. Ova knjiga čini monografsku cjelinu, katalog ove izložbe, ali i bogato skladan i uređen životopis slikarev, kritičke tekstove, studiju o Gvozdenovićevom djelu, podijeljenu u poglavlja: Reč urednika;Slikar slika uvek istu sliku;Mostar: slikarstvo kao sudbina(1902-1922); Minhenska iskustva i povratak u Mostar; Intimistička teskoba: Beograd kao novi dom; Intimizam četvrte i pete decenije: pariska epizoda i povratak u Beograd; Putka slikanoj površini; Gvozdenovićeva prijateljstva, pedagoški rad i kulturna zaveštanja; Nedeljko Gvozdenović (1902-1988)–biografija; Gvozdenovićeva razmišljanja o umetnosti; Nedeljko Gvozdenović: In Pursuit of Absolute Painting; Bibliografija i Katalog.

Dotaknimo se prije zbora o samoj izložbi moćnog uvodnog teksta akademika Dušana Otaševića, upravnika Galerije SANU, koji konstatirajući da se: Gvozdenović ubraja među najznačajnije jugoslovenske i srpske umetnike dvadesetog veka… kontekstira njegovo djelo u europski likovni svijet.

Vrijedi zabilježiti da je autorica knjige citirala i Gvozdenovićevog nekadašnjeg studenta, velikog srpskog slikara Miodraga-Miću Popovića, koji je „konstatovao da se u knjigama, kritikama i tekstovima o Gvozdenovićevom stvaralaštvu pojavljuje niz „slikovitih sintagmi“, pomoću kojih se ono objašnjava. U pitanju su, iznad svega, poetski uobličeni stavovi kojima se opisuje Gvozdenovićev pristup slici i slikanoj materiji, koji, prema Popovićevom sudu, ne mogu da izađu iz jednog (začaranog) kruga reči: lirski entuzijazam, likovni pesnik, prefinjeni ritam, suptilnost gledanja, intimistički talenat, rafiniranost, istančanost ukusa, preciznost draguljara, uzdržanost, prefinjena raspoliženja, osećajni kolorista, stroga uzdržanost, tiha sreća stvaranja, čist lirizam, nenametljivost, težnjaka ravnoteži…“

Što je zapravo Dijana Metlić pokazala ovom postavkom? Za mene ova je izložba primjer kako treba pristupati i valorizirati najozbiljnije umjetničke opuse. Od Gvozdenovićevog više nego karakterističnog intimizma do svojevrsnih oblika apstraktnog u njegovoj slikarskoj poetici postoje čitavi slojevi ubjedljive umjetnosti koju ovaj genijalni slikar ostvaruje slikajući jednako bravurozno portret, mrtvu prirodu, pejzaž…

Gvozdenović traga za nevidljivim meta svijetom osjećajnošću koja nije data u prvom sloju pojavne opipljivosti, pa sljedstveno tome i prikazom stvarnog kojem daruje svoj imaginatio. Neuhvatljiv u opsesiji pogleda iza proste, grube realnosti, Gvozdenović stvara paralelne svjetove, kojima ne oponira životnoj surovosti, ali u okvirima čvrsto ukotvljenih svijetova u tvoračku okomicu, on ostvaruje lirizam, a njegove karakteristične boje zrcale nostalgičkim odjekom u umjetnikovoj duši.

Iako je bio možda najkarakterističnijim primjerom intimizma u srpskoj i jugoslavenskoj likovnoj umjetnosti Gvozdenović nikada nije potpao pod likovn emode i izme. Stvarajući paralelne svijetove unutar dubinske vlastitosti emotivnog tembra on nalazi put koji najskrovitiju slikarevu emotivnost vodi do iskrenosti prizora.

Zanimljive su Gvozdenovićeve repeticije nekih  njemu dragih motiva, naprimjer paravana, pored kojih bi neki slikari prošli nikada se ne osvrnuvši na njihine tretirajući ih.

Gvozdenovićev likovni rukopis je ubojit u signaliziranju temeljne emotivnosti slikara, stvorio je i čitav niz jugoslavenski, ali i europski potvrđenih slikara, tako da njegov sveukupni doprinos umjetnosti slikarstva u dvadesetom stoljeću mogu procjenjivati samo najtankoćutniji kritički umovi, kojima, zasigurno svojim djelom kunsthistoričarke i kritičarke pripada Dijana Metlić.

Ovom izložbom, obogaćenom i prigodno odabranim Gvozdenovićevim znalačkim svjedočenjima o vlastitom stvaralaštvu, Galerija SANU na najbolji način, obilježavajući svoju pedesetu obljetnicu, ponovou žižu pozornosti dovodi djelo velikog, uistinu velikog Nedeljka Gvozdenovića.

Piše: Gradimir Gojer, kultura@dnevni-list.ba

 

 

 

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

error: Content is protected !!