NEVAŽEĆI LISTIĆI: Jesu li posrijedi izborne manipulacije, građanski bunt ili – slabovidost?

Ako ćemo se malo poigrati brojkama, a prema još nepotpunim, preliminarnim rezultatima Središnjeg izbornog povjerenstva, to u BiH izgleda ovako: Od 1.597.498 glasova za Predsjedništvo BiH za sada ih je nevažećih 6,69% ili, da bude jasnije, 106.879. Ovaj broj će zasigurno biti i veći jer još nije obrađeno skoro 7,5% glasova.

Preliminarni rezultati izbora u BiH pokazuju veliki broj nevažećih listića koji se na pojedinim razinama bliži i postotku od 10%. Jesu li posrijedi izborne manipulacije, građanski bunt ili – slabovidost?

Na pitanje zašto, od izbora do izbora, BiH bilježi vrlo visok postotak nevažećih listića i to do čak više od 9%, iako europski prosjek kao i prosjek u razvijenim demokracijama iznosi oko 3% i manje, neće svi isto odgovoriti.

Sve je krađa?

“To je sve krađa. Kradu glasove ako im nisu po volji”, komentira Antun iz Mostara, dok sličan odgovor imaju i brojni drugi, uglavnom nezadovoljni prolaznici, neraspoloženi za ikakav razgovor s novinarima o izborima jer su im, u većini kažu, “preko glave”, piše Deutche Welle (DW).

Političari, čini se, imaju dobar povod za nove optužbe prema oponentima. Tako je predsjednik Srpske demokratske stranke (SDS) Vukota Govedarica već najavio zahtjev za ponovnim, ručnim prebrojavanjem glasačkih listića.

“Ovo je sigurno jedan nevjerojatno visok broj i može utjecati na ishod glasanja. SDS od Središnjeg izbornog povjerenstva (SIP) traži da se osigura uvid u listiće”, izričit je predsjednik SDS-a.

Sumnju je izrazio i predsjednik Socijaldemokratske partije Nermin Nikšić navodeći da 100 tisuća nevažećih glasova za Predsjedništvo BiH jasno ukazuju na manipulacije u izbornom procesu.

Nevjerojatne brojke

 

No, ako ćemo se malo poigrati brojkama, a prema još nepotpunim, preliminarnim rezultatima Središnjeg izbornog povjerenstva, to u BiH izgleda ovako: Od 1.597.498 glasova za Predsjedništvo BiH za sada ih je nevažećih 6,69% ili, da bude jasnije, 106.879. Ovaj broj će zasigurno biti i veći jer još nije obrađeno skoro 7,5% glasova.

Na glasačkim listićima za tri člana Predsjedništva BiH, gdje su se dva člana birala u FBiH, a jedan u RS-u, najjednostavnije je bilo ispred jednog imena napisati ‘x’. Međutim, više od 100 tisuća glasača odučilo je svoj glas baciti u vjetar. Ili su možda poslali još neke poruke?

Zapanjujuće brojke su i nevažećih “glasača” za Parlamentarnu skupštinu BiH gdje je od ukupno 1.518.117 njih čak 134.754 spada u kategoriju nevažećih. Upravo za glasovanje na ovoj razini bilježi se rekordan postotak nevažećih listića i to iz Federacije BiH – čak više od 9%. Ovaj broj možda i dalje izgleda mali, ali radi se o 80.579 glasača u tom entitetu. Tek neznatna razlika stiže iz RS-a gdje je postotak 8,5 ili 54.175 nevažećih listića. Naravno, to nije kraj jer svi glasački listići za svih šest razina vlasti nisu obrađeni.

Koja je poruka građana?

Članica i bivša predsjednica Središnjeg izbornog povjerenstva (SIP) BiH, Irena Hadžiabdić, kaže da je na prošlim izborima prosjek nevažećih listića bio 7,68. “Polovica su prazni i to možemo shvatiti kao određenu poruku birača”, kaže Hadžiabdić.

Međutim, Vehid Šehić, predsjednik Strateškog odbora Koalicije “Pod lupom” koja je građanski, nestranački promatrač izbora, kaže da itekako ima razloga za postavljanje pitanja o mogućim manipulacijama.

“Koalicija ‘Pod lupom’ naglasila je da su ovi izbori bili demokratski, što ne znači da su bili i regularni. To je samo “izlog” izbornog procesa, a pitanje je što se krije iza tog izloga, jesu i izbori bili pošteni i jesu li oni izraz političke volje birača. U tom kontekstu je i veliki broj nevažećih glasačkih listića. Jesu li oni plod činjenice da je netko od članova biračkih odbora zloupotrijebio svoj položaj, ali ne treba zanemariti ni mogućnost i da pojedini građani svoje listiće učine nevažećim kao izraz nezadovoljstva i prosvjeda”, komentira Šehić za Deutsche Welle.

 “Ne glasam za Predsjedništvo zbog nepravednog Izbornog zakona”

Smatra da SIP i pravosuđe trebaju preispitati zakonitosti rada članova glasačkih odbora i utječe li ovaj broj nevažećih listića, i u kolikoj mjeri, na konačan rezultat izbora.

“Na kraju krajeva, i ja sam samo jednom glasao za člana Predsjedništva BiH i više ne jer držim da ista prava nisu omogućena svim građanima ove zemlje, da se ne poštuju odluke Ustavnog suda, kao ni odluke Europskog suda za ljudska prava. Porazno je da su istaknute partije bile na vlasti, a da nikada nisu promijenile takav, diskriminatorski i nepravedan Izborni zakon”, zaključuje on na kraju.

Konfuzija, a i slabovidnost?

Vlado Rogić, član SIP-a BiH ima svoje viđenje na trend velikog postotka nevažećih glasačkih listića i to ne samo na ovim nego i na prošlim izborima.

Po njemu, visoki broj nevažećih listića posljedica je složenog načina glasanja, brojnih razina vlasti na velikom formatu glasačkog listića i kandidatskih preferencija, što stvara konfuziju prvenstveno kod starijih glasača.

“To sve utječe i kod starijih i slabovidnih birača na pogreške. Pored toga, veliki je broj i praznih listića, pogotovo kada je u pitanju entitetsko glasanje za Predsjedništvo BiH. I prošli izborni ciklus i tijekom ovog imali pozive mnogih značajnih ljudi da se ne glasuje za člana Predsjedništva ili da se ostave prazni glasački listići u znak bunta protiv takvog načina glasanja. Dobro bi bilo da se uradi znanstvena analiza kako bi se ovaj broj što više smanjio”, pojašnjava Rogić svoja iskustva iz SIP-a za DW.

Smatra da je šaranje listića, crtanje karikatura ili nadopisivanje novih imena itd., odraz bunta protiv ukupnog stanja u zemlji nego što je, sam po sebi, problem nevažećeg listića ili pitanje izbornih manipulacija koje ipak ne isključuje potpuno, ali ih ni ne stavlja pri vrhu uzroka ove pojave.

Kad nevažeći postanu važeći

Ipak, iako se godinama bilježi visok postotak nevažećih listića, SIP se još uvijek nije pozabavio sustavnom analizom, a izgleda da je za analizu krajnje vrijeme jer se radi o pravom fenomenu nezadovoljnih građana. I vrlo nezadovoljnih, čini se, čim su odlučili izaći na izbore, čekati u redovima, glasovati i svoj glas učiniti – nevažećim, ali pri tom i statistički vrlo vidljivim.

I na kraju još malo zamornih brojki, barem što se tiče izbora u BiH i nevažećih listića. Naime, kada se već u ovom tekstu predstavljenih brojki pri glasanju za Predsjedništvo i Parlamentarnu skupštinu BiH, za spomenuti je i skoro 8% nevažećih listića pri glasanju za Parlament F BiH, što je 67.942 birača.

Potom, nevažeća 43.533 glasa ili 6,85% za Predsjednika RS i približno toliko u postotcima za Narodnu skupštinu RS-a, kao i više od 7% nevažećih listića za županijske skupštine što je 57.319 glasova. I, na kraju, sveukupna brojka nevažećih listića za sve razine vlasti je nevjerojatnih 447.668 nevažećih listića. I to nije konačno jer se još uvijek obrađuju glasački listići.

Izgleda da u BiH značajno glasačko tijelo postaju upravo oni koji se smatraju „nevažećima”, no pitanje je hoće li takvu poruku shvatiti i političari.

 

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *