NA PUTU U AMBIS: Sve više blokiranih računa, veće cijene, a sve niži standard i broj ljudi u BiH

Iako u pojedinim sektorima, kao što su prehrambeni proizvodi, naša proizvodnja bilježi nešto bolje rezultate, najnovija analiza Euromonitora zorno pokazuje da na bh. tržištu u mnogim segmentima još uvijek dominiraju regionalni ili globalni igrači

SARAJEVO – Još jedna godina je na izmaku, okončani su još jedni “povijesno značajni izbori”, političari polako zauzimaju svoje fotelje dok istovremeno stotine tisuća ljudi napušta zemlju a domaća proizvodnja i dalje tone u ambis.

Vapaji građevinara, poljoprivrednika, industrijalaca niti tijekom 2018. godine nisu pali na plodno tlo, o investicijama je glupo i pričati jer od rata do danas u BiH niti jedna velika investicija nije ni došla (u usporedbi s Hrvatskom, Srbijom…) pa je logično da se besperspektivnost i beznadežnost produbila.

Iako u pojedinim sektorima, kao što su prehrambeni proizvodi, naša proizvodnja bilježi nešto bolje rezultate, najnovija analiza Euromonitora zorno pokazuje da na bh. tržištu na u mnogim segmentima još uvijek dominiraju regionalni ili globalni igrači.

Dok nas u regiji, ali i šire, promatraju samo kao tržište na koje će plasirati svoje robe, a u tome im itekako pomaže liberalizacija tržišta, domaći proizvođači su sve više i više prisiljeni stavljati ključ u bravu.

Regionalni i globalni igrači

U spomenutoj analizi, jasno se navode i imena regionalnih i globalnih kompanija koje i dalje uzimaju najveći dio kolača na bh. tržištu, a tu se “ugurala” tek poneka kompanija iz BiH. Naravno, poželjno je da svaka zemlja na svijetu ima zdravu konkurenciju s pravilima koja su ista za sve, a upravu tu dolazimo do problema za naše proizvođače. Naime, jednoglasni su u ocjenama kako u ovakvim uvjetima globalizacije i digitalizacije oni teško mogu biti konkurentni i na domaćem tržištu jer uvozna roba ulazi bez ikakvih ograničenja a u svojim matičnim zemljama imaju poticaje i subvencije o kakvim mi možemo samo sanjati.

Sve to više priznaju i političari iz BiH, pa se tako predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik otvoreno zalaže za zaštitu domaće proizvodnje. Od listopadskih izbora do danas u nekoliko navrata jasno je predložio zabranu uvoza poljoprivrednih proizvoda u sezoni kada te proizvede imaju domaći poljoprivrednici, dok je najavio da će od nadležnih institucija zatražiti da zabrane izvoz drvenih trupaca iz zemlje.

Tvrdi kako u inozemstvu postoji interes za namještaj iz BiH, a naše vlasti kao da su se trudile uništiti tu granu jer su dopuštale masovan izvoz trupaca u zemlje regije.

– Ne priznajem da je bilo koji lobi jači od države. Spreman sam ući u “rat” s njima. Nama su otvorili granice za svoje proizvode, a zatvorili svoje granice i onemogućili da naši proizvodi idu tamo. Ja želim da se zaštitimo, kazao je ranije Dodik.

Blokirani računi i cijene

A kako se bh. poduzeća muče s likvidnošću i opstankom svjedoče i podaci Centralne banke BiH za prosinac 2018., iz kojih se vidi da je ukupan broj blokiranih računa poslovnih subjekata bio 92.190, a ukupan broj tvrtki koje imaju najmanje jedan blokiran 50.546. Ova institucija vodi evidenciju i o broju blokiranih računa po broju blokade. Tako ih je do 2004. bilo 2243, 2004. 755, 2005. 810, 2006. 1982, 2007. 1513 pa sve do 2016. kada ih je bilo 4844 ili 2017. njih 6787. Ono što je poražavajuće jeste analiza za godinu koja je na izdisaju – čak 33.630 takvih računa.

Naravno, “divlje” bh. tržište, kao i niz genijalnih poteza naših vlasti, kao što je bilo podizanje trošarina, utječu na to da imamo visoke cijene osnovnih životnih namirnica, koje su u nekim slučajevima veće nego u nekim zemljama EU-a. Tako službeni podaci Agencije za statistiku BiH pokazuju da je samo u listopadu ove godine na mjesečnoj razini zabilježen rast razine cijena za 0,9 posto. Promatrano po odjeljcima prema namjeni potrošnje, u listopadu u odnosu na prethodni mjesec, u prosjeku je zabilježen rast cijena u odjeljcima Odjeće i obuće za 2,7 posto, stanovanja i režijskih izdataka za 5,4 posto, prijevoza za 1,1 posto, obrazovanja te ostalih dobara i usluga za 0,4 posto.

Sve ovo znači da standard naših stanovnika sve više pada, plaće i mirovine stagniraju, a cijene “skaču”, teško je doći do posla pa onda nikoga ne trebaju iznenaditi sve veći redovi pred inozemnim veleposlanstvima. S obzirom na ukupnu društveno-političku situaciju u zemlji, teško je očekivati da će se ti redovi smanjivati u 2019. godini.

Piše: Dragan Bradvica,dragan.bradvica@dnevni-list.ba

 

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *