Mostarsko ljeto 2018.

U  okviru Mostarskog ljeta 2018. predstavljena monografska publikacija ”Kulturna manifestacija Mostarsko ljeto– programska i foto – dokumentacija” autora Salke Šarića

Temeljita obrada sadržaja najstarije kulturne manifestacije u mostaru
O monografskoj publikaciji govorili su književnik Nedžad Maksumić, novinar i publicista Zlatko Serdrarević i  dr.sc. Nedim Šator koji su naglasilida je knjiga na sveobuhvatan i temeljit način donijela pregled manifestacije ”Mostarsko ljeto” od 1979. do 2008.

Pažljivi hroničari kulturnih zbivanja koji su pomno pratili  sveukupni angažman Salke Šarića isključivo na polju kulure, bilo kao glumca,  režisera, novinara, publiciste, autora izložbi dokumentarne građe i grafita te nekoliko sinopsisa, vjerojatno stoje na stanovištu da u kulturnoj povijesti grada Mostara do njegove pojave nije bilo revnosnijeg, temeljitijeg, sveobuhvatnijeg i polivalentnijeg analitičara i bilježnika kulturnih događaja iz svih grana umjetničkog stvaralaštva. Temeljito je istražio  i publikovao monografije o Narodnom i Privremenom pozorištu,  Pozorištu lutaka, likovnom životu u Mostaru, Šantićevim večerima poezije, kroniku Centra za kulturu i pregled stvaralaštva u Mostaru na polju pisane riječi, likove uzmjetnosti, klasične i izvorne narodne muzike, zatim horove, klape,  ansamble i popularnu kulturu. Ovog puta u fokusu njegovog zanimanja nalazila se kulturna manifestacija „Mostarsko ljeto“ kao najstariji festival u Bosni i Hercegovini. O monografskoj publikaciji govorili su književnik Nedžad Maksumić, novinar i publicista Zlatko Serdrarević i  dr.sc. Nedim Šator.

Sve o manifestaciji

Šator  je kazao da ga je fasciniralo to što se manifestacija „Mostarsko ljeto“ zahvaljujući entuzijastima nastavila održavati čak i u toku minule ratne kataklizme pri čemu je pokazan veliki vitalitet ali i duhovni otpor. ”Iskorake u povijesti su pravili graditelji, a kontinuitet „Mostarskog ljeta“ upravo tu činjenicu potvrđuje. U uvodniku autor nastoji u kratkim crtama opisati put kojim je nastala ova manifestacija. On podsjeća na pedesete godine XX stoljeća kada su se pojavile prve ideje da se pokrene  neka kulturna manifestacija koja će Mostarcima ali  i ostalim gostima ponuditi kvalitetan kulturno-umjetnički program u toku ljetnih mjeseci. Posebno je interesantan podatak dat u uvodniku  u kome Šarić iznosi veoma ozbiljan projekt- ideju Safeta Ćišića, tadašnjeg ravnatelja Narodnog pozorišta u Mostaru. On  je u veljači 1960. godine ponudio stručno izložen i temeljito obrađen eleborat za pokretanje kulturne manifestacije Ljetne igre u Blagaju”, kazao je Šator dodajući da je sličnih pokušaja bilo i kasnijih godina ali da niti jedna manifestacija nije zaživila sve do utemeljenja „Mostarskog ljeta“. On je konstatirao na osnovu nekoliko propalih pokušaja za formiranje stalne manifestacije  da sve do 1979. godine  nije bilo ozbiljno osmišljenog strateškog planiranja u kulturi niti je ponuđen jasan projekat financiranja trajne kulturne manifestacije. ”Manifestacija „Mostarsko ljeto“ je promovirala univerzalne humanističke vrijednosti  i na njoj su se održavali različiti sadržaji posvećeni teatarskoj, likovnoj, glazbenoj i književnoj kulturni. Kontinuitet je ostvaren u ratnom i u postratnom periodu u oba dijela grada da bi se inaugurirao zajednički program pod nazivom „Mostarski ljetni festival“ koji je realiziran  uz pomoć mostarskog ureda OHR”, istakao je Šator.

Šarić  je u Mostaru, gradu izuzetno bogate kulturne povijesti, udario temelje leksikografiji jer je prvi počeo pisati fragmentarne leksikone o Mostaru i mostarskim umjetnicima, da bi se kasnije pojavio leksikon Hrvata u BiH, pored ostalih u suizdanju HAZU BiH Mostar,  Sveučilišta u Mostaru i Matice hrvatske Mostar. Malo je poznato da Šarić surađuje sa gotovo svim referentnim kulturnim ustanovama u Bosni i Hercegovini-uvijek i u pravilu nastojeći širiti ugled Mostara. U uređenim zemljama sa akcentiranim osjećajem za njegovanje kulturne tradicije, veći dio navedenih Šarićevih akcionosti u pravilu rade ustanove sa timom stručnjaka iz raznih naučnih disciplina kao multidisciplinarni projekat. Ovog puta Šarić je snagom intelekstualne znatiželje, naglašene svijesti, erudicije i snažnim tragalačkim nabojem  uspio nevjerovatnom energijom gradu i državi ostaviti veličanstveno i neprolazno djelo- zadužbinu koja će vječito trajati i biti nezaobilazna literatura za sve one koji se  budu bavili izučavanjem, analizom i obradom kulturne povijesti grada bilo segmentarno po granama ili cjelovito. Istina je, njegove knjige mogu imati nadopuna jer to je  nepregledna poput morske pučine  tema, ali bez podataka koje je ukoričio u cjelokupnom opusu nemoguće je početi bilo koji posao u tom smjeru a ne koristiti sva Šarićeva djela-devet do sada izdatih knjiga.

Djelo stručnjaka i zaljubljenika

O knjizi je svoj sud iznio poznati glumac i književnik Nedžad Maksumić koji je ustvrdio da je ”Mostarsko ljeto” poput rijeke ponornice znalo ploviti na površini u punoj svojoj snazi, pokakazujuči put onima koji su se okupljali oko njega, a nestajalo u dubokim ponorima naših zlih vremena i ratova, zatim opet izlazilo na svjetlo dana s novim imenom, predznakom i izgledom sa novim ljudima koji su brinuli o njemu pa se opet gubilo u dubinama naših nebriga, namjera, činilo se zauvjek,  da bi opet izašlo tamo gdje mu je i mjesto u svoj grad, među ljude i svoju publiku. Naveo je da je osoba koja je mnogo puta činila sve što je mogla i znala da „Mostarsko ljeto preživi“ i opstane autor ove knjige Salko Šarić. ”Ova knjiga je posljednji njegov napor i pokušaj da nas sve zajedno uvjeri u neophodnost ideje „Mostarskog ljeta“. Da za svakog čitaoca ove u knjige, u ovim vremenima sklonim zaboravu,  osvjeti sve često zaboravljene likove i dušu ove manifestacije kroz decenije, da pokaže skoro beskrajni niz umjetnika koji su gradili sebe u kulturno stasavanje našeg grada. Da ukaže na tradiju koja se ne smije tek tako, po volji onih koji misle da to mogu, prekidati, osporavati i poništavati. Ova je knjiga djelo stručnjaka i zaljubljenika. Stručnjaka, jer je školovan da zna kako, a zaljubljenika jer je Šarić spreman da posveti svoje vrijeme i svu svoju snagu istraživanju, kopanju, listanju starih novina, prikupljanju materijala  svjedočenja i činjenica, često zagubljenih u vrtlozima naših čestih promjena,  naših dobrovoljnih zaborava, i našeg sveopćeg nehaja. Njegova predanost svakom poslu kojeg se prihvati dovoljna je garancija kvaliteta konačnog proizvoda.  Ova knjiga u kojoj je sabrana i studiozno posložena programska i foto dokumentacija kulturne manifestacije „Mostarsko ljeto, samo  je nakon mnogih njegovih knjiga o kulturnoj prošlosti našeg grada posljednji u nizu njegovih publicističkih napora da sačuva nepobitne činjenice iz kulturne povijesti njegovog i našeg Mostara”, akcentirao je  Nedžad Maksumić.

Hodajuća institucija

Promotor, gradski kroničar Zlatko Serdarević je potvrdio da se često puta uvjerio  pišući neke tekstove iz kulturne povijesti grada, da se pri tome mora posegnuti za Šarićevim knjigama pisanim sa strogo naučnim pristupom, koristeći naučni aparat u prikupljanju i prezentaciji podataka. ”Samo oni koji su se bavili sličnim poslom mogu shvatiti kolika je trebala energija da se podaci sakupe u gradu koji kao kulturni centar Hercegovine nema iole značajniji arhivski i biblitečki fond niti ima suvremeni elektronski sistem sa uključenjem u svjetski bibliotečki netvork. Nema sumnje da je po srijedi dugogodišnji autorov naučno-istraživački rad na prikupljanju građe, tako da publikacija po sadržaju i podacima koje pruža, predstavlja naučno djelo bez kojeg se ne može zamisliti izučavanje kulturne prošlosti grada.  Sudeći po svim dosadašnjim izdanjima, a ukupno ih je devet, Salko Šarić je nesporno hodajuća institucija kojoj niko do sada nije na bilo koji način priznao vrijednost i ulogu koju ima za grad. Knjiga ”Kulturna manifestacija Mostarsko ljeto-programska i foto dokumentacija“ potpuno je na tragu ranijih Šarićevih izdanja i čini jednu čvrstu cjelinu sa njima. Ovdje je pregledno kronološki dat kompletan sadržaj svih programa ove manifestacije u periodu od 1979. do 2008. Za razliku od ostalih knjiga bogato ilustriranih faksimilima ili crtežima kao garnirani dodatak, ovdje slika i riječ ravnopravno čine cjelinu što je u podnaslovu knjige istaknuto i zbog toga je autor morao uložiti veliki napor da ih pronađe”, potvrdio je Serdarević.

Istakao je da ga je zadivila rečenica u proslovu gdje Šarić piše  kako se ova knjiga treba shvatiti kao hommage vremenu i trudu učesnika koji su svojim entuzijazmom pridonijeli afirmaciji kulture u gradu, iz razloga što je akcentirao kontinuitet djelovanja ranijih i ovih generacija. J.S.

 

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *