Mostarski „Hamlet“ svemoćno popularan

Ulaznice za sve tri izvedbe bile su unaprijed rasprodane što je najbolji pokazatelj da je Brešanov komad i nakon 45 godina od praizvedbe i dalje svemoćno popularan i aktualan, ali i da je jedan od najuspješnijih hrvatskih redatelja srednje generacije Ivan Leo Lemo odradio fenomenalan posao

„Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja“, izvedena tri dana zaredom na sceni Hrvatskoga narodnog kazališta u Mostaru, ponovno je naišla na izvrsne reakcije mostarske publike. Ulaznice za sve tri izvedbe bile su unaprijed rasprodane što je najbolji pokazatelj da je Brešanov komad i nakon 45 godina od praizvedbe i dalje svemoćno popularan i aktualan, ali i da je jedan od najuspješnijih hrvatskih redatelja srednje generacije Ivan Leo Lemo odradio fenomenalan posao.

I ne samo Lemo, već i njegovi suradnici, iz čijih se profesionalnih životopisa mogu iščitati i angažmani na mnogim europskim i svjetskim projektima: scenografkinja Vesna Režić, kostimografkinja Mirjana Zagorec, skladatelj Zvonimir Dusper Dus i koreograf Leo Mujić. Ova predstava ne bi bila vrhunska ni da Lemo nije majstorski podijelio uloge, ali ni da se izvrsni glumački ansambl HNK Mostar (Sanda Krgo Soldo, Jelena Kordić Kuret, Robert Pehar, Miro Barnjak, Nikolina Marić, Ivan Skoko, Bojan Beribaka i Angela Bulum) proširen Slavenom Knezovićem, naturščicima Marijom Bošnjakom i Zorislavom Galićem te članicama KUD-a Sveti Ante iz Cima Sofijom Vrljić, Stanom Šuman i Danicom Džidić, nije uživio i saživio s likovima koje igraju.

Brodvejizacija gumna

Umjetnički savjetnik i dramaturg predstave Dragan Komadina izvrsno  je u programskoj knjižici, između ostaloga, zapisao:

„Mostarski „Hamlet“ postavljen je na scenu ispunjenu bačvama raznih veličina, odnosno na veliko seosko gumno s nebom i oblacima u trećem planu. Prostor zapravo sugerira jednu veliku krčmu na otvorenom, donjomrdušku agoru, koja je i groteskni vlaški parlament i pozornica, s Brešanovim „Hamletom“ kao jedinom točkom dnevnog reda. Sugerirajući prostor slobode ovakva scenska postavka postaje ironični komentar rigidnoga socijalističkog konteksta s početka pedesetih godina prošlog stoljeća. Istodobno, bačve na seoskom gumnu prizivaju davni svijet ritualnih svetkovina, dakle antički eksterijer, gdje se plesom, pjesmom i vinom slavio bog Dioniz.

Taj opći plan, ta brodvejizacija gumna, taj neon što obasjava naše Mrduše, povremeno ustupi mjesto inscenaciji moralnog i civilizacijskog košmara u glavi seoskog učitelja Andre Škunce, čija je prerada Shakespeareovog jampskog stiha na vlaški deseterac, suptilna i ironična osveta intelektualca primitivizmu i bahatim vlastodršcima.

Sadistički osvetnik

No, ovaj „mostarski Amlet“ tu motivacijsku liniju produbljuje tako da Škuncu od lika prosv­jetiteljske kukavice zabrinute za vlastitu egzistenciju pretvara u pomalo sadističkog osvetni­ka. U tom Škuncinom naumu kolateralna šteta ispast će i tragedija Jocinog oca. Kao da cijela predstava u predstavi koju donjomrduški seljaci spremaju na poticaj drugarice Šimurine, koja je izvedbu Shakespearovog „Hamleta“ slučajno vidjela u Zagrebu, postaje oružje „engleskog im­perijalizma“ kojim se treba dokrajčiti Bukara. Ipak, osvećujući se Shakespeareom Bukari, Učitelj proizvede iznenađujući učinak.“

Sljedeća izvedba „Predstave Hamleta u selu Mrduša Donja“ planirana je za početak nove kazališne sezone, odnosno u rujnu 2017. godine.

 

 

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *

error: Content is protected !!