Lokalne zajednice imaju ključnu ulogu u procesu europskih integracija

Želimo ukazati na važnost lokalnih zajednica u procesu europskih integracija, a na ovaj način imamo priliku da se sretnemo sa ljudima iz različitih sfera i sagledamo njihova iskustva i potrebe, ali i istaknuti značaj pokretanja lokalnih inicijativa, naglasio je Wigemark

MOSTAR – Ured specijalnog predstavnika Europske unije u Bosni i Hercegovini pokrenuo je projekt “Lokalna zajednica prEUzima inicijativu” u okviru kojeg će posjetiti 15 lokalnih zajednica u BiH, te održati javne debate o ulozi lokalne zajednice te izazovima i mogućnostima koje nudi proces pristupanja EU. Radi se o vrlo značajnom projektu kroz kojih bi se dužnosnici ali i cjelokupna javnost u našoj zemlji trebali upoznati s velikim značajem koji Unija poklanja lokalnim i regionalnih zajednicama.

“Europa regije” kovanica je koja se veže za EU već desetljećima i koja je polučila ogromne uspjehe te se oko trećine proračuna troši na regionalnu politiku. Ona je Ugovorom iz Maastrichta 1992. godine sastavnim dijelom Ugovora o Europskoj uniji, a svoje mjesto našla je i u posljednjem temeljnom ugovoru EU, onome iz Lisabona. Zasniva se na solidarnosti prema regijama koje posebno zaostaju u ekonomskom i socijalnom razvoju, te na koheziji koja se ogleda u nastojanju da se postigne ujednačen razvoj cjelokupnog prostora Europske unije. Drugi princip na kojem funkcionira Unija jeste supsidijarnost – ono što može učiniti niža instanca vlasti ne  treba vršiti viša,viša preuzima samo one nadležnosti i poslove koje niža nije u stanju sama obaviti.

Javne poslove treba obavljati ona vlast koja je bliža građanima. Veliki značaj lokalne zajednice prepoznat je poodavno i u Vijeću Europe koje je 18. listopada 1985. godine u Strasburgu usvojilo Europsku povelju o lokalnoj samoupravi. “Javni poslovi će se vršiti prije svega od strane onih vlasti koje su najbliže građanima”, jedan je od glavni članaka te povelje.

Reformski procesi

Nažalost, značaj lokalnih zajednica i regionalizma u BiH nikada od rata do danas nije prepoznat na pravi način te se lokalnim razinama vlasti ne pridaje potreban značaj. Lars-Gunnar Wigemark, voditelj Delegacije EU i specijalni predstavnik EU, jasno je poručio kako su u EU duboko vjerujemo da upravo lokalne zajednice imaju ključnu ulogu u procesu europskih integracija.

– Želimo ukazati na važnost lokalnih zajednica u procesu europskih integracija, a na ovaj način imamo priliku da se sretnemo sa ljudima iz različitih sfera i sagledamo njihova iskustva i potrebe, ali i istaknuti značaj pokretanja lokalnih inicijativa, naglasio je Wigemark u Zvorniku, gdje je održana druga od 15 predviđenih debata.

Khaldoun Sinno, zamjenik voditelja Delegacije EU u BiH, u Derventi je kazao kako se ovim programom želi ukazati na značaj lokalne uprave u kreiranju gospodarske klime te ohrabriti sve bh. građane da aktivno sudjeluju u reformskim procesima kao i u europskim integracijama.

O značaju samog projekta za EU svjedoči i činjenica da prigodom posjeta lokalnim zajednicama uvijek sudjeluje i jedan veleposlanik iz zemalja EU-a, pa je tako veleposlanik Kraljevine Švedske u BiH Anders Hagelberg kazao je kako ne treba podcjenjivati vlastite potencijale dodajući kako u Švedskoj ima mnogo Bosanaca i Hercegovaca koji su izuzetno uspješni.

Motivirati građane

Veleposlanik Republike Hrvatske u BiH Ivan Del Vechio također istakao značaj projekta.

– Smatramo kako je ključno pitanje prije svega motivirati građane BiH, a posebno mlade ljude, da aktivnije uzmu sudjeluju u procesu europskih integracija, mišljenja je Del Vechio.

Edward Ferguson, veleposlanik Velike Britanije u BiH, gostujući u Derventi navodi kako je upravo ta općina ima najveću stopu izvoza u Republici Srpskoj. Dodao je kako je jedan od projekata britanske vlade pojednostavljivanje procedura pri osnivanju novih kompanija, što je u Derventi, ali i nekim drugim općinama dalo izuzetne rezultate.

Debata je održana i u Gradišci gdje su okupljeni gospodarstvenici ali i obični građani prvenstveno ukazivali na goruće probleme cijele zemlje – nezaposlenost, loš obrazovnu sustav, nedostatak radne snage u pojedinim grana industrije. Tako su primjerice gospodarstvenici iz oblasti teške industrije ukazali su na problem nedostatka kvalificirane radne snage na što su se nadovezali predstavnici mladih naglašavajući kako gotovo nemaju mogućnosti stjecanja praktičnih znanja i iskustava tijekom redovnog obrazovanja. Upravo zbog toga po tko zna koji put ukazuju na hitnost reforme obrazovnog sustava koji će biti usko povezan sa realnim sektorom. Naravno, sve okupljene je zanimalo i na koji način povećati broj investicije, poboljšati infrastrukturu kao i poslovnu klimu.

Debata u Prnjavoru također je obilovala pitanjima i raspravama o konkretnim problemima koji muče većinu bh. građana. Lokalne vlasti predstavile su razvojne programe i podatke o gospodarskoj aktivnosti.

– Svaka lokalna zajednica treba stvarati sredinu u kojoj je ugodno biti građanin, zadovoljstvo biti radnik, a poželjno biti investitor, kazao je Ismar Alagi, direktor Agencije za razvoj općine Tešanj.

Piše: Dragan Bradvica, dragan.bradvica@dnevni-list.ba

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

error: Content is protected !!