‘LJUBUŠKI RANI’ PREDSTAVLJEN JAVNOSTI: Zlato iz crvene zemlje (FOTO)

Prigodan program priređen je u Gradskoj vijećnici u Ljubuškom, gdje su okupljeni uzvanici imali priliku pogledati film i spot „Ljubuški rani“, ali i čuti što o ovom prepoznatljivom proizvodu za ljubuški kraj kažu općinski načelnik Nevenko Barbarić, Brigitte Heuel-Rolf, direktorica njemačke agencije GIZ za BiH i Crnu Goru, Dubravko Vukojević, direktor PZ „Plodovi zemlje“, Ivan Jelčić, ravnatelj HERAG-a i ostali.

LJUBUŠKI – Na ljubuškim plantažama proizvede se sedam do osam tisuća tona mladog krumpira, ovisno o godini. Riječ je o visokokvalitetnom proizvodu, čijoj finoći okusa pridonose crvena zemlja, topla klima i ručna obrada, ali i jedinstven geografski položaj.

Zbog navedenih svojstava, iz Poljoprivredne zadruge „Plodovi zemlje“, koja okuplja mnogobrojne male i udružene proizvođače, došli su na ideju da brendiraju svoj domaći proizvod kako bi se postigla tržišna prepoznatljivost i ostvarili bolji uvjeti prodaje.

Stvaranju vizualnog identiteta prethodile su temeljite pripreme, a rezultati tog rada predstavljeni su u četvrtak tijekom tradicionalne manifestacije „Dani mladog krumpira – Ljubuški rani“.

Poljoprivreda kao prioritet

Prigodan program priređen je u Gradskoj vijećnici u Ljubuškom, gdje su okupljeni uzvanici imali priliku pogledati film i spot „Ljubuški rani“, ali i čuti što o ovom prepoznatljivom proizvodu za ljubuški kraj kažu općinski načelnik Nevenko Barbarić, Brigitte Heuel-Rolf, direktorica njemačke agencije GIZ za BiH i Crnu Goru, Dubravko Vukojević, direktor PZ „Plodovi zemlje“, Ivan Jelčić, ravnatelj HERAG-a i ostali.

Načelnik Barbarić je u svom izlaganju uputio čestitke PZ „Plodovi zemlje“ na svojevrsnom organizacijskom iskoraku.

„Kao što sam već nebrojeno puta rekao, poljoprivreda je, općenito, naš najveći potencijal i jedan od glavnih prioriteta. A uz projekte poput ovog možemo očekivati daljnji napredak“, kazao je načelnik Barbarić. Dodao je kako se s pravom može podičiti domaćim, sada već brendiranim proizvodom, koji je prepoznat i van granica ljubuške općine.

Direktorica GIZ-a Brigitte Heuel-Rolf je istaknula kako su uloženi značajni napori da bi se ovaj jedinstveni proizvod učinio različitim od uvezenih proizvoda predstavljenih na policama bh. supermarketa.

„Cilj ovog projekta je bio da se osnaži lanac vrijednosti mladog krumpira u Zapadnohercegovačkoj županiji te da se poveća konkurentnost proizvođača. Na taj način su članovi PZ „Plodovi zemlje“ podržani kroz ovaj program“, kazala je, između ostalog, Heuel-Rolf.

Sabirno-distributivni centar

U ime svih proizvođača mladog krumpira prigodne riječi uputio je direktor PZ „Plodovi zemlje“ Dubravko Vukojević.

„Proizvođači „Ljubuškog ranog“ su na vrijeme shvatili da naš visokokvalitetni proizvod bez marketinga neće biti prepoznat na tržištu, stoga smo prije deset godina pokrenuli ovu manifestaciju. Usporedo s tim, radimo na izgradnji sabirno-distributivnog centra, koji će olakšati plasman „Ljubuškog ranog“ te privući kupce diljem zemlje“, rekao je Vukojević, uz napomenu kako su u tijeku pregovori s vodećim bh. supermarketima gdje će „Ljubuški rani“,

u ekskluzivnom pakiranju“, naći svoje mjesto. Kako je pojasnio, dobre su šanse i za izvoz krumpira u zemlje EU-a, a uskoro bi se ovo „zlato iz crvene zemlje“, trebalo izvoziti i u Rusiju.

Degustacija

Po završetku službenog dijela programa u Gradskoj vijećnici, okupljeno mnoštvo se uputilo do Trga dr. Franje Tuđmana, gdje su mogli kušati jela napravljena od čak sedam novih sorti „Ljubuškog ranog“, ali i osvojiti prigodne nagrade. Neki su se informirali i o cijeni unikatnih gajbica, čija je vrijednost 1,30 KM, za razliku od  pakiranja u drvene gajbe po cijeni od 1 KM.

[envira-gallery id=”69710″]

Dodajmo za kraj kako je ljubuško polje najveće pojedinačno područje koje se navodnjava u BiH i obuhvaća površinu od 5850 ha, na 10 fizički odijeljenih polja, od čega se 2800 navodnjava. Ukupno pod raznim kulturama je 1964,59 ha, dok se pod krumpirom nalazi 392,29 ha.

Piše: Antonela Marinović Musa, dogadjaji@dnevni-list.ba

 

 

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *