KOLUMNA Švicarska i BiH: 25 godina uspješne saradnje

Na današnji dan, 20. listopada 1992. godine Švicarska je priznala Bosnu i Hercegovinu kao nezavisnu državu. Od tada njegujemo veoma dobru saradnju. Oko 60.000 osoba porijeklom iz BiH koje žive u Švicarskoj i 750 Švicaraca koji žive u BiH dodatno jačaju bilateralne odnose. Trgovinska razmjena i švicarske investicije u BiH su u porastu. Tome je svakako doprinijelo i potpisivanje EFTA Sporazuma o slobodnoj trgovini. Dvadesetak, pretežno malih i srednjih preduzeća iz Švicarske otvorilo je proizvodne pogone u BiH. Još tridesetak tvrtki  bavi se trgovinom i uslužnim djelatnostima. Ali mogućnosti gospodarske suradnje nisu ni blizu iscrpljene! S obzirom na prirodne ljepote i bogatu kulturnu baštinu BiH, vidim i priliku za povećanje broja turista iz Švicarske.

Pomoć

Kad se osvrnem na naše partnerstvo, s ponosom možemo reći da smo puno toga uradili. Tokom rata, moja zemlja je bila privremeni dom za oko 24.500 izbjeglica iz BiH, a nakon, aktivno je doprinijela obnovi razorene države. Danas zajedno radimo na temama kao što su zapošljavanje mladih i adekvatna zdravstvena zaštita za pacijente sa mentalnim poteškoćama. Surađujemo sa načelnicima iz svih krajeva zemlje koji žele da njihove općine napreduju i pružaju bolje usluge svojim građanima. U proteklih 20 godina Švicarska je uložila više od milijardu KM kroz projekte širom BiH i danas važimo za četvrtog najvećeg donatora. Švicarska rado stavlja na raspolaganje svoja znanja i iskustva u oblastima u kojima posjeduje dokazanu ekspertizu kao, na primjer, u zapošljavanju mladih. Kao jedna od zemalja sa najnižom stopom nezaposlenosti mladih, vjerujemo u snagu stručnog osposobljavanja. Elementi dualnog sistema obrazovanja po švicarskom modelu se uvode i u BiH – kompanije, centri za obuku, stručne škole i općine uzajamno surađuju kako bi omogućili srednjoškolcima da steknu vještine koje su danas neophodne na tržištu rada. Poboljšanje praktične nastave pomaže mladima da nakon završenog školovanja nađu posao. Poslovni inkubatori u Mostaru, Banja Luci, Sarajevu i drugim mjestima podstiču mlade preduzetnike da pokrenu vlastite biznise i žive od svog rada. Mogla bih navesti još puno primjera angažmana Švicarske u cijeloj zemlji. Ostvarivanje pozitivnih promjena u životima ljudi glavni je cilj naše saradnje sa vlastima, kompanijama, institucijama i ljudima u BiH.

Pogled u budućnost

Došlo je vrijeme da pogledamo u budućnost. Bosna i Hercegovina je odlučila da podnese zahtjev za članstvo u EU. Iako mi sami nismo država članica EU, Švicarska dijeli iste vrijednosti i u potpunosti podržava BiH na njenom europskom putu. Članstvo u EU nije lijek za sve probleme, međutim ono će pomoći BiH da strukturira svoje reformske procese i da ide naprijed. Izbori sljedeće godine su prilika glasačima da postave pitanja strankama o njihovim prijedlozima za rješavanje njihovih svakodnevnih problema. Kakva rješenja za goruće probleme nude stranke i njihovi predstavnici koji se kandiduju za (ponovni) izbor? Kako zadržati mlade i pametne da ostanu u BiH, a ne da pakuju stvari i odlaze iz zemlje? Kojim programima uvjeriti mlade roditelje da njih i njihovu djecu očekuje prosperitetna budućnost, kako u urbanim tako i u ruralnim dijelovima zemlje? Kako osigurati bolje zdravstvene usluge starijim osobama? Da bi se izbori održali sljedeće godine, politički lideri u ovoj zemlji će najprije morati iznaći kompromis o izbornom zakonu. Polaznu točku za ovaj dogovor vrlo jasno je odredio Europski sud za ljudska prava. Sigurna sam da su svi koji sudjeluju u ovom procesu svjesni svoje odgovornosti da na vrijeme usvoje neophodne odredbe. Njihova sposobnost da to učine neće samo doprinijeti vjerodostojnosti procesa pristupa EU, već će povećati i povjerenje stranih investitora što će, u konačnici, omogućiti otvaranje više radnih mjesta u zemlji.

Osobno vjerujem da BiH ima veliki potencijal. Blizina zapadnoeuropskog tržišta, sposobna radna snaga te relativno povoljni uvjeti proizvodnje, trebali bi ovu zemlju činiti privlačnom za ulaganje. A dobrih primjera ima i njih valja istaći. Vidjela sam moderna i uspješna preduzeća širom zemlje. Susrela sam se sa entuzijastičnim i dinamičnim načelnicima koji imaju viziju i  snažno se zalažu da učine gradove i mjesta koja predstavljaju atraktivnijim. Ovakvi pozitivni primjeri mogu izazvati pozitivnu lančanu reakciju. Međutim, potrebno ih je više! I može ih biti više, ali je potrebno osigurati odgovarajuće preduvjete. Drugim riječima, potrebni su podsticaji za razvoj većeg broja privatnih poduzeća. Kao i uspostavljanje dobrih okvirnih uvjeta, kao što je pravna sigurnost ili vladavina prava. U tom smislu je za pohvalu usvajanje Reformske agende 2015. godine. Ali i dinamika njenog provođenja predstavlja signal potencijalnim investitorima da li da investiraju ili ne.

Bosna i Hercegovina i Švicarska se često porede jedna s drugom. Obje zemlje uvažavaju različitost i imaju složene političke sisteme. Sigurna sam da možemo učiti jedni od drugih. „Švicarska je zemlja tajanstvene raznolikosti“, kazao je nedavno naš ministar kulture i socijalne zaštite Alain Berset. Nazvao ju je zemljom protivrječnosti u smislu jezika, kulture i religije. Složila bih se sa gospodinom Bersetom da su ove protivrječnosti upravo ono što paradoksalno povezuje Švicarsku. Možda smo sretni što linije konflikta sijeku našu zemlju uzduž i poprijeko bez oštrih granica. Uprkos našim unutrašnjim različitostima i našim sličnostima sa susjednim zemljama, mi se svi osjećamo kao građani Švicarske. Dijelimo zajedničke osnovne vrijednosti i želimo da živimo zajedno u istoj zemlji. Često čujem da i građani BiH žele isto za sebe. Tokom svojepovijesti, Švicarska je iz vlastitog iskustva naučila da su u federalnoj državi nužni dijalog i kompromis. Čak se i referendum koristi prvenstveno kao instrument za promovisanje dijaloga i kompromisa u našem političkom sistemu. BiH je vijekovima bila središte vjerske tolerancije i gostoljubivosti. Ona je most između kultura i civilizacija, što je vrlo važno u današnje doba, naročito u Europi. Islamska vjerska zajednica BiH i Protestantska crkva Švicarske su u proljeće potvrdile ovu vezu usvajanjem zajedničke Deklaracije o slobodi religija. Stoga se nadam da ćemo i u budućnosti ostati dobri partneri i da ćemo još više nadahnuti jedni druge, na obostranu korist.

Piše: Andrea Rauber Saxer, veleposlanica Švicarske u BiH

 

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *