Kako se u BiH ubacuje prljavi novac?

Službenici Agencije za istrage i zaštitu, odnosno njenog Financijsko-obavještajnog odjela otkrili  su da je samo u prvih šest mjeseci u BiH oprano više od 3,6 milijuna maraka

Sve je više prljavog novca koji dolazi u BiH i ovdje se nastoji oprati, zapravo ubaciti u legalne financijske tokove  – upozorava državni ministar sigurnosti Dragan Mektić.

Da se radi o ogromnom problemu, pokazuje podatak kako su službenici Agencije za istrage i zaštitu, odnosno njenog Financijsko-obavještajnog odjela otkrili  da je samo u prvih šest mjeseci u BiH oprano više od 3,6 milijuna maraka.

Prijave banaka

Otvoreni i direktni ministar Mektić već odavno upire prstom u neke načine pranja novca – najčešće preko investicijskih ulaganja, kupovine nekretnina pa čak i „nekih nevladinih organizacija koje navodno financiraju određene projekte“.

Ogromne količine prljavog novca ubačene su u BiH u procesu privatizacije i to se mora ispitati, istražiti i procesuirati bez obzira kada se dogodilo – precizan je Dragan Mektić.

Prema službenim podacima, prošle godine u legalne financijske tokove ubačeno je oko 32 milijuna maraka novca sumnjivog porijekla.

Taj trend se nastavlja iako Financijsko- obavještajni odjel SIPA često presijeca kanale kojima se u državu ubacuje prljavi novac.

U prvih šest ovogodišnjih mjeseci tužiteljstvima su podnesene četiri prijave o počinjenom kaznenom djelu pranja novca i prijavljeno je 14 osoba i četiri pravna lica.

Zanimljivo je da su u prvom polugodištu  ovom odjelu SIPA-e, specijaliziranom za otkrivanje i sprječavanje pranja novca, prijavljeno 284 sumnjive financijske transakcije ukupne vrijednosti 23,9 milijuna maraka.

Od toga, banke su prijavile 144 transakcije teške 21,4 milijuna maraka, a ostale prijave stigle su od mikrokreditnih organizacija, pošta, brokerskih kuća i tvrtki koje se bave lizingom.

Što SIPA-i prijavljuju banke? Prema onome što navode, mogu se razaznati najčešći načini na koji se u BiH  pere sumnjivo stečen novac.

Sumnjive uplate

U najvećem broju slučajeva prljavi novac nastoji se oprati učestalim prilivom iz inozemstva na račune stranih predstavništava u BiH, ali i uplatama iz nekooperativnih država na račune pravnih osoba. Među najčešćim malverzacijama su i uplate novca iz nevladinih organizacija na račune fizičkih lica, a tu negdje su i gotovinske uplate na osobne račune pojedinaca.

Otkrivene su i sumnjive uplate gotovine na račune tvrtki, a čija je visina  u potpunoj nesrazmjeri s njihovim poslovanjem, ali i novčane doznake iz inozemnih of – šor kompanija na račune  osobe koje nisu stanovnici BiH s naznakom da se radi o naknadi za pružene konzultantske usluge.

Eksperti  kažu da se najveći dio prljavog novca stiče  kriminalom i korupcijom na visokoj razini.

Pod sumnjivim financijskim transakcijama smatraju se i otplate kredita u gotovini bez poznatog i dokazanog porijekla novca i prijevremena otplata lizing aranžmana. U toj kategoriji su i novčane doznake pojedincima sistemom brze dostave novca.

Kako saznajemo, u porastu je broj istraga kojima se utvrđuje porijeklo imovine za koju postoje indicije kako je stečena kaznenim djelima, a istražitelji se bave i „sudbinom“ imovine za koju su izrečene privremene mjere zabrane raspolaganja ili je pravomoćnim presudama trajno oduzeta.

Piše: M. Osmović, dogadjaji@dnevni-list.ba  

 

 

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *

error: Content is protected !!