Izborni zakon na stolu Europske unije

Članovi Predsjedništva BiH Dragan Čović, Bakir Izetbegović i Mladen Ivanić prekosutra su u Bruxellesu na raportu kod predsjednika Europske komisije Jean-Claude Junckera – osobno ih je pozvao, a poziv je uputila i Europska pučka stranka. Glavna tema razgovora bit će nova izborna pravila.

Iza dva puta zaključanih vrata zgrade Delegacije Europske unije u Sarajevu, već dugo se vode tajni razgovori o novom Izbornom zakonu BiH i nitko ne smije ni riječ kazati o detaljima.

S jedne strane stola su predstavnici EU-a i međunarodne zajednice, a s druge predstavnici političkih stranaka koje u Parlamentu BiH imaju zastupnike izuzev stranaka iz Republike Srpske. Kako saznajemo, pomaka nema!

Miješanja ima

Članovi Predsjedništva BiH Dragan Čović, Bakir Izetbegović i Mladen Ivanić prekosutra su u Bruxellesu na raportu kod predsjednika Europske komisije Jean-Claude Junckera – osobno ih je pozvao, a poziv je uputila i Europska pučka stranka. Glavna tema razgovora bit će nova izborna pravila.

Bh. trojac ostat će u Bruxellesu sve do petka poslije podne i prema nekim informacijama iz diplomatskih krugova, nakon toga moglo bi se znati više o izmjeni izborne legislative. Čović i Izetbegović bit će u centru pažnje, a Ivanić putuje relaksiran. Razlog: političke stranke iz RS-a slažu se da je Izborni zakon problem BiH, ali se rješenja mora naći u Federaciji.

Zanimljivo je da će Izetbegović danas zajedno s predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem biti u Ankari na razgovoru s predsjednikom Turske Erdoanom. Bolje upućeni kažu da će zasigurno biti dotaknut i „izborni problem“ pogotovo što je nedavno predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović o tome u Turskoj razgovarala s Erdoanom.

Lobirala je za prijedlog HDZ-a, a Erdoan je priopćio kako o Izbornom zakonu moraju odlučiti bh. vlasti i nitko drugi neće se miješati.

Međutim, miješanja ima – ne samo Hrvatske i Srbije nego i nekih zapadnih zemalja i onoga što se naziva međunarodnom zajednicom.

Rok 7. travanj

U nedavno usvojenoj Rezoluciji o BiH, Vijeće Europe pozvalo je bh. vlasti da najkasnije šest mjeseci prije održavanja općih izbora usvoje novi Izborni zakon, odnosno da se uskladi s odlukom Ustavnog suda BiH i presudom Europskog suda za ljudska prava u predmetu „Sejdić-Finci“. Taj rok ističe 7. travnja.

Inače, trenutno su u Parlamentu BiH dva prijedloga – HDZ-ov i SDA-ov i kako stvari stoje ni jedan ni drugi neće proći.

Znači li to da bi Europska komisija, odnosno Europska unija preko OHR-a mogla gurnuti svoj prijedlog? Navodno, jedan specijalni tim pravnih eksperata iz EU-a radi na tekstu novog Izbornog zakona BiH. Ako je to točno, onda bi uslijedili pritisci kako bi nova pravila bila usvojena.

Opet, prema nekim tumačenjima, šutnja o dosadašnjim razgovorima u Sarajevu rezultat je i procjenama da bi sve moglo propasti, a međunarodna zajednica ne želi novu blamažu. Ona i dalje javno priopćava svoju zabrinutost i stav da bh. vlasti imaju zadnju riječ.

Naši izvori kažu da je u sarajevskim razgovorima u igri i varijanta da se sva tri člana Predsjedništva BiH biraju u Parlamentu BiH. Međutim, da bi se to omogućilo, neophodno je promijeniti ustavne odredbe, a prema sadašnjem odnosu političkih snaga to je nemoguća misija.

Stavovi stranaka

Kakav je odnos političkih stranaka prema svemu što se događa u razgovorima u Sarajevu, u Parlamentu BiH i u Europskoj uniji?

SDA je već pozvao OHR da se „uključi u kreiranje rješenja i ispravljanje grešaka u izbornoj legislativi“ uz naglasak kako „prihvaćamo samo ono što je konsenzus svih parlamentarnih stranaka“. HDZ tvrdi kako neće pristati da OHR i međunarodna zajednica nameću rješenja“. SDP je priopćio da se povlači iz razgovora s objašnjenjem kako neće da sudjeluje u farsi koju režiraju SDA i HDZ.

Iz Saveza za promjene na čelu sa SDS-om, kažu da je dobro što Republika Srpska nije uvučena u razgovore pod okriljem stranaca i da se sve mora riješiti u Federaciji. Za SNSD nema ni govora da prođe novi izborni zakon skrojen prema potrebama međunarodne zajednice.

Također, ta stranka je priopćila kako „ni po koju cijenu neće prihvatiti ništa što bi ulazilo u ustavne i izborne nadležnosti Republike Srpske“ akcentirajući kako će član Predsjedništva BiH iz tog entiteta biti izabran onako kako Ustav RS-a to precizira – na direktnim izborima.

Sve u svemu, stavovi stranaka su zakovani međusobnim prijetnjama i ucjenama i ako je suditi po tome, Izborni zakon BiH neće biti promijenjen.

Ipak, u istoj ravni je i mogućnost da se sve brzo preokrene pod žestokim pritiskom međunarodne zajednice pa da Bakir Izetbegović, Dragan Čović i Milorad Dodik otkuju ono što su zakovali i sklope dogovor. S obzirom da su njih trojica privatizirali državnu i entitetske zakonodavne i izvršne vlasti, lako im je osigurati dovoljan broj ruku za izglasavanje bilo čega.

Piše: M. Osmović , dogadjaji@dnevni-list.ba

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *