ISTIČE ROK Bez promjene Izbornog zakona idući izbori nelegitimni

HNS će idućih dana u javnost izaći s jednim dokumentom u kojem će se nalaziti citati odluke Ustavnog suda. Cilj je skrenuti pozornost javnosti i partnera na političkoj sceni koji su odgovorni za izmjenu izbornog zakonodavstva da bi bez provedbe odluke Ustavnog suda temeljem ove apelacije slijedeći izbori bili nelegitimni, a izborni rezultati ne bi se mogli implementirati

Ovog mjeseca ističe rok kojeg je Ustavni sud BiH postavio Parlamentu BiH za promjenu Izbornog zakona BiH u dijelu koji se odnosi na izbora izaslanika u federalni Dom naroda, a čija su dva članka proglašena neustavnim sukladno apelaciji koju je podnio Božo Ljubić.

Drugim riječima ovom je odlukom utvrđeno kako popunjavanje Doma naroda Parlamenta Federacije po sadašnjem rješenju nije u skladu s konstitutivnošću naroda. Stranke HNS-a su izradile Prijedlog izmjene Izbornog zakona kojim su tretirali i ovo pitanje, no bošnjački su izaslanici u Domu naroda BiH uložili vitalni nacionali interes nakon čega je situacija dodatno dobila na neizvjesnosti.

Istekom roka do kojeg su izmjene Izbornog zakona u ovom dijelu trebale biti usvojene

postavlja se pitanje koje će biti posljedice, odnosno postoji li mogućnost poništavanja spornih odredbi Izbornog zakona.

U tom kontekstu politički predstavnici hrvatskog naroda ističu kako implementacija izbornih rezultata ne bi bila moguća bez promjene Izbornog zakona, a samim tim ne bi moglo doći ni do imenovanja nove federalne vlasti, čije formiranje i počinje u federalnom Domu naroda.

Predsjednik Glavnog vijeća HNS-a Božo Ljubić potvrdio je nakon posljednje sjednice ovog tijela kako su razmatrali problematiku izmjene izbornog zakonodavstva u kontekstu zastoja u tom procesu te je najavio kako će HNS idućih dana u javnost izaći s jednim dokumentom u kojem će se nalaziti citati odluke Ustavnog suda vezane uz način popunjavanja federalnog Doma naroda. Cilj je skrenuti pozornost javnosti i partnera na političkoj sceni koji su odgovorni za izmjenu izbornog zakonodavstva da bi bez provedbe odluke Ustavnog suda temeljem ove apelacije slijedeći izbori bili bi nelegitimni, a izborni rezultati ne bi se mogli implementirati.

Ali taj će dokument biti lišen bilo kakvih interpretacija, osobnih ili stranačkih.

Legitimno predstavljanje

Ova odluka, temeljem Ljubićeve apelacije bila je povodom da se konačno započne s izmjenama Izbornog zakona u dijelu koji se odnosi na popunjavanje Doma naroda, a što je izuzetno bitno pitanje s pozicije legitimnog zastupanja naroda. Sadašnje rješenje naime omogućuje da predstavnike jednog naroda biraju predstavnici drugog. Ustavni sud je to objasnio na način da je utvrdio kako članak 10.12. stavak 2. Izbornog zakona u dijelu: „Svakom konstitutivnom narodu se daje jedno mjesto u svakoj županiji kantonu“ i članak 20.16.A Izbornog zakona (određivanje po jednog izaslanika iz svakog konstitutivnog naroda za svaku županiju) daju mogućnost pripadniku konstitutivnog naroda da bude izabran u Dom naroda čak i u krajnjem, ali mogućem slučaju da je ta osoba jedini pripadnik nekog od konstitutivnih naroda u jednom od županija, pod uvjetom da je izabrana u zakonodavno tijelo te županije. Dakle, tog izaslanika na neposrednim izborima izabrali su pripadnici drugog konstitutivnog naroda.

Stoga je Sud naveo kako je očito da navedene odredbe Izbornog zakona omogućavaju da predstavnicima jednog konstitutivnog naroda u zakonodavnom tijelu županije legitimitet daju predstavnici drugog konstitutivnog naroda. Ovom presudom je potvrđeno i kako načelo konstitutivnosti naroda u Federaciji, u kontekstu Doma naroda, može biti ostvareno samo ako se popunjavanje Doma naroda temelji na jasno preciziranim kriterijima koji trebaju dovesti do što potpunijeg predstavljanja svakog od tri konstitutivna naroda.

Prijedlog izmjene

Stranke HNS-a su kroz Prijedlog izmjene Izbornog zakona izradile rješenje kojim se uvodi novi način izračuna izaslanika iz županija, a kojim se uzima u obzir zastupljenost svakog naroda u pojedinoj županiji. Prema ovom modelu svakom konstitutivnom narodu (i ostalim) u svakoj županiji dodjeljuje se točno onoliko glasova koliki je udio stanovnika tog konstitutivnog naroda (i ostalih) u nekoj županiji prema ukupnom broju stanovnika tog naroda u Federaciji BiH.

Piše: Dario Pušić, dogadjaji@dnevni-list.ba

 

 

 

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *