INTERVJU KONSTANTIN KOSTJUKOV Kazalište ima dva zadatka: upozoriti ljude na neke probleme, i donijeti im ljubav i radost

Uskoro ćemo na sceni NPS gledati premijeru baleta Krcko Oraščić, a redatelj i koreograf je Konstantin Kostjukov, Ukrajinac, koji je porijeklom Rus, a stiže nam iz Beograda, gdje živi i radi. Tim povodom, zamolili smo Kostjukova za razgovor.

Kako Vi doživljavate tu prekrasnu bajku, u čijem su nastanku sudjelovala velika imena:Čajkovski, Dumas…

– Da, prije svega, puno je zaslužnih za ovu divnu predstavu i  ovaj svjetski hit. U vrijeme Božića i Nove godine u svim kazalištima, dvoranama, pa i u tržnim centrima non-stop se čuje ta muzika koja je predivna, a skladao ju je Čajkovski koji je komponirao puno glazbu za balete, poput Labuđeg jezera, Trnoružice. Krcko je jedno od njegovih najboljih djela, vezano za orkestraciju, polifoniju, simfonizam. Prepuna je emocija ta glazba. Vezani smo za nju i puni zahvalnosti. Međutim, vrlo je zahtjevna, i traži veliku posvećenost orkestra, dirigenta…  Ipak je za svaku baletnu predstavu prvo i osnovno muzika, od toga polaze emocije, preciznost, koreografija, jer u principu, da bi predstava uspjela, sva čula trebaju biti zadovoljena. Naš je zadatak – koreografa i baletnog ansambla, da postanemo “vidljiva partitura”. Mislim, dakle, da dugovječnost i popularnost te predstave leže u genijalnom kompozitoru.

Čime objašnjavate činjenicu da su odrasli gledatelji očarani djelom koje kao da je stvarano za djecu, bajkovito je?

– Da, u baletu često polazimo od bajke ali to je zapravo vrlo komplicirano, tehnički nivo izvedbe mora biti vrlo visok, s velikim akrobacijama… Već desetljećima se igrači i koreografi posvećuju tom klasičnom baletu i tehnički su ga iskomplicirali da bi bio interesantniji, što je normalno. U svakoj profesiji se ide naprijed, i baletna profesija je jako napredovala u prošlom stoljeću, u klasičnom i modernom izričaju, otvorila lepezu svojih stilova i dijapazona, ulazeći i u neke druge profesije. Skoro svaka drama ima u sebi pokret, kao i opera. Neke bravuroze i tehnički elementi privlače stariju publiku, kao i glazba. Djecu privlači naslov, Krcko, ali predstava je jako zahtjevna i više za odraslu publiku.

Što je zapravo bit priče o Krcku Oraščiću?

– Ona  je doživjela puno različitih verzija. To je u početku bila morbidna priča, Hoffmanova, kakve su i bile tada bajke, no prerasla je u jednu drugačiju bajku, opet zahvaljujući baletnom libretu. Koreografi su se više oslonili na ljubav  i pitanje može li se bajka ostvariti u životu ili ne. Zato se u posljednjoj dionici, u pas de deux, osim bajkovitosti i sreće osjeća dramatična nota . Vrlo se rijetko dogodi da bajka postane stvarni život. No, Čajkovskom je upravo dok je pisao taj pas de deux umrla sestra za koju je bio jako vezan, što ga je jako potreslo i te emocije je prenio u glazbu, iz koje shvaćamo razliku između bajke i realnosti.

Imate li već neko iskustvo u radu s ansamblom Baleta u Sarajevu?

– Ovo je prvo moje iskustvo kao koreografa, ali jednom sam već gostovao ovdje u naslovnoj ulozi u Giselle – igrao sam grofa Alberta, prije 8-9 godina.

Bili ste prvak baleta u Kijevu, u Kanadi, u Jugoslaviji. Krenuli ste očevim stopama. Kakva Vas je magija privukla baletnoj umjetnosti?

– Mislim  da je u pitanju bio napor i ustrajnost moga oca. Kada me otac prvi put odveo u baletni studio, nije me zainteresirao ples i rekao sam da je bolje da idem svirati klavir. Otac je pristao, i ja sam svirao od sedme do desete godine, ali otac me svaki drugi dan vodio u kazalište i ja sam zavolio taj drugi svijet i u desetoj godini sam se upisao na balet.

Koliko je potrebno ulagati sebe, naporno raditi, da se postigne savršenstvo u Vašoj umjetnosti, a Vi ste ga postigli…

– Nisam ga postigao jer mi i ne znamo što sve može postići naše tijelo. Kroz neku veliku duhovnost možda su savršenstvo dotakli monasi na Tibetu. Što se tiče našeg posla tu nema drugog načina: što više želiš postići, to više vremena treba provesti u baletnoj sali, da budeš požrtvovan. Koliko posiješ, toliko ćeš i požnjeti. U starim vremenima padalo se u nesvijest u baletnoj sali. Uvijek se može bolje. Ne smijemo stagnirati, ostati na istom mjestu, jer od nas publika uvijek očekuje da budemo bolji. Ali zato treba raditi i ujutro, i navečer. Mi nemamo vikend, nemamo praznike, samo ljetni odmor. U školu se polazi u 7 ujutro i vraća kući u osam navečer. Nema igranja, druženja, samo na raspustu.

Tko su nositelji glavnih uloga u ovoj predstavi?

– Za premijeru imamo gosta, Igora Pastora, prvaka iz Beograda, koji je vrlo napredovao posljednjih godina. Ima posebnu izražajnost na sceni. On nosi naslovnu ulogu, Mašu igra prvakinja NPS Tamara Ljubičić, igra i Mihail Mateescu.

Zanimljivo je da su svoje koreografije za ovu predstavu radili najveći svjetski plesači. Predstava ima nekoliko različitih završetaka.

– Da, ona nije zadržala originalnu izvedbu do naših dana, no divna je muzika i više puta prerađivana priča. Svaki koreograf ima svoju verzije režije i koreografije. Ja sam također odlučio vidjeti predstavu na svoj način.

Pozovite naše čitatelje na predstavu. Zašto treba doći: radi glazbe, plesa ili još nečega?

– Prije svega  radi ljepote i ljubavi, jer kazalište nudi predivnu estetiku, i ljubav u bilo kojem smislu: druženja, ljubavi prema djeci, ženama, prema kazalištu, glazbi, a jedino ljubav može da nas spasi od neprijatnosti, razdora i ružnih situacija. Kazalište ima dva zadatka: da upozori ljude na neke probleme,  i da im donese ljubav i radost.

Belma Čečo Bakrač: Hvala publici koja nas bodri aplauzom, a to je jedino što očekujemo od publike

 Konačno je došla na red prva premijera Baleta u novoj sezoni NPS. Kako je izbor pao baš na Krcka Oraščića, prema glazbi P.I.Čajkovskog, koji će biti izveden 29.studenoga, pitamo direktoricu Baleta Belmu Čečo Bakrač.

– Sasvim logično, drži Belma. Sama činjenica da Sarajevo kao glavni grad jedne države 44 godine nije dalo premijeru Krcka Oraščića, dragulja baletnog klasičnog opusa – na kraju krajeva predstavu koju svaki ozbiljniji teatar regije, Europe i svijeta ima na svome repertoaru – je poražavajući podatak, pogotovo ako ste netko tko je unutar umjetnosti. Naravno, mi i dalje raspolažemo s brojčano malim ansamblom, ali u koncepciji kakvu sam ja htjela da stvorimo, i u suradnji s Konstantinom Kostjukovim kao koreografom nadošli smo na to da želimo da ustrajemo u toj zamisli i da želimo kroz ovaj projekt da maksimalno animiramo najmlađe, točnije polaznike baletnih odsjeka muzičkih škola. S  tim u vezi vrlo sam zahvalna prije svega tim pilićima našim koji su stoički hrabro stali rame uz rame uz naše soliste i ansambl  i njih preko 30 su aktivni sudionici ove cjelovečernje predstave. Ovom prilikom mislim da treba istaknuti jednu požrtvovnost njihovih roditelja, koji su uza sve ono što jednog roditelja danas opterećuje, uspijevali tu dječicu dovoditi svaku večer u NP na probe – samostalne i s ansamblom i vjerovali da je to dobar put da njihova djeca zdravo i ispravno odrastaju. Oni su vjerujem jako ponosni,  a ja sam jako sretna što smo uspjeli u tome i nadam se da će ti naši mali pilići biti zdravi I veoma veseli što će na jedan način biti upisani u povijest Baleta našeg grada kao sudionici jedne ovakve predstave. Vjerujem da će se među njima naći bar neki par, do dva para mališana koji će u svojem baletnom školovanju ustrajati i profesionalno zaigrati na našoj sceni. Zahvalila bih i pedagoginji iz Srednje baletne škole Tanji Smajić  koja je sa mnom i s Konstantinom Kostjukovim maksimalno radila i dala sve od sebe da se ova djeca uklope .Mislim da stavljanjem jednog ovakvog naslova naš grad uvodi jedan novi kulturni sadržaj u božićno i novogodišnje praznično doba, da jednu edukacijsku notu koju ovaj komad nosi mi izdižemo na viši nivo, jer svjedoci smo da zvuke Čajkovskog i njegovog Valcera cvijeća čujemo redovno po trgovačkim centrima kada kupujemo božićne darove, ali mnogi nisu svjesni odakle oni dolaze.Tu  je i vrhunska umjetnost naših solista i cjelokupnog ansambla kojima sam zahvalna što su me  u jednoj gotovo ludoj ideji da se upustimo u ovako veliki i obiman projekt pratili i podržali i mislim da će biti ponosni i sretni da u svojoj igračkoj karijeri odigraju Krcka Oraščića na našoj sceni.

Inače, vjerujem da će sve predstave iz protekle i ove sezone biti aktivne. Naravno, igračima je mjesto na sceni i što je širi spektar naslova koji oni izvode, to se oni kao umjetnici osjećaju bolje. Ponuditi nešto klasično, i nešto moderno na kraju krajeva interesantno je izvođaču i publici. U tom kontekstu svi naslovi koje imamo na repertoaru, od Pepeljuge, Vragolaste djevojke, Alise u zemlji čuda, Omera i Merime, do Krcka Oraščića, će se na repertoaru i zadržati.

Od 1999. naš ansambl nije posjetio glavni grad Srbije. Drago mi je da ćemo s komadom za koji zaista mislim da je reprezentativan – Omer i Merima –  da je potpuno autentičan  i govori o našem millieu i našem prostoru na najbolji mogući način predstaviti ne samo nas kao ansambl, i jednu nacionalnu teatarsku kuću, već i cijelu BiH i njezinu kulturu.

Šaroliki su, općenito, naši planovi. Aktivno sudjelujemo i u repertoaru Opere i Drame, imamo izvrsnu suradnju sa Sarajevskom filharmonijom te kad je god moguće nastojimo izvoditi predstave koje iziskuju orkestarsku pratnju. U nastavku godine očekujemo jednog od lidera moderne  koreografije. Gost bi nam u svibnju trebao biti koreograf Edward Clug, jedno ime koje je u zadnjih 15 godina izgradilo svoj vrlo specifičan stil i imidž .On je Rumunj sa slovenskom  adresom ali do te mjere umjetnik da ga vidimo u cijelome svijetu . Komad koji ćemo postavljati u Sarajevu, Pergolesijeva Stabat Mater,  prvi put se izvodi na našoj sceni  i također je komad koji s radošću pozivaju i Montreal  i europski centri. Clug je pristao doći u Sarajevo, iako smo s podjelom vrlo ograničeni.Dovoljno je da se igrač razboli ili ima povredu i u problemu  smo kada su u pitanju  i reprize. U tom kontekstu i za Krcka nastojali smo osigurati dvije podjele. Nadam se da će ove sezone publika imati što vidjeti kada je u pitanju Balet NPS. Hvala publici koja nas bodri aplauzom a to je jedino što očekujemo od publike, zaključuje Belma Čečo Bakrač.

 

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *

error: Content is protected !!