INTERVJU Ilija Cvitanović: Povijest nam neće oprostiti ako ne zaustavimo egzodus Hrvata iz BiH

Vjerujem i siguran sam, s vrlo jasnim i čvrstim stavom svih predstavnika hrvatskih stranaka koje sudjeluju u radu Hrvatskog narodnog sabora, da ćemo u prvom dijelu godine uspjeti promijeniti Izborni zakon i da ćemo napokon otkloniti manjkavosti koje su navedene i u presudi Ustavnog suda po apelaciji Bože Ljubića.

Ilija Cvitanović, predsjednik HDZ-a 1990. u intervjuu za Dnevni list rezimirao je političku 2018. i najavio očekivanja u 2019. godini. Ponovio je da je cilj HDZ-a 1990 izmjena Izbornog zakona koja će onemogućiti da se Hrvatima nameću politički predstavnici.

Rezime političke 2018. godine? Turbulencije, izbori…

-2018. godina koja je na izmaku je jedna od politički složenijih godina u kojoj su se problemi samo akumulirali a nisu rješavali. To je godina u kojoj su nacionalne tenzije bile na najvišoj razini i u takvom ozračju su održani i Opći izbori, koji su ponovno pokazali da živimo u državi u kojoj nisu svi narodi ravnopravni, da živimo u državi u kojoj je hrvatski narod ponovno delegitimiran na najvažnijoj poziciji, odnosno poziciji u Predsjedništvu BiH i za veći broj izaslanika za Dom naroda FBiH. Isti trend ćemo prenijeti i u 2019. godinu. Ali vjerujem i siguran sam, s vrlo jasnim i čvrstim stavom svih predstavnika hrvatskih stranaka koje sudjeluju u radu Hrvatskog narodnog sabora, da ćemo u prvom dijelu godine uspjeti promijeniti Izborni zakon i da ćemo napokon otkloniti manjkavosti koje su navedene i u presudi Ustavnog suda po apelaciji Bože Ljubića.

Što nas očekuju u političkoj 2019.? Mislite li da će vrijeme pred nama donijeti neke pozitivne promijene ili će nas ključni bh. lideri nastaviti zamarati ‘dekorativnim’ pitanjima?

-Evidentno je da ćemo i u 2019. godini imati puno izazova koji će se nalaziti pred nama. Evidentno je da se kriza iz 2018. prenosi na 2019. godinu. Dakle, nemamo riješeno ključno političko pitanje u BiH, izborni zakon, oko kojeg se vrte sva ostala pitanja. Nemamo riješeno pitanje zbog kojeg je zarobljena kompletna država. Jer, jednostavno ‘conditio sine qau non’ je Izborni zakon za sve relevantne hrvatske političare. Ponavljam još jednom, što se mene tiče, što se tiče HDZ-a 1990., sigurno ćemo dati maksimalan obol u izmjeni Izbornog zakona na načelima legitimnosti i konstitutivnosti kao natkrovljujućeg načela Ustava BiH, odnosno Daytonskog mirovnog sporazuma.

Buduća pozicija HDZ-a 1990.? Kuda ide stranka kojoj ste na čelu i kakve ciljeve ste zacrtali?

-U 2019. godini i pred HDZ-om 90 stoji jako puno izazova. Nakon završenih listopadskih izbora kada rezultat zbog objektivnih okolnosti nije bio u skladu ni s ciljevima ni s očekivanima, evidentno se pokazalo da vrijeme za razvijanje pluralizma u hrvatskom narodu još uvijek nije sazrelo. Razlog je jasan! Evidentna i jasna mogućnost utjecaja na izbor predstavnika  hrvatskog naroda od većinskog bošnjačkog naroda. I zbog toga svega sam siguran, i vjerujem, da će se izmjenom izbornog zakona hrvatska politička scena demokratizirati. Vjerujem da ćemo tada imati puno razvijeniji pluralizam političke misli, te ćemo imati jednu otvorenu utakmicu u kojoj ćemo se natjecati u izvrsnosti u nuđenju boljih rješenja i programa, u nuđenju kvalitetnih i nekorumpiranih kadrova. Dakle, kada ne bude straha od utjecaja drugog naroda na izbor predstavnika hrvatskog naroda, to će biti trenutak kada će i ono što smo nudili na proteklim izborima, naš program, naši ciljevi i političke smjernice, doći do hrvatskog naroda u BiH.

Prije nekoliko dana imali ste sastanak s HDZ-om BiH i gospodinom Draganom Čovićem. Iz priopćenja je vidljivo da ste razgovarali o Izbornom zakonu. Kakav su vaša očekivanja, što će se događati po tom pitanju?

-Da. Prije nekoliko dana održali smo sastanak sa stranačkim izaslanstvima i tema sastanka je, kao što je i navedeno u priopćenju, bila između ostalih i izmjena Izbornog zakona. Jasno je rečeno i s naše strane i sa strane gospodina Čovića, da je izmjena Izbornog zakona nužna, te da se izborni rezultati ne mogu implementirati bez izmjene Izbornog zakona. Odluka koju je donijelo Središnje izborno povjerenstvo o načinu popunjavanja izaslanika u Domu naroda FBiH nije smjela biti donesena na taj način i SIP nije tijelo koje treba donositi takvu odluku. Nužno je u Parlamentu BiH promijeniti Izborni zakon. Razgovarali smo i o stranačkoj suradnji i vjerojatno ćemo u skorom razdoblju nastaviti razgovore po tom pitanju.

Vjerujem  da ćemo imati hrabrosti i odlučnosti ustrajati na izmjenama Izbornog zakona, te da ćemo imati političke mudrosti na vrhuncu zapleta. A kada je zaplet na vrhuncu onda mora doći do raspleta s partnerima koji će morati shvatiti da budućnost BiH ne može počivati na nelegitimnom predstavljanju. Vjerujem da ćemo na taj način, u jedinstvu kada su nacionalni interesi u pitanju, doći i do izmjena Izbornog zakona.

Sve je više područja u BiH gdje hrvatske stranke gube utjecaj. U RS-u su Hrvati ‘gotova’ priča, a i u dobrom dijelu FBiH ide se silaznom putanjom. Što Hrvatski narodni sabor radi po tom pitanju?

-U pravu ste. Sve je više područja gdje hrvatska politika u BiH ima sve manje utjecaja ili praktično nema nikakvog utjecaja. Također, istine radi, moramo reći da su hrvatske politike često pravile pogrešku prema područjima gdje se u ovom trenutku hrvatski narod nalazi u vrlo složenoj i praktično bezizlaznoj situaciji, gdje ga u suštini više i nema. Ali, nemamo pravo odreći se tih područja. Nemamo pravo ne pokušati sačuvati barem političku nit naroda i na području RS-a, pa i u velikom dijelu FBiH gdje hrvatski narod jednostavno curi. Pokazatelj odnosa prema konstitutivnosti Hrvata u BiH je županijska vlada u Sarajevu gdje u Vladi nema niti jedan Hrvat. Jednostavno se  moramo suprotstaviti dekonstituiranju Hrvata na cijelom području BiH. Jer, naš narod tu živi stoljećima. I od nas koji u ovom trenutku obnašamo bilo kakve političke pozicije, sukladno odgovornosti na osnovu izbornog rezultata, se očekuje da damo odgovor na ogromne izazove. Dakako, jedan od najvećih je konstitutivnost hrvatskog naroda na području BiH.

Neminovna je činjenica da je veliki broj Hrvata napustio BiH. Ali, događa se da, osim onih koji su primorani otići trbuhom za kruhom, odlaze i ljudi s dobrim financijskim primanjima. Kako to objasniti? Kako to spriječiti? Dojam je da vlasti na svim razinama uopće ne vode računa o ovom krucijalnom pitanju?

-Definitivno ste u pravu. Vlast u proteklom periodu uopće nije brinula o krucijalnim problemima građana u BiH. I narod je sve više odseljavao. Bojim se da će taj trend biti nastavljen. Ali, isto tako se nadam da će se obrasci političkog djelovanja u mandatnom periodu koji je pred nama promijeniti. Naravno da narod odlazi zbog egzistencijalnih problema, zbog nemogućnosti zaposlenja, ali također, treba reći, Hrvati iz BiH odlaze i zbog toga što se, kako god to zvučalo, osjećaju ugroženima. Osjećaju da ne mogu konzumirati svoja prava kao dva ostala naroda. Osjećaju da nemaju mogućnosti kakve imaju ostali u BiH. Ali, to ne ekskulpira hrvatsku politiku u BiH koja često nije znala dati odgovore na ta pitanja i izazove. Ponavljam, HDZ 1990 i ja osobno učinit ćemo sve i bit ćemo sudionici raspleta hrvatskog nacionalnog pitanja u BiH. Učinit ćemo sve, bili dio vlasti ili ne, u skladu s našim izbornim kapacitetom, da se promijeni odnos prema politici, odnos prema radu i također da se promijeni odnos prema svom narodu i svim građanima u BiH samo s jednim ciljem – da zaustavimo egzodus Hrvata iz BiH. Hrvatski narod sabor će u okvir plenarnog zasjedanja 26. siječnja morati dati konkretne odgovore što ćemo učiniti za opstanak Hrvata u BiH, jer povijest nam neće oprostiti ako se ovakvi trendovi nastave. Svima želim sretnu Novu godinu, obilje mira i božjeg blagoslova, obiteljskog veselja i radosti, a najviše zdravlja.

Razgovarao: D. Lukić, dogadjaji@dnevni-list.ba

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *