INTERVJU Federalna ministrica obrazovanja i znanosti Elvira Dilberović

Problem je što se obrazovanjem i naukom bave svi, a ponajmanje oni koji znaju nešto o tome

Federalna ministrica obrazovanja i znanosti, Elvira Dilberović, u intervjuu za Dnevni list govori o najvećim dostignućima u tekućem mandatu, aktivnostima ministarstva, promociji BiH u inozemstvu, uvođenju bosanskog jezika u školstvo Republike Turske te problemima obrazovanja i znanosti u FBiH.

 

Koja su najveća dostignuća u Vašem mandatu do sad? Na šta ste najviše ponosni?  

 

Mandat od četiri godine koji mi je povjeren dovoljan je za izvjesne promjene, od kojih su neke incijativne prirode, te je na njima dugoročno potrebno raditi. U polju obrazovanja i nauke nema instant rješenja, jer svaka nepromišljena aktivnost ima velike posljedice koje je teško ispraviti, to je očigledno. Stoga morate poredati prioritete prema važnosti i, svakako, prema mogućnostima realizacije.

Usuglašenost obrazovne politike u Federaciji BiH je bio jedan od tih prioriteta, i na tome smo ustrajno radili kao Ministarstvo i kao predsjedavajući Koordinacije ministara. Prije tri godine smo izradili studiju u kojoj su analizirani planovi i programi u osnovnim i srednjim školama Federacije BiH, spisak udžbenika koji se koriste u nastavnom procesu, te spisak školske lektire, kako bismo predstavili županijskim ministarstvima postojeće razlike u obrazovnoj politici u FBiH i odstupanja od Okvirnog zakona u osnovnom i srednjem obrazovanja. Činjenice su bile zapanjujuće, što je vodilo do usuglašavanja stavova i aktivnosti koji bi vodili približavanju akata u obrazovnoj politici FBiH. Time se omogućava prohodnost učenika unutar Federacije, jer je nezamislivo da učenik iz Tuzlanske županije mora polagati razliku predmeta ukoliko se odluči na nastavak školovanja u, recimo, Sarajevskoj županiji.

Nema privilegiranih županija, ima samo onih koji rade za dobrobit djece i građana i na održivosti i demokratskom funkcioniranju države.

Sljedeći prioritet bilo je uvođenje godišnjih programa u rad Ministarstva pomoću kojih bi se srednjim strukovnim školama i visokoškolskim institucijama dala podrška u jačanju sprege između obrazovne politike i tržišta rada. Ti programi traju već nekoliko godina i omogućuju nabavku infrastrukture za održavanje praktične nastave i obuku mladih za tržište rada. Iako se mnogo govori o dualnom srednjem obrazovanju, mislim da BiH mora pronaći model koji odgovara njenim privrednim, ekonomskim I geografskim prilikama, jer model koji odgovara Njemačkoj ne može biti primijenjen za BiH. S tim u vezi imamo odlične primjere u praksi, poput stručnog obrazovanja u BPK, tako da smo iskustva iz tog kantona iskoristili na Koordinaciji ministara obrazovanja u FBiH i  postavili temelje za planove I programe koji će biti solidna okosnica za brze izazove na  tržištu rada.

 

Ponosna sam što je Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke s malim financijskim sredstvima tokom mog mandata bilo vidljivo u svim segmentima obrazovanja: uvođenjem ključnih kompetencija, prema europskim mjerilima i zahtjevima, kod djece predškolske dobi, doedukacija nastavnika, čime naglašavamo lifelonglearning (LLL), uvođenje programa na engleskom jeziku na visokoškolskim institucijama kako bismo postali dio europskog obrazovnog prostora koji se otvara studentima iz drugih zemalja, što, opet, povlači brži ekonomski rast, itd. Mnogo je toga što je dobro urađeno, ali nije odlično i nije zaokruženo u cijelosti. Obrazovanje i nauke su dio mog bića i moj životni moto jeste znanje, istina pomoću kojih se dolazi trudom, radom, a rezultati za pojedinca i državu su neupitni nakon toga.

 

Recite nam malo o Vašem radu i aktivnostima ministarstva na promociji znanosti?

Nauka se popularizira planski i u popularizaciju nauke, stoga, treba ulagati. Coca Cola nije zdravo piće, ali je promoviraju odlične i skupe reklame. Nažalost, još uvijek nismo društvo koje intelektualnom pristupu preispitivanja pojava daje značaj, pa i prednost. Popularno je imati dobar mobitel, skupocjen automobil, ali nije popularno čitati, istraživati… Društveni problem je što ne ulažete u naučne radnike i naučne institucije koje rade na opću korist, jer njihovo vrednovanje na društvenoj ljestvici šalje negativnu poruku mladima.  U sistemu vrijednosti gdje se ne poštuje mastilo dolazi do devijantnih ponašanja. Ozdravljenje je moguće uz uvjet da se, za početak, počnu izdvajati značajnija sredstva za nauku, barem približna zemljama u regionu, s jedne strane, a potom vrati princip poštivanja onih koji kroz nauku doprinose boljem i prosperitetnijem društvu. Danas je popularno nepoštivanje u svim segmentima ljudskoga djelovanja, što vodi diletantizmu i improviziranim rješenjima bez održivosti i učinka. FMON svake godine izdvaja značajna sredstva u financiranju naučnih institucija, od onih za značaj BIH (Nacionalna i univerzitetska biblioteka u Sarajevu, Akademija nauke i umjetnosti BiH, Zemaljski muzej, i druge), do svih visokoškolskih institucija i pojedinaca u vidu grant sredstava. Podržavamo štampanje i objavljivanje naučnih djela, posebice onih koji nedostaju u formi udžbenika za studente u FBiH, sufinanciramo naučne konferencije I okrugle stolove, I, što me posebno raduje, kao Ministarstvo organiziramo posebne konferencije koje smatramo aktualnim. Kroz nauku se pokazuje senzibilnost prema istini i prema drugima, tako da smo ponosni što smo podržali naučna djela vezana za romski jezik i romsku kulturu, jevrejsku povijest u BIH i niz drugih.
U devetom mjesecu organiziramo trodnevni salon naučne knjige u Mostaru. Drugog dana, zakupili smo vlak kojim bi se svi zainteresirani za nauku i naučna dostignuća mogli besplatno prevesti do Mostara. Vlak kreće iz Zenice i očekujemo prisustvo akademskih radnika i studenata, kao i šire javnosti.

Imali ste zapažene rezultate u radu na promociji BiH u inozemstvu. Tu se izdvaja uvođenje bosanskog jezika u školstvo Republike Turske.

 

Bosna i Hercegovina je moja domovina, domovina je mati i stoga je poštujete. Nadam se da sam je predstavljala na najbolji mogući način, u radu s ministarstvima obrazovanja drugih zemalja, u komunikaciji i saradnji sa zvaničnicima van BiH, te da sam uspjela ostaviti dojam da je BiH zemlja kojoj su dobrodošli partneri čija će iskustva u obrazovanja pomoći da se razvija i postane jaka zemlja. Tokom mandata sam imala i bilateralne razgovore u kojima morate jasno zaštiti državu i njene mlade generacije, i takav pristup rezultirao je nekom vrstom respekta kod predstavnika obrazovanja drugih država.

Projekti u kojima nisu uključeni eksperti iz BiH i koji neće donijeti koristi u poboljšanju obrazovne politike prekinuti su tokom mog mandata. Bosna je oduvijek imala pametne i umne ljude, ne volim biti ponižena kao Bosanka i Bošnjakinja i ne volim drugoga ponižavati.

Jezikom dolazite do ljudskih srca, jezikom potvrđujete da ste ljudsko biće s određenog prostora sa svime što je odredilo taj prostor, i uloga jezika u razmjeni znanja i iskustava je ogromna. Uvođenje bosanskoga jezika u školstvo Republike Turske je rezultat takvoga promišljanja i ne bi bilo moguće bez volje i prijateljskoga odnosa zvaničnika Republike Turske, njihovog pogleda na važnost bosanskoga jezika za Bosnu i Hercegovinu i Bošnjake koji žive u Turskoj.

 

Zahvaljujući Vašoj inicijativi, učenici u potrebi će ove godine imati besplatne udžbenike, kako ide taj projket?

 

Već treću godinu u Programu utroška Mintarstva planiramo sredstva za nabavku besplatnih udžbenika u osnovnoj školi. Dio sredstava izdvajaju i županijska resorna ministarstva. Osnovno školovanje je obavezno, pa, prema tome, država bi trebala biti obavezna osigurati besplatne udžbenike. Da bi se to uopće realiziralo, potrebne su korijenite promjene u nastavnom planu i programu koje bi vodile izradi udžbenika koji bi bili unificirani u FBiH, uz poštivanje zastupljenosti sadržaja iz nacionalne grupe predmeta. Takva udžbenička politika bi bila održiva i pogodna i za državu i za džep roditelja. Nažalost, neka nadležna resorna ministarstvo misle da je takva politika pogrešna i zagovaraju postojeće stanje.

 

Koji su najveći problemi u obrazovanju i znanosti u BiH?   

 

Problem je što se obrazovanjem i naukom bave svi, a ponajmanje oni koji znaju nešto o tome. Imala sam priliku surađivati s crnogorskom ministricom nauke, gospođom koja je po vokaciji izvrsna naučnica. Lako vam je surađivati s takvim ljudima, ali što ćete ako većina nije takva?

Dakle, na čelu obrazovnih institucija i agencija  trebaju biti učeni ljudi, s vizijom koja vodi društvenom napretku, napretku svih građana a ne određene etničke ili nacionalne skupine.

Piše: I. Marić

dogadjaji@dnevni-list.ba

 

One thought on “INTERVJU Federalna ministrica obrazovanja i znanosti Elvira Dilberović

  • kolovoz 20, 2018 at 11:04 pm
    Permalink

    …Bosna imala pametne ljude…
    …Bosanka i Bosnjakinja…
    Ma cega je ova biserka ministrica?!
    Bosne?
    Hblo majku…

    Reply

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *