INTERVJU AJDIN TELETOVIĆ: Skokovi sa Starog mosta dio su naše nematerijalne baštine i izuzetan turistički brend

Ministar trgovine, turizma i zaštite okoliša HNŽ-a Ajdin Teletović u intervju za Dnevni list govorio je o predstojećim tradicionalnim Skokovima sa Starog mosta koji se održavaju u nedjelju, o značaju razvoja turizma, kao i o projektima koje podržava i realizira ministarstvo na čijem je čelu Teletović.

-Misija Ministarstva, podrška tzv. „win-win“ projektima koji osiguravaju privrednu i okolišnu dobit odnosno projektima koji štede energiju i vodu, a primjenjuju tehnologije koje koriste manje količine sirovina i stvaraju manje otpada, izjavio je Teletović za Dnevni list.

-Naš je opći cilj privlačenje investicija i doprinos privrednom razvoju županije. Međutim, nikakvi ekonomski interesi ne mogu biti ispred općih okolišnih interesa. Ono što nama treba je koncept održivog razvoja, koji zagovara Ministarstvo, a koji počiva na ekonomiji i okolišu nastojeći optimizirati korist prema šteti, dodao je ministar Teletović.

Predstoje nam 452. Tradicionalni skokovi sa Starog mosta u Mostaru. Koliko je Ministarstvo trgovine, turizma i zaštite okoliša uključeno u njihovu organizaciju i promociju? 

– Skokovi sa Starog mosta dio su naše nematerijalne baštine i izuzetan turistički brend po kojem nas prepoznaju širom svijeta. Budući da je jedan od naših ciljeva očuvanje te turistička valorizacija kako materijalne tako i nematerijalne kulturne baštine, iako nije direktno uključeno u samu organizaciju Ministarstvo na različite načine redovno daje podršku ovoj ali i sličnim manifestacijama. Uglavnom je riječ o financijskoj podršci kroz pokroviteljstvo bilo Ministarstva bilo Turističke zajednice HNŽ-a koja inače dobar dio svojih promotivnih aktivnosti temelji upravo na prepoznatljivoj materijalnoj i nematerijalnoj kulturnoj baštini ovog kraja.

Dolaskom  Svjetskog prvenstva u ekstremnim skokovima u vodu u Mostar, ‘skakački’ turizam je dobio dimenziju više s još jednim zanimljivim događajem. Što mislite u kojem smjeru se treba razvijati postojeći turistički potencijal u Mostaru?

-Spektakl poput Red Bull Cliff Diving Svjetskog prvenstva svakako nam treba kao vrhunski sezonski događaj koji u Mostar privlači veliki broj inostranih turista, međutim, nama trebaju prepoznatljivi cjelogodišnji proizvodi. Kada je riječ o mostarskoj staroj gradskoj jezgri i Starom mostu koji je pod zaštitom UNESCO-a, nisam zagovornik komercijalizacije u smislu podilaženja trenutnim trendovima i zagovaram profiliranje u smjeru razvoja kulturnog turizma odnosno jače turističke valorizacije njegove kulturne baštine koja ga čini posve jedinstvenim, a turističko-ugostiteljskom sektoru nudi mogućnost za kreiranje originalnih proizvoda i nezaboravnog iskustva za turiste.

Njemačka niskotarifna kompanija “Eurowings“ otvorila je redovne avionske linije iz Mostara.  Koliko je otvaranje redovnih avionskih linija iz mostarske zračne luke utjecalo na turizam u Hercegovini?

-Rano je još govoriti o direktnom utjecaju otvaranja ovih avionskih linija na turizam. Međutim, jasno je da one u startu donose dodatnu vrijednost i povećavaju konkurentnost naših destinacija. Mi imamo dobar geoprometni položaj, međutim, stanje naših prometnica i gužve na njima tokom sezone ostavljaju negativan dojam kod turista koji do željene destinacije žele putovati brzo, udobno i ekonomski isplativo. Kao jedan od aktivnih sudionika u  procesu zagovaranja i otvaranja novih aviolinija, s čije se budžetske pozicije u konačnici i subvencioniraju trenutni redovni letovi „Eurowingsa“, Ministarstvo s pravom očekuje značajan porast broja turista te povećanje ukupnog turističkog prometa. Ove linije prometuju nešto više od dva mjeseca i prema dosadašnjim podacima o njihovoj popunjenosti u dolasku u predsezoni, prepoznate su na tržištu i s pravom možemo očekivati pozitivne učinke i na turistički promet.

Završen je projekt rekonstrukcije željezničkog stajališta Jablanica Grad, a u čiju rekonstrukciju se aktivno uključilo i ministarstvo trgovine, turizma i zaštite okoliša HNŽ-a na čijem ste čelu. Nakon 25 godina Jablanica je ponovno povezana kada je riječ o željezničkom prometu. Koliko je ovaj projekt važan za stanovnike Jablanice? Možemo li govoriti o važnosti željezničkog prometa za unapređenje turizma u Jablanici?

-To je jedan od velikog broja projekata koje je Ministarstvo realiziralo i realizira u suradnji s jedinicama lokalne uprave sufinancirajući razvoj infrastrukture koja ne samo što podiže kvalitetu života naših građana, nego i direktno podržava razvoj turizma. Konkretno, projektom rekonstrukcije željezničkog stajališta Jablanica Grad, nakon dvadeset pet godina, ponovo smo omogućili zaustavljanje vozova u Jablanici i osigurali bolju prometnu povezanost ovog kraja koji je do sada bio u svojevrsnoj prometnoj izolaciji jer je ovisio isključivo o cestovnom prometu. S druge strane, ovaj je kraj time postao i turistički dostupniji i privlačniji, a poznato je da Jablanica u turističkom smislu uistinu ima što ponuditi, od bogate prirodne i kulturno-historijske baštine do autentične gastronomske ponude. Ono što posebno raduje je činjenica da su to prepoznali i Jablaničani koji se sve više okreću ulaganjima u turizam, od ulaganja u projekte agroturizma do ulaganja u adrenalinski, lovni, ribolovni i planinski turizam, ali i općinska uprava Jablanice koja stvara infrastrukturne pretpostavke za snažniji ne samo turistički nego i općenito privredni razvoj i ostanak mladih u Jablanici.

Kada govorimo o investicijama privrednika u HNŽ-u, koliko je važna zaštita okoliša od strane privrednika? Kako se “borite“ kada je riječ o zaštiti okoliša?  Kakva je trenutna situacija na terenu?

-Naš je opći cilj privlačenje investicija i doprinos privrednom razvoju županije. Međutim, nikakvi ekonomski interesi ne mogu biti ispred općih okolišnih interesa. Ono što nama treba je koncept održivog razvoja, koji zagovara Ministarstvo, a koji počiva na ekonomiji i okolišu nastojeći optimizirati korist prema šteti. Da bi ovaj koncept zaživio i postao jezgra ekonomskog razvoja bitno je da svi shvatimo kako samo očuvan i zaštićen prostor osigurava njegovo dugoročno korištenje za razliku od uvjetno kazano profitabilnijih „postrojenja“ koja se mogu ograničeno koristiti odnosno samo onoliko koliko ima sirovina. Stoga je misija Ministarstva, podrška tzv. „win-win“ projektima koji osiguravaju privrednu i okolišnu dobit odnosno projektima koji štede energiju i vodu, a primjenjuju tehnologije koje koriste manje količine sirovina i stvaraju manje otpada. Trenutno stanje okoliša je takvo da još uvijek možemo biti relativno zadovoljni, iako postoje „prijetnje“ svim komponentama okoliša a najviše su ugrožene vode i tlo, koliko zbog neprimjerenog iskorištavanja toliko i zbog neodgovornog odlaganja otpada. Pitanje odlaganja otpada generalno je naš najveći okolišni problem, s jedne strane izloženi smo onečišćenju okoliša otpadom, a s druge strane gubimo čisti novac koji se može stvoriti recikliranjem otpada. Svugdje u svijetu otpad je unosan i vrlo profitabilan biznis, samo je kod nas otpad „smeće“?!?

Javni poziv „Transfer za jačanje turističkih kapaciteta“ planiranih Proračunom HNŽ-a za 2018. godinu je u toku. Kakva su Vaša očekivanja vezana za ovaj poziv i koliko ste zadovoljni do sada urađenim?

-Podsjetit ću da je Ministarstvo prošle godine prvi put u Budžetu imalo osigurano 400.000 konvertibilnih maraka na ime Transfera za jačanje turističkih kapaciteta. Na prošlogodišnji javni poziv za njihovu raspodjelu, pristiglo je više od 150 zahtjeva koji su financijski bili teški gotovo šest puta više od sredstava kojima smo raspolagali. To samo po sebi dovoljno govori koliki je interes za ulaganje u turizam koji je kod naših ljudi, ali i od strane zakonodavne i izvršne vlasti HNŽ-a, prepoznat kao prioritetna i konkurentna privredna djelatnost. Na tom tragu, ove smo godine uspjeli povećati sredstva i osigurati milijun konvertibilnih maraka za projekte jačanja smještajnih kapaciteta, dodatnih turističkih sadržaja i javne turističke infrastrukture u turističkim destinacijama, ali i za aktiviranje neiskorištenih turističkih resursa i kreiranje novih motiva dolazaka turista, posebno u periodu pred i posezone, te podizanje konkurentnosti turističkih proizvoda i unaprjeđenje prepoznatljivosti turističkih destinacija HNŽ-a. Ono što očekujem od ovog javnog poziva svakako je ponovljeni veliki interes turističko-ugostiteljskog sektora te višestruko veći financijski zahtjevi u odnosu na raspoloživa sredstva, ali nadam se i kvalitetnijim projektima nego što je to bio slučaj prošle godine. Kada je riječ o do sada učinjenom, a mislim na rezultate javnog poziva iz 2017. godine kada smo kroz sufinanciranje s odobrenih 400.000 konvertibilnih maraka pružili direktnu podršku za 73 projekta, mislim da možemo biti zadovoljni i mi u Ministarstvu ali i oni koji su iz tih sredstava proširili poslovanje i podigli kvalitetu naše ukupne ponude.

Gospodine Teletoviću, od 2016. godine se nalazite na mjestu ministra trgovine, turizma i zaštite okoliša u Vladi Hercegovačko-neretvanske županije. Možete li dati svoju ocjenu rada ministarstva? Kakve mjere planirate poduzeti do kraja mandata?

-Kada je riječ o ministarstvu, svejedno je li riječ o početku ili kraju mandata, ono je radilo, radi i radit će u okviru svojih nadležnosti koje su zakonom propisane. Ministarstvo je nadležno za razvoj turizma odnosno kreiranje i provođenje politike županijskog turizma u cilju stvaranja i razvoja turističkih resursa, a obavlja upravne, normativne, stručne, inspekcijske i administrativne poslove vezane za turizam i ugostiteljstvo. Dakle, ono je s jedne strane servis turističko-ugostiteljskom sektoru kada je riječ o upravnim stvarima, a s druge kontrolira njihov rad kroz inspekcijski nadzor i tako će biti i dalje. Mi radimo i radit ćemo prema usvojenom godišnjem planu rada, a prvi veliki posao koji nas očekuje po povratku s godišnjih odmora je vrednovanje pristiglih prijava na javni poziv što je vrlo obiman i zahtjevan posao.

Kakva je suradnja ministarstva s privrednicima na području HNŽ-a koji se bave turističkim i uslužnim djelatnostima. Kao ministar što biste im poručili?

-Duboko vjerujem da smo u ovih nepunih tri godine pokazali kako smo, u okviru svojih materijalnih i ljudskih kapaciteta, pouzdan i siguran partner turističko-ugostiteljskom, ali i uvjetno kazano okolišnom sektoru u HNŽ-u. Međutim, činjenica je da svi možemo još puno bolje, a za to nam uz promišljenu politiku treba i malo više sinergije, te odgovornosti svih od jedinica lokalne uprave preko realnog sektora do Ministarstva.

 

 

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *