IDPI predstavio modele i prijedloge promjene Izbornog zakona

Konstitutivnosti nema bez legitimnosti zastupanja, a onaj tko negira legitimnost zastupanja  zapravo negira načelo konstitutivnosti, moglo se čuti tijekom predstavljanja načela i modela za reformu Izbornog zakona BiH, a koje je izradio Institut za društveno-politička istraživanja (IDPI).

Milan Sitarski, glasnogovornik i član Stručnog tima IDPI-a podsjetio je kako predstavnici političkih stranaka nisu uspjeli postići dogovor kojim bi postigli rješenje o promjeni Izborenog zakona, a kojom bi se ispoštovale odluke Ustavnog suda, ali i presude međunarodnih sudova.

Na pitanje zašto IDPI nije ranije izašao s prijedlogom, Sitarski je kazao kako su očekivali da će biti određenog dogovora, barem na principijelnoj razini, a kada su vidjeli da to ne ide, počeli su aktivno raditi na svojem prijedlogu.

Ivan Vukoja, predsjednik Skupštine IDPI-a  predstavio je načela prijedloga i modela te je naglasio kako su krenuli iz dvije perspektive; prva je da prijedlog mora provesti presude Ustavnog suda u slučaju Ljubić, kojim su između ostalog određene odredbe Izbornog zakona proglašene neustavnim, a druga perspektiva obuhvaća  presude Europskog suda za ljudska prava (Sejdić-Finci, Zornić i Pilav).

 Konstitutivnost kao natkrovljujuće načelo

Specifičnost prijedloga IDPI-a je da su obje ove perspektive stavili u okvir natkrovljujuće perspektive, a to je presuda Ustavnog suda o konstitutivnosti iz 2000. godine. Prema toj presudi  BiH možemo definirati kao državu dva entiteta i tri konstitutivna naroda, pri čemu je jasno naglašeno kako je konstitutivnost naroda natkrovljuće načelo Ustava BiH:

A činjenicom da je Ustav dio Daytonskog sporazuma, onda je ta konstitutivnost i natkrovljuće i temeljno načelo cijelog Daytonskog sproazuma.

-Presuda iz 2000. je vrlo jasno potvrdila kako je konstitutivnost naroda natkrovljujuće načelo. To znači da sva ostala ustavna načela i zakonske norme iz ustava moraju biti usklađeni s tim načelom, naveo je Vukoja, kazavši kako onda i Izborni zakon kao i ostale presude moraju primijeniti taj pojam.

Pored toga presuda je, istaknuo je, zapravo potvrdila kako je konstitutivnost izvornija od njene dvoentitetske podjele, odnosno meritum je da je Ustavni sud jasno naveo kako je konstitutivnost naroda temeljno i najizvornije ustavno načelo, a entiteti su posljedica konstitutivnosti.

-Negiranje ili vađenje konstitutivnosti iz Ustava zapravo ruši kompletan ustavno-pravni poredak BiH, a time ruši i Daytonski sporazum, jer, kako smo rekli, Ustav je aneks Daytonskog sporazuma, pojasnio je Vukoja. Nadalje, Ustavni sud je jasno potvrdio kako su konstitutivni narodi specifični demosi, odnosno narodi iz kojih proizlazi demokratska i legitimna vlast za ona tijela koja su pod Ustavu namijenjena toj vrsti predstavljanja, a to su domovi naroda i Predsjedništvo.

Načelo legitimiteta zastupanja

Vukoja je naglasio i kako pojam konstitutivnosti trebamo razumijevati kroz dvije dimenzije;  prva je načelo legitimiteta zastupanja specifičnog demosa,  odnosno pravo i mogućnost da pripadnici konstitutivnog  naroda mogu slobodno  i demokratski izabrati svoje zastupnike za ona tijela koji su namijenjena takvoj vrsti zastupanja. Druga je dimenzija konstitutivnosti međusobna jednakopravnost konstitutivnih naroda.

-Konstitutivnosti nema bez legitimnosti zastupanja. Onaj tko negira legitimnost zastupanja  zapravo negira načelo konstitutivnosti, a time i Ustav i Daytonski sporazum, upozorio je Vukoja.

Naglasio je kako je moguće više modela promjene, ali su načela ono što se ne može dovoditi u pitanje, a ona jednako vrijede i za ovaj, a trebala bi i za sve ostale  prijedloge koji pretendiraju biti legitimni i ustavni. Dakle, dodao je Vukoja, provedba presuda mora osigurati legitimitet zastupanja konstitutivnih naroda, odnosno mora osigurati načelo da jedan narod ne može drugom birati predstavnike, a drugo načelo je proporcionalne vrijednosti glasa unutar svakog specifičnog demosa, tj, naroda i ostalih. Kao primjer je uzeo sada već oboreno rješenje iz Izbornog zakona prema kojem je 36 tisuća Hrvata iz Posavske županije biralo jednog izaslanika u Klub Hrvata baš kao i 24 Hrvata iz BPŽ-a.

Istodobno, kod presuda Europskog suda za ljudska prava meritum je da svatko u BiH, odnosno svaki građanin mora imati pravo kandidiranja i biranja. No, Vukoja je naveo kako je Europski sud rekao što treba promijeniti, ali nije odredio kako, pa su neki akteri pokušali nametnuti stav kako je presude moguće provesti samo na jedan način, a koji je suprotan Ustavu.

Modeli

O samim modelima i prijedlozima govorio je Ivan Pepić, voditelj stručnog tima Instituta za društvena i politička istraživanja koji je na početku naglasio kako je odluka Ustavnog suda u predmetu Ljubić istaknula neustavnost dijelova članaka Izbornog zakona te je rečeno kako je neustavno da  mora postojati jedan izaslanik iz svake županije za sve narode. Ustavni sud je pritom priznao nužnost legitimnog predstavljanja i istaknuo da samo legitimitet predstavljanja stvara temelj za stvarno sudjelovanje i odlučivanje.

Piše: D. Pušić, dogadjaji@dnevni-list.ba

 

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *