Hrvatsko pitanje u BiH na najvišim tijelima Europske unije

U samoj najavi sjednice Vijeća EU u ponedjeljak stoji kako BiH mora napraviti iskorak kada je u pitanju reforma izbornog zakonodavstva, ali i poduzeti daljnje korake za jačanje vladavine prava i reforme javne uprave te gospodarskih reformi, s ciljem rješavanja teške socio-ekonomske situacije

 

MOSTAR – Vijeće Europske unije za vanjske poslove danas će detaljno analizirati rezultate općih izbora u Bosni i Hercegovini s posebnim naglaskom na činjenicu kako Hrvati u BiH po treći put nisu bili u mogućnosti izabrati svog legalnog i legitimnog člana Predsjedništva BiH. Ovu temu je već ranije na najvišoj instanci EU-a, a to je Europsko vijeće, potegao hrvatski premijer Andrej Plenković te iako su i nakon toga dolazile tek poruke “diplomatskog tona”, značajna je stvar za našu zemlju, napose za Hrvate da se o ovome uopće raspravlja na ovim organima. Tako će i danas u Bruxellesu potpredsjednica Hrvatske vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović Burić detaljno svojim kolegama iznijeti presjek stanja u BiH, a posebno podcrtati majorizaciju i političku obespravljenost najmalobrojnijeg naroda. Isto će samo par dana kasnije, točnije 22. studenog, uraditi i hrvatski europarlamentarci na sjednici Odbor za vanjske poslove Europskog parlamenta. Iako sama EU prolazi kroz jako turbulentno razdoblje s niz kriza, kako kod mnogih zemalja vlada zasićenje proširenjem i stanjem na zapadnom Balkanu, vrlo je značajno da se o ovim temama može raspravljati na ovim organima kako bi se sve zemlje članice detaljno upoznale sa stanjem u zemlju koja se nalazi u “luđačkoj košulji”.

Najava sjednice

Na Internet stranici Vijeća EU samo se najavljuje da će se razgovarati o BiH nakon izbora te će rasprava obuhvatiti pitanja koja se odnose na reformski proces u zemlji.

– U zaključcima o BiH usvojenim na sastanku u Strasbourgu 15. listopada 2018., Vijeće je navelo kako očekuje da se svi čelnici u zemlji angažiraju konstruktivno na formiranje vlasti na svim razinama, u interesu svih građana. Vijeće također podsjetio je kako očekuje da bh. vlasti daju prioritete u reformama nužnim za napredak na putu EU, odnosno osiguravanje pune i učinkovite provedbe reformske agende, stoji u najavi. Nadalje, podsjeća se kako je naša zemlja zahtjev za članstvo u EU podnijela u veljači 2016., a trenutno Europska komisija priprema mišljenje o tom zahtjevu. Također, naglašava se kako zemlja mora napraviti iskorak kada je u pitanju reforma izbornog zakonodavstva.

– BiH treba poduzeti daljnje korake za jačanje vladavine prava i reforme javne uprave. Napredak je također potreban i na planu gospodarskih reformi, s ciljem rješavanja teške socio-ekonomske situacije, zaključuje se u najavi.

Plenković je u najavi sjednice izrazio zadovoljstvo načinom na koji su primljena njegova stajališta o BiH i položaju hrvatskog naroda koja je iznio na summitu EU-a u Bruxellesu u listopadu. On je u okviru rasprave o vanjskim odnosima govorio o Bosni i Hercegovini nakon općih izbora u toj zemlji, na kojima su većinski Bošnjaci ponovno preglasali malobrojnije Hrvate i izabrali hrvatskog člana u tročlanom predsjedništvu zemlje.

– Mi smatramo da takva situacija, koja je upućivala na nepravednost, koja je upućivala na činjenicu da se hrvatski narod u BiH na taj način marginalizira, da ga se stavlja u podređeni, položaj nije dobra. Ono što smo uspjeli i što je ključni nastavak te rasprave da će se na razini Vijeća za vanjske poslove, na kojem će u ponedjeljak u ime Hrvatske govoriti Pejčinović Burić, vrlo detaljno pristupiti analizi općih izbora u BiH, razmotriti što i kako članice EU-a i Unija kao takva mogu učiniti u dijalogu s institucijama BiH i političkim strankama da se taj problem, koji je objektivno vrlo neugodnog karaktera za jednakopravnost Hrvata u BiH, nastoji riješiti, poručio je Plenković.

Nužan iskorak i pomoć izvana

Teško političko, socijalno ali i stanje morala u BiH sigurno je neće se riješiti izvana, ali neće niti samo iznutra. Dogovor mora biti plod kompromisa domaćih aktera ali uz svesrdnu podršku najjačih svjetskih aktera. Stanje u zemlji je katastrofalno i bez već aktualne nove političke krize, i ukoliko se stvari pod hitno ne počnu poboljšavati veliko je pitanje tko će ostati u BiH za pet ili deset godina. EU, koja graniči s BiH i u koju želi ići ogromna većina naroda i građana BiH tu svakako ima najveću odgovornost i morati će se odmaknuti od izlizanih diplomatskih poruka, izraza zabrinutosti i poziva domaćih akterima da sami rješavaju probleme. Oni to niti hoće niti znaju i nužna je medijacija iz vana, koja u BiH ne treba biti ni protiv koga, nego upravo obrnuto – na korist i Hrvata i Bošnjak i Srba i svih drugih koji žive u ovoj zemlji kako bi se barem pružili šansu za bolju budućnost. Od potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma do dan danas u ovoj zemlji se vode iste rasprave, izbori se dobivaju na istim porukama, radikalizira se stanje, na sceni je rigidni nacionalizam koji nema nikakve veze s domoljubljem ili rodoljubljem. To stanje je jednostavno neodrživo i šizofreno, stanje koje bukvalno tjera ljude iz zemlje i bez značajne podrške EU, SAD-a, Rusije, Turske, Kine i svih drugih da se napokon stanje normalizira svi oni koji ostaju na ovim prostorima ostati će zarobljeni u okovima tragične prošlosti.

Piše: Dragan Bradvica, dragan.bradvica@dnevni-list.ba

 

4 thoughts on “Hrvatsko pitanje u BiH na najvišim tijelima Europske unije

  • studeni 19, 2018 at 12:49 pm
    Permalink

    Bosna je zemlja koja obuhvaća državnost, kulturu i povijest. Na kraju krajeva, Bosna je ideja. Ona može poslužiti kao uzor za multikulturalnost, multietničnost i toleranciju. Bosna i Hercegovina bi trebala poslužiti kao uzor Evropskoj uniji”.

    Smatram da Evropska unija nije u stanju uvidjeti ove vrijednosti – zato što više pažnje pridaju onima koji se guraju u demokratske redove, a ustvari su fašisti!

    Reply
    • studeni 19, 2018 at 5:57 pm
      Permalink

      Tvoje mišljenje nam je jaaako bitno!

      Reply
  • studeni 19, 2018 at 10:22 pm
    Permalink

    Bih je FASISTICKA protivpravna ilegalna vjestacka NATO drzava koja opstaje silom jer zapadu tako odgovara a muslimani zele kontrolu i da upravljaju drugim narodima i njihovom imovinom.💀

    Reply
  • studeni 20, 2018 at 4:33 pm
    Permalink

    Mlada Bosna @ dobro kazes da muslimani hoce kontrolu I da upravljaju sa svima ,ali im Bosnjaci nadaju.

    Reply

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *