HRVATE U BiH NE ZANIMAJU IZBORI: Do hrvatskog legitimiteta i s trećinom glasova!

Prema posljednjem popisu iz 2013. godine u Federaciji BiH živi 497.883 Hrvata i oko 80% posto starije je od 18 godina, što znači da pravo glasa ima 398.306 Hrvata. Međutim, već niz godina bilježi se ispodpolovičan broj Hrvata izašlih na izbore.

Najnovija anketa ispitivanja javnog mnijenja pokazuju da će Hrvati u BiH i na ovogodišnjim, listopadskim općim izborima pokazati nezainteresiranost za glasovanje. Sva je sreća što izborni zakon ne podrazumijeva poništavanje izbora ukoliko je odziv manji od polovice birača, konkretno hrvatskih koji godinama izbjegavaju izlazak na birališta.

Nitko nema natpolovičnu potporu

Naime, Centar za politološka istraživanja Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru od 25. lipnja do 1. srpnja proveo je istraživanje javnog mišljenja na uzorku od 1.500 ispitanika hrvatske nacionalnosti na području Federacije FBiH, odnosno šest županija – HNŽ, SBŽ, ZHŽ, HBŽ i PS, a jedno od pitanja bilo je i izlazak na izbore.

Na pitanje ‘Namjeravate li izaći na opće izbore 7. listopada?’, njih 54,7% odgovorilo je ‘DA’, 21% reklo je ‘NE’, a 24,3% da ‘NE ZNA’.

Prema posljednjem popisu iz 2013. godine u Federaciji BiH živi 497.883 Hrvata i oko 80% posto starije je od 18 godina, što znači da pravo glasa ima 398.306 Hrvata. Međutim, već niz godina bilježi se ispodpolovičan broj Hrvata izašlih na izbore. Legalnost izabranih dužnosnika je neupitna jer u izbornom procesu samo se “računaju” birači koji su sudjelovali na izborima, ne i većina koja ih godinama ignorira.

Pitanja mogu li se izabrani dužnosnici “razbacivati” i legitimnošću u predstavljanju cjelokupnih hrvatskih interesa kada niti jedna politička opcija sa hrvatskim prefiksom nije dobila potrebnu podršku 50% plus 1 cjelokupnog biračkog tijela kao i zašto Hrvati izbjegavaju izlazak na izbore, još uvijek su otvorena. Sva je sreća što izborni zakon ne podrazumijeva poništavanje izbora ukoliko je odziv manji od polovice birača.

Katastrofalan odziv

Prisjetimo se rezultata općih izbora iz 2014. godina kada su, u ukupnom broju glasova, 162.789 – koliko su dobile stranke sa hrvatskim predznakom – HDZ BiH s partnerima za Parlament F BiH osvojio je uvjerljivih 118.375 glasova, a HDZ 1990 40.125 glasova, a Hrvatski savez HKDU – Hrast 4289 glasova. Mora se priznati da je za svakog lidera koji se naziva “hrvatskim”, ovako niska izlaznost sramna. Od skoro 400 tisuća birača glasovalo je do 163 tisuće – niti polovica.

Kako se čini svoje nezadovoljstvo aktualnom politikom hrvatskih stranaka Hrvati, i to ona većina koja ne izlazi na izbore za razliku od one manjine koja bira vlast, iskazuju indolentnošću i ignoriranjem, što je tihi i prešutni prosvjed neviđenih razmjera.

Naime, prisjetimo se rezultata lokalnih izbora 2016. godine i nevjerojatne apstinencije hrvatskog biračkog tijela, kada je u općinama sa hrvatskom većinom na izbore izašlo daleko od polovice od sveukupnog broja birača.

U općini Posušje, od registriranih 13.607 birača, glasovalo je tek  5.198 što je 38,2% od sveukupnog broja. U Grudama ovaj broj je još manji jer je glasovalo tek 36% glasača, u Tomislavgradu 39,7%, potom u Širokom Brijegu od 22.855 birača glasovalo je 9.967 što je 43,6% od ukupnog biračkog tijela te općine. Nije sjajnije ni u Livnu gdje je odziv bio 39,44%.

Nešto viši prag izlaznosti bio je u Čapljini gdje je od 21.611 birača izašlo 9.733 (45%) i Ljubuškom 46,7% te Kupresu s 47%. Najveća izlaznost bilježi se u općini Čitluk, 56,1% i Prozoru-Ravno 56,9%, dok je u Neumu i općini Domaljevac-Šamac na izbore izišlo oko 51% birača. Nevjerojatan ‘šlag na kraju’ je mala, ali ne i nevažna, općina Dobretići gdje je glasovalo tek 25,6% birača, gdje su se natjecale samo hrvatske stranke- HSS BiH, HDZ BiH i HDZ 1990.

Gledano prostom računicom, niti jedan izabrani načelnik/gradonačelnik nema polovičnu potporu od sveukupnog broja glasača u svojim područjima, odnosno, ima potporu tek oko njih četvrtine, u najboljem slučaju trećine.

Kod Bošnjaka ‘druga priča’

Bošnjaci su u većini otvoreniji prema izbornom procesu. Naime, na posljednjim općim izborima za bošnjačkog člana Predsjedništva, a bilo je ukupno 10 kandidata, glasalo ih je više od 750.000, što je opet više nego polovica, približno 65% žitelja Bošnjaka u F BiH s pravom glasa, što je, mora se priznati, impozantan broj u odzivu.

Teško je ocijeniti hoće li se ikada više Hrvati biralištima masovno odazvati kao što je to bilo prilikom referenduma o neovisnosti BiH ili izbornih procesa netom nakon posljednjeg rata.

Dok predstavnici međunarodne zajednice također apeliraju na izlazak na izbore jer “u rukama građana je vlast”, izgleda da Hrvati u BiH izbore tako ne doživljavaju, zbog njihove indolentnosti u vlasti ih predstavljaju dužnosnici s tek trećinom glasova od sveukupnog broja biračkog tijela. Ipak, ovim pitanjem još uvijek se nitko ozbiljnije nije pozabavio.

Piše: V. Herceg, dogadjaji@dnevni-list.ba

 

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

error: Content is protected !!