Dunja Mijatović: Nema tog političkog razloga koji može nadjačati dužnost da se utvrdi istina o nestalima

Tijekom komemoracije povodom obilježavanja 23. godišnjice genocida u Srebrenici, povjerenica Vijeća Europe za ljudska prava Dunja Mijatović izjavila je da bi Dan sjećanja trebao biti danas u cijeloj regiji, u kojoj se previše toga objašnjava nedostatkom političke volje. Taj nedostatak, upozorila je, pak, Mijatović, providan je paravan za prekrivanje ratnih zločina. “Krajnje je vrijeme da se to promijeni. Dvadeset i tri godine je prošlo od genocida, a 14 otkako je sud utvrdio da je u Srebrenici počinjen genocid. Unatoč tome, mnogi ga još uvijek negiraju i omalovažavaju. Ratne zločince se u cijeloj regiji dočekuje kao heroje i imaju istaknute javne funkcije kroz koje promoviraju svoje nacionalističke stavove, iste one zastrašujuće stavove koji su doveli do toliko ljudske patnje tijekom ratova što su 1990-ih godina razorili, ne samo BiH, već i živote tisuća ljudi“, ukazala je Mijatović dodavši da su se sudionici jučerašnje komemoracije s tugom i bolom prisjetili više od 8.000 ljudskih bića, uglavnom muškaraca i dječaka, ubijenih za manje od tjedan dana uz okrutnost kakvu Europa nije vidjela od Drugog svjetskog rata. “Odajem počast hrabrosti i snazi njihovih majki, supruga i sestara koje su uporne u svojoj borbi za istinu i pravdu. Naše riječi moraju biti glasne i snažne – snažnije od riječi onih koji negiraju genocid danas više no ikada“, poručila je povjerenica Vijeća Europe za ljudska prava te apelirala na političke lidere, prije svega u BiH i Srbiji, da pokažu više suosjećanja prema žrtvama, preživjelim i njihovim obiteljima te da traženje nestalih odrede kao svoj prioritet. “Nema tog političkog razloga koji može nadjačati dužnost da se utvrdi istina o nestaloj osobi i da se obitelji nestale osobe pruži bar neki smiraj“, rekla je Mijatović te zaključila da političke i sudske vlasti u BiH i Srbiji moraju unaprijediti suradnju i identifikacijom i kažnjavanjem ratnih zločinaca okončati praksu nekažnjavanja. “Vlade i donositelji odluka moraju usvojiti dugoročne politike djelovanja, kojima će ustanoviti osobnu odgovornost krivaca i fokusirati se na obrazovanje. To mora biti zajednička odgovornost, prvenstveno BiH i Srbije, ali i svih drugih evropskih zemalja, ne samo na području bivše Jugoslavije. Europske zemlje bi trebale pružati više potpore građanskim inicijativama za pomirenje i utjecati na političare i druge javne ličnosti u Srbiji i BiH da prestanu negirati prošlost i počnu graditi inkluzivnije obrazovne sustave i društva. Baš kao i holokaust i genocid u Ruandi, ni genocid u Srebrenici nije se desio slučajno. Počeo je puno prije no što je izvršen. Počeo je kad su ljudi izdvajani na osnovu etničkog porijekla. Rastao je kroz javni diskurs, uz pomoć nekih medija, koji su dehumanizirali ljude i marginalizirali kritičke glasove. Uobličen je kao susavno i poduzetnički organizirano istrebljenje velike grupe ljudi, pred očima pasivne međunarodne zajednice. A traje i danas, kroz negiranje i nekažnjavanja. Srebrenički genocid jedna je od najmračnijih stranica evropske historije. Ako želimo ispisivati svjetliju budućnost, ne smijemo zaboraviti prošlost i sve žrtve moramo tretirati kao svoje žrtve, bez političkih ili etničkih konotacija. Moramo priznati patnje preživjelih i porodica žrtava. Njihovu borbu za pravdu moramo postaviti kao svoj cilj“, navela je u autorskom komentaru u povodu obljetnice srebreničkog genocida povjerenica Vijeća Europe za ljudska prava.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

error: Content is protected !!