Državna imovina propada, a za najam daju milijune maraka

Vlada Federacije u zadnjih nekoliko godina potrošila je na desetine milijuna maraka za iznajmljivanje prostora za smještaj institucija, ali je isto tako uložila milijune maraka u objekte koji nisu u njihovom vlasništvu i s kojima ne raspolažu.

Ovo je zaključak Ureda za reviziju institucija u Federaciji BiH koji je u Izvještaju revizije učinka na temu “Upravljanje smještajnim kapacitetima proračunskih korisnika FBiH” naveo kako je situacija u ovoj oblasti loša, te dao niz preporuka federalnim institucijama na koji način da smanje troškove za smještaj.

Za samo tri godine, odnosno od 2013. do 2015. godine za zakup prostorija za smještaj polovine federalnih institucija potrošeno je oko 12,5 milijuna maraka. Navedena cifra nije konačna budući da Služba ne vodi evidenciju o svim zakupima, već samo o onima koje oni plaćaju.

Cifra od 12,5 milijuna utrošena je za zakup 18.080 m2 u kojima je smješteno 27 proračunskih korisnika u kojima radi 4.082 zaposlenih. Ostale 32 institucije u kojima radi 3.279 zaposlenih smještene su u raspoložive poslovne prostore Vlade.

Revizori navode kako čak i Vlada FBiH nije riješila svoj smještaj u okviru raspoloživih poslovnih prostora, nego već 20 godina koristi prostor od stranke SDP, za čiji zakup je do sada iz proračuna FBiH utrošeno 9,5 milijuna maraka.

 Tuđi objekti

– Pored utroška proračunskih  sredstva za zakup prostora, kao primjer neekonomičnog i neefikasnog upravljanja smještajem proračunskih korisnika FBiH navode se ulaganja u objekte „Vila Braun“ u iznosu od 105 tisuća maraka, Hotel Hercegovina u Mostaru u iznosu od 3 milijuna maraka i JP Geodetski zavod u Sarajevu u iznosu od 3,6 milijuna maraka, stoji u izvješću.

– Revizijom je konstatirano da su u prethodnim godinama značajna sredstva (6,7 milijuna KM) uložena u tuđe objekte, koji nisu iskorišteni za rješavanje smještaja proračunskih korisnika FBiH, stoji u izvješću.

Istaknuto je kako Vlada FBiH i nakon perioda obuhvata revizije, nastavlja sa praksom ulaganja u tuđe objekte, te je u 2016. godini odlučila da po cijeni od 6 milijuna maraka kupi objekt „Staklena banka“ u Mostaru, na kojem nisu riješeni imovinsko-pravni odnosi.

– Također, procijenjeno je da će stavljanje u funkciju ovog objekta zahtijevati dodatna ulaganja u iznosu 9,5 milijuna maraka, navode federalni revizori.

Zanimljiv podatak iz izvještaja, koji Vlada krije od javnosti, jeste i taj da su već za Staklenu banku dali avans od 560 tisuća maraka, a da ugovor o kupnji ne mogu potpisati jer nisu riješeni imovinsko-pravni odnosi. Revizori navode kako je prodaju objekta oglasila Gospodarska banka d.d. Mostar, ali i kako na navedenom objektu nikada nije upisano vlasništvo i da je pokrenut sudski postupak, odnosno izjavljivanje žalbe na rješenje ZK Ureda u Mostaru od strane Pravobraniteljstva BiH.

– Unatoč svim navedenim činjenicama, Vlada FBiH je nastavila dalje aktivnosti na kupovini ovog objekta, po definiranoj kupoprodajnoj cijeni… Važno je napomenuti, da će prema definiranim uvjetima iz Oglasa o prodaji predmetne nekretnine, proglašeni kupac (Vlada FBiH) izgubiti pravo na povrat depozita ukoliko odustane od kupovine ili ako ne plati cijenu u ugovorenom roku, navode revizori.

Ogromna imovina

Važna stavka u revizorskom izvještaju je podatak o tome kako Vlada FBiH raspolaže sa značajnim brojem poslovnih prostora, koji pored vlastitih prostora čini i imovina bivšeg Zavoda za platni promet (ZAP) FBiH i bivšeg Federalnog ministarstva obrane (FMO). Poslovni prostori u vlasništvu FBiH koje koriste proračunski korisnici FBiH imaju površinu 28.500 m2, a prostori bivšeg ZAP, koji su također, najvećim dijelom dati na korištenje proračunskim korisnicima FBiH imaju površinu od 41.000 m2. Ukupna površina raspoloživih prostora bivšeg FMO nije evidentirana, a navodno se radi o ogromnom broju prostora, jer se samo kao neperspektivna vojna imovina vodi površina od 7,8 milijuna m2.

Imovina koja je u vlasništvu Federacije ili se izdaje ili daje u najam. Jedan dio objekata se koristi a za to Federacije ne može naplatiti najamninu. Veliki dio prostora propada, a u isto vrijeme se milijuni troše za najam privatnih prostora. Vlasti su u više navrata navodile kako u prostore koji stoje neiskorišteni ne mogu useliti jer su ili uništeni, ili udaljeni od grada ili čak nefunkcionalni. Nefunkcionalnost ih ipak nije spriječila da unajme primjerice prostore u hotelima za smještaj ministarstava.

Baškarenje

Revizori navode i kako je nije ekonomično i efikasno raspoređen prostor. Primjerice Ministarstvo financija koje ima zaposleno 125 osoba na korištenje je dan dio imovine ZAP-a površine 3.550 m2 s dvorištem od 850 m2, dok je cijela Vlada smještena u zgradu od 3.700 m2 i 590 m2 pomoćnog prostora za koji već 20 godina plaća zakupninu. Također, zgradu Vlade u Mostaru površine od 3.968 m2 koristi 112 zaposlenih.

Zanimljiv podatak jeste i taj da postoje značajne razlike u cijenama po kvadratu zakupa i površini zakupljenog prostora po zaposlenom. Cijena zakupa po kvadratu u navedenim objektima bila je različita za pojedine institucije i kretala se u rasponu od 10,6 KM/m2 do 17,5 KM/m2, dok se površina po zaposlenom kretala u rasponu od 11-42 m2. Najviše prostora za rad imaju zaposleni u Arhivu FBiH i to 42 m2 po zaposlenom, dok u Upravi za geodetske i imovinskopravne poslove svaki zaposlenik ima na raspolaganju 35 kvadrata.

Piše: Vanja Bjelica-Čabrilo, dogadjaji@dnevni-list.ba

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *