Doškolovanje i prekvalifikacija nužni kako bi se smanjila ogromna nezaposlenost

Do sada je 361 osoba (150 žena, 246 muškaraca, od kojih 9 osoba s invaliditetom) uspješno završila obuku. Nove poslove je dosad dobilo 29 osoba, uključujući i osobe sa invaliditetom. Projekt traje do siječnja 2019. i cilj mu osigurati prekvalifikacije za oko dvije tisuće ljudi i otvoriti novih 620 radnih mjesta širom BiH, rekla je Milović-Halilović

MOSTAR – Uz korupciju, organizirani kriminal i nepotizam ogromna nezaposlenost rak-rana je poratne Bosne i Hercegovine te top prioritet ukoliko ne želimo da nam se vrlo skoro stanovništvo bukvalno ne prepolovi. Na dan 31. prosinca 2017. godine u Bosni i Hercegovini je bilo 475.084 osoba na evidencijama zavoda i službi zapošljavanja, a stopa nezaposlenosti iznosila je 38,6 posto. Po ovome smo samo europsko dno i jednostavno je krajnje vrijeme da se kroz reforme radi na suzbijanju nezaposlenosti. Europska unija je posljednjih godina pokrenula i financirala niz projekata koji su doprinijeli povećavanju zaposlenosti, pa valja spomenuti “Zajedno do posla” koji je prošle godine u Foči doveo do zapošljavanja 30 radnika iz socijalno ugroženih kategorija. Ništa manje značajan nije niti projekt “Lokalni integrirani razvoja” koji primarno financira EU, a realizira Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP), preko kojeg su sredinom 2017. uručeni su grantovi za 19 malih i srednjih poduzeća koja će biti podržana u tehnološkom razvoju te realizaciji novih investicija. Cilj grant sheme je povećanje konkurentnosti i zaposlenosti u BiH, a s grantovima u vrijednosti od 1,06 milijuna maraka, koji su dodijeljeni na ovoj ceremoniji, izabrane tvrtke-partneri planiraju u prvoj fazi otvoriti do 250 radnih mjesta.

Obuka radne snage

Vrlo značajan program je i onaj kojim se malim i srednjim poduzećima pruža podrška na provođenju projekata unapređenja tehnološke opremljenosti i obuke za prekvalifikaciju i dokvalifikaciju za potrebnu radnu snagu u 2017. i 2018. Jamila Milović-Halilović, glasnogovornica Delegacije EU i specijalnog predstavnika EU u BiH, kaže kako su programi obuke za prekvalifikaciju nezaposlenih osoba dio su projekta “Podrška lokalnim partnerstvima za zapošljavanje u BiH”, koji Europska unija financira sa četiri milijuna eura a provodi Međunarodna organizacija rada (ILO). Cilj projekta je otvoriti radna mjesta za socijalno ugrožene kategorije stanovništva, uključujući žene, mlade, manjine, interno raseljene osobe, povratnike te osobe koje teško dolaze do posla. Sudionici koji uspješno završe obuku dobit će posao ili će im posao biti ponuđen u oblastima obrade drveta, metala, tekstila i kože, poljoprivrede, proizvodnje hrane, turizma, informacionih tehnologija i prometa.

– Do sada je 361 osoba (150 žena, 246 muškaraca, od kojih 9 osoba s invaliditetom) uspješno završila obuku. Nove poslove je dosad dobilo 29 osoba, uključujući i osobe sa invaliditetom. Projekt traje do siječnja 2019. i cilj mu osigurati prekvalifikacije za oko dvije tisuće ljudi i otvoriti novih 620 radnih mjesta širom BiH. Lokalna partnerstva uključuju jedinice lokalne samouprave (gradovi i općine), 16 javnih zavoda za zapošljavanje, 18 obrazovnih institucija, 27 nevladinih organizacija te 34 tvrtke koje su dobile podršku za unapređenje svojih usluga. Sveukupno je u cijeloj zemlji uključeno 115 organizacija kroz 15 lokalnih partnerstava, rekla je Milović-Halilović. Programi obuke provode su u 22 općine širom BiH: Banja Luka, Bijeljina, Čelinac, Doboj, Foča, Goražde, Gradiška, Konjic, Mostar, Čapljina, Maglaj, Modriča, Novi Grad, Odžak, Orašje, Prijedor, Srebrenik, Šamac, Tuzla, Vareš, Žepče i Živinice. Ovaj projekt je jedna od komponenti Programa za lokalni razvoj i zapošljavanje, koji Europska unija financira sa 19 milijuna eura s ciljem smanjena nezaposlenosti i poboljšanja životnog standarda. Druga komponenta je projekt Lokalni integrirani razvoj, koji EU financira sa 6.6 milijuna eura, a provodi UNDP, dok treću komponentu, projekt “ProLocal”, vrijedan 9 milijuna eura, provodi GIZ.

Nedostatak radne snage

O nužnosti prekvalifikacije radne snage u našoj zemlji već godinama govore poslodavci koji iz godine u godinu kubure s nedostatkom kvalificirane radne snage. Mladen Pandurević, direktor Udruženja poslodavaca FBiH, vrlo jasno kaže kako je uz preveliko opterećenje, birokratiziranu javnu upravu, nedostatak kvalificirane, kvalitetne radne snage najveći problem. Prema njegovim riječima, poslodavci su prisiljeni sami ulagati u dodatno obrazovanje radne snage kako bi stekli koliko-toliko kvalitetne radne kadrove, ali problem je da nakon što ih obuče te osobe steknu iskustvo napuštaju zemlju.

– Čak se ni povećanjem plaća ne može se zaustaviti odlazak radne snage. Obrazovanje je u nadležnosti županija i jako je teško uskladiti te stvari na deset centara. Naša želja je da imamo i horizontalnu i vertikalnu pokretljivost radne snage, istaknuo je Pandurević. Dodaje kako je Udruženje poslodavac FBiH sve ovo već prepoznalo kao ozbiljan problem te organiziraju radionice i okrugle stolove na kojima predstavnici vlasti, poslodavaca i akademske zajednice razgovaraju o ovim problemima. Isto tako, kaže kako se na prostoru Sarajevske županije realizira jedan projekt dualnog obrazovanja i izmjene kurikuluma za povećanje značaja praktične nastave. Kada govorimo o sve većem odlasku, naročito mladih i obrazovanih osoba iz BiH, on tvrdi kako najveći razlozi za to brojni, a ne samo zaposlenje – tu su nesigurnost, politička situacija itd.

– Naša zemlja je uvijek bila emigracijska zemlja ali nikada ranije nismo imali probleme sa nedostatkom kvalificirane radne snage. Morati ćemo vrlo skoro razmišljati da uvozimo radnu snagu iz inozemstva. Kako naši idu odavde na zapad tako smo i mi nekome zapad, jasan je Pandurević.

Uloga države

Selvedin Šatorović, zamjenik predsjednika Saveza samostalnih sindikata BiH, smatra kako su najveći problem ipak niske plaće u zemlji koje ljude bukvalno tjera u inozemstvo. Podsjeća kako su sindikati još u studenom 2017. uputio zahtjev Vladi FBiH za povećanje najniže plaće sa 406 na 623 marke.

– Upravo to je najveći problem jer bh. građani odu u inozemstvu i tamo radeći dva ili tri mjeseca zarade kao što bi u BiH za cijelu godinu. Nadalje, naši radnici u inozemstvu su izuzetno cijenjeni i sposobni, poručuje Šatorović. Međutim, i o priznaje kako je država vrlo malo uradila na doškolovanju i prekvalifikaciji radne snage, što je nužno ukoliko pratimo zbivanja u globalnom svijetu i razvoj tehnologija. Isto tako, podsjeća kako Zakon o radu FBiH predviđa plaćanje doškolovanja, prekvalifikacije i svladavanje novih tehnologija na teret poslodavca, a da država ništa ne radi po tom pitanju. Istaknuo je kako država jednostavno mora pomoći poslodavcima i osloboditi ih dijela nameta kako bi što jeftinije prošlu u cijelom ovom procesu.

Prekvalifikacija za 15 kuhara i 11 konobara u Čapljini

Početkom ožujka u Centru za obuku i prekvalifikaciju Čapljina certifikate je dobilo 26 kuhara i konobara. Projekt “Uspostava centra za obuku i prekvalifikaciju Čapljina” financira Europska unija sa 194.400 eura, u cilju smanjenja nezaposlenosti i unapređenja tržišta rada. Tijekom provedbe projekta, ukupno 150 osoba će proći kroz obuku i osposobljavanje, a 70 će biti zaposleno.

dav

“Ovo je promocija drugog ciklusa polaznika za kuhare i konobare u Centru za obuku i prekvalifikaciju Čapljina. Projekt financira EU, a provodi ga ILO uz partnere – vodeći partner REDAH, razvojna agencija, Općina Čapljina, Služba zapošljavanja HNŽ-a, Srednja škola Čapljina, Turistički klaster Hercegovina, Turistička zajednica HNŽ-a i Bizz Solutions d. o. o. Čapljina”, kazao je voditelj projekta Ivan Beno.

Sama obuka za zanimanje kuhar traje 60 dana, ukupno 350 sati teorijske nastave i praktične obuke, a dužina obuke za zanimanje. Jedan od polaznika ovog programa bila je i Lidija Tadić, majka tri kćerke, koja je završila obuku u prvom ciklusu, kada su 22 osobe dobile ponude za posao. Ona je dobila tri ponude nakon treninga i veoma je sretna da ima posao nakon 13 godina nezaposlenosti. “Zvuči nevjerojatno, imala sam priliku birati, a do jučer sam mislila da nikada neću naći posao. Da sam morala sama platiti za ovu obuku, ne bih nikada uspjela, jer je ovo skupo i ne bih to sebi mogla priuštiti”, kaže Lidija.

Do novog zanimanja i posla uz pomoć Europske unije

Jedanaest mladih nezaposlenih osoba je nakon obuke u kompaniji “Centrotrans Eurolines” dobilo nove poslove vozača, automehaničara i autoelektričara, zahvaljujući pomoći Europske unije.

sdr

Cilj obuke je omogućiti nezaposlenim osobama da tijekom dva odnosno četiri mjeseca unaprijede i steknu dodatna znanja i vještine, koji će im omogućiti da odgovore zahtjevima poslodavaca.

Piše: Dragan Bradvica, dragan.bradvica@dnevni-list.ba

 

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

error: Content is protected !!