Dodatak na plaće za policijske službenike

 

Izmjenama Zakona definirano je da policijskim službenicima pripada pravo na policijski dodatak, i to pojedinačno najviše do 40 posto osnovne plaće, s tim da ukupan fond za isplate ovog policijskog dodatka ne može biti veći od 35 posto proračuna predviđenog za osnovne plaće policijskih službenika na koje se odnosi ovaj dodatak

SARAJEVO – Vijeće ministara BiH utvrdilo je Prijedlog  zakona o izmjenama Zakona o plaćama i naknadama u institucijama BiH kojim se definira pravo na policijski dodatak policijskim službenicima. Na ovaj način pravo na poseban dodatak pored policijskih službenika zaposlenih u Graničnoj policiji BiH i Državnoj agenciji za istrage i zaštitu, imat će i policijski službenici zaposleni u Direkciji za koordinaciju policijskih tijela BiH.

Izmjenama Zakona definirano je da policijskim službenicima pripada pravo na policijski dodatak, i to pojedinačno najviše do 40 posto osnovne plaće, s tim da ukupan fond za isplate ovog policijskog dodatka ne može biti veći od 35 posto proračuna predviđenog za osnovne plaće policijskih službenika na koje se odnosi ovaj dodatak. Policijskim službenicima raspoređenim na poslove u sastavu Jedinice za specijalnu podršku Državne agencije za istrage i zaštitu može se odobriti poseban dodatak pojedinačno najviše do 50 posto osnovne plaće. Istovremeno je definirano da imenovanim policijskim službenicima ne pripada pravo na poseban dodatak

Višegodišnji projekti

Vijeće ministara BiH usvojilo je Izvještaj o realizaciji Revidirane strategije BiH za provedbu Aneksa VII Daytonskog mirovnog sporazuma za 2016. godinu. Prema posljednjem godišnjem statističkom izvještaju UNHCR-a, 18.748 izbjeglica iz BiH se nalaze izvan zemlje. Status raseljenih osoba u BiH ima 32.611 obitelji, odnosno 98.574 raseljene osobe, od kojih je 38.345 ili 40,6 posto raseljeno u FBiH, 59.834 ili 58,8 posto na području RS i 395 ili 0,5 posto na području Brčko Distrikta BiH.

– Procjena temeljena na iskazanoj namjeri domaćinstava za trajnim rješenjem upućuje na izraženi interes za povratak oko 60 posto raseljenih osoba. Broj obnovljenih stambenih jedinica u prošloj godini je povećan za 2,8 posto. U razdoblju od 30. listopada 2015. do 30. listopada 2016. obnovljene su 933 stambene jedinice u cilju povratka, a 8.895 stambenih jedinica planirano je za obnovu u narednom razdoblju putom osiguranih projekata. U 2016. implementiran je 351 projekt pomoći u obnovi komunalne i socijalne infrastrukture na prostorima gdje žive raseljene osobe i povratnici, navodi se u priopćenju. Nadalje, projektom “Zatvaranje kolektivnih centara i alternativnog smještaja”, putem CEB-II projekta, predviđeno je zatvaranje 121 kolektivnog centra, a za preostalih 35 evidentiranih kolektivnih centara i alternativnih smještaja u BiH (26 u FBiH i 9 u RS) upućeni su zahtjevi nadležnim entitetskim ministarstvima da dostave svoje planove i programe u vezi s njihovim zatvaranje. Za projekte obnove i povratka koji se financiraju putem Fonda za povratak BiH u prošloj godini ukupno  je utrošeno 8.931.308 maraka.

Na sjednici je bilo riječi i o problematici izgradnje međudržavnog mosta preko rijeke Save kod Svilaja i priključnih graničnih dionica autoceste na Koridoru Vc. Ministarstvo prometa i veza BiH zaduženo je da poduzme sve potrebne mjere i aktivnosti za ubrzanje dinamike i rješavanje problema u realizaciji ovog projekta, kako bi se poštovao rok.

Upravljanje granicama

Izgradnju mosta financiraju Hrvatske autoceste i Ministarstvo prometa i veza BiH u jednakom omjeru po 50 posto. Ugovorna cijena je 22.308.022 eura plus PDV. Izvođač je počeo radove 2. rujna 2016., a ugovoreni rok je dvije godine.

– Vijeće ministara BiH usvojilo je Izvještaj o aktivnostima u vezi s izgradnjom Pelješkog mosta i zadužilo Ministarstvo civilnih poslova da zatraži od Državnog povjerenstva za granicu potpuni izvještaj o njenom radu u vezi s razgraničenjem na moru između BiH i Republike Hrvatske, stoji u priopćenju.

Kada govorimo o granicama, valja dodati kako je usvojen i Akcijski plan provedbe Strategije integriranog upravljanja granicom u BiH za 2017. Njime je prvi put harmoniziran sa standardima i pravnom stečevinom EU, nakon što je naša zemlja 2015. prihvatila novi koncept integriranog upravljanja granicom u skladu sa zaključcima Europske komisije iz 2006. Prema ovom planu, aktivnosti će biti usmjerene na provođenje četveroslojnog modela pristupa kontroli granice, što uključuje pojačanu međunarodnu i suradnju sa susjedima, kao i unapređenje međuagencijske suradnje, kontrolu kretanja i boravka stranaca te provođenje mjera koje se odnose na readmisiju.

Europska komisija je u više navrata pozitivno ocijenila dosadašnje aktivnosti u oblasti integriranog upravljanja granicom u BiH, a ostvarene rezultate u ovoj oblasti prati značajnija financijska podrška. Tako je  putem IPA fondova osigurano dva milijuna eura za uspostavu videonadzora na graničnim prijelazima, dok je kroz IPA 2017. odobreno 4,5 milijuna eura prvenstveno zahvaljujući pripremljenosti strateških dokumenata u ovoj oblasti.

Piše: Dragan Bradvica, dragan.bradvica@dnevni-list.ba

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *