Diferencirana stopa PDV-a donijela bi više štete nego koristi

Uvesti diferenciranu stopu PDV-a u BiH – ili ne? Ta dilema traje godinama, ali je malo vjerojatno da će biti i realizirana. Ovih izmjena nema ni u novom Prijedlogu Zakona o PDV-u, koji je spreman za proceduru, a i ekonomski stručnjaci vjeruju da bi to kod nas donijelo više štete nego koristi. Isto toliko nema ni ozbiljnih analiza koje bi pokazale što bi to značilo za građane, a što za državu. Izvjesno je jedino da će, ukoliko dođe do uvođenja niže stope za osnovne životne namirnice, a zbog neminovno manjih prihoda u proračunima, doći i do dizanja osnovne stope PDV-a. Pitanje je za koliko?

– Doći ćemo do zaključka da bi većina proizvoda iz potrošačke korpe ustvari poskupjela. Standardna bi stopa sa 17% porasla, dok bi manji dio koji čini osnovne životne namirnice nešto pojeftinio, kaže Ratko Kovačević, portparol UIO BiH.

Konačni efekt uvođenja diferencirane stope PDV-a na standard građana je precijenjen, smatra struka.

– S diferenciranjem stope PDV-a se daje mogućnost, ali se ne može jamčiti da će se, i u kojoj mjeri, cijene zaista i smanjiti. To ne bi donijelo neke posebne koristiti stanovništvu, niti bi imalo neke učinke po proračun, smatra Muamer Halilbašić, direktor Ekonomskog instituta Sarajevo.

Halilbašić ističe i da oba modela imaju svoje prednosti i mane, ali i da je diferencirana stopa podložnija manipulacijama i teže je kontrolirati. Iz SDP-a, koji je svojevremeno inicirao priču o diferenciranoj stopi PDV-a, i dalje vjeruju da bi to bilo dobro rješenje.

– Nisam siguran da će itko moći pod računom na kome piše kruh prodati jahtu. Ne smatram to prejakim argumentom, posebno imajući u vidu iskustva drugih država, navodi Saša Magazinović, zastupnik SDP-a u Parlamentu BiH.

Inače, raniji pokušaji da se izmijeni stopa PDV-a nisu dobili podršku Upravnog odbora UIO BiH, koji čine državni i entitetski ministri financija, te njihovi eksperti.

U zemljama okruženja osim osnovne postoji međustopa i snižena stopa. U Hrvatskoj je, primjera radi, osnovna stopa 25%, a nulta na osnovne životne namirnice, lijekove, ortopedska pomagala i knjige. Slično je i u Crnoj Gori, Sloveniji Makedoniji i drugim zemljama. Do promjena će naša zemlja koja, osim Danske, ima jedinstvenu stopu PDV-a, dakle, teško, jer uz politički konsenzus, kojeg nema, vrijedi spomenuti i obećanje bh. vlasti MMF-u da PDV od 17% nećemo mijenjati, javlja Federalna.ba.

 

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *