Čavara nije Čovićev adut, ključni su Središnje izborno povjerenstvo i Ustavni sud BiH!

U nekim sarajevskim krugovima indikativno tvrde kako ih ne brinu ovlasti predsjednika FBiH Marinka Čavare, jer ga navodno imaju u šaci. Presudno je što HDZ BiH može u SIP-u računati na najmanje četiri stopirajuća glasa.

Sarajevske stranke uspjele su u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH uvjerljivom većinskom potporom progurati Zakon o izbornim jedinicama u FBiH. Sada im treba još najmanje 30 ruku u tom nesretnom Domu naroda Federalnog parlamenta, zbog kojega se sve ovo i zakuhalo, kako bi se okončala parlamentarna procedura i taj zakon prebacio na stol predsjedniku FBiH Marinku Čavari na potpisivanje.

Prije nego što taj ”vrući krumpir” predsjednik Čavara službeno zaprimi o sudbini Zakona o izbornim područjima bi se trebalo očitovati Vijeće za ocjenu ustavnosti pri Ustavnome sudu FBiH. Moglo bi se pouzdano podvući da će Klub Hrvata zatražiti mjerodavno stajalište najviše pravosudne instance u Federaciji, ako Dom naroda izglasa Zakon o izbornim jedinicama, ali nitko pouzdano u ovom trenutku ne zna je li uopće i popunjeno to Vijeće za ocjenu Ustavnosti u Ustavnome sudu FBiH.

Čavarin potpis

Predsjednik FBiH Marinko Čavara može biti spokojan sve dok se ne iscrpe sve ustavne mogućnosti osporavanja Zakona o izbornim jedinicama jer do tada ne mora vaditi svoje predsjedničko pero. Iako se Čavara u krugovima oko HNS-a navodi kao nekakav prevažni adut u sprečavanju mogućega stupanja na snagu Zakona o izbornim područjima, pri čemu se dakako neupitno misli da predsjednik FBiH i potpredsjednik HDZ-a BIH neće i ne smije ”po cijenu života”, potpisati fatalni zakon, zanimljivo je s druge strane kako u nekim sarajevskim krugovima previše ne brinu zbog ustavnih ovlasti i mogućeg bojkota Marinka Čavare. „Probosanske“ snage vjeruju da će Ustavni sud FBiH potvrditi ustavnost zakona o izbornim jedinicama što bi dovelo predsjednika FBiH Čavaru u bezizlaznu situaciju, jer bi eventulanim odbijanjem stavljanja svoga potpisa prekršio Ustav FBiH, na koji se prisegnuo i bio bi izložen riziku kaznenoga progona.

Bez obzira na te tračeve i teorije zavjere, objektivno, predsjednik FBiH Marinko Čavara nije taj presudni adut Dragana Čovića za obaranje Zakona o izbornim jedinicama. Jer, pod pretpostavkom da taj famozni zakon preživi trnoviti put po parlamentarnim domovima i Ustavnom sudu FBiH, pa čak i da ga u nekom bunilu i potpiše predsjednik Čavara, o njegovoj sudbini i njegovoj provedbi u konačnici odlučuje Središnje izborno povjerenstvo BiH. Podsjećamo i predlagači Zakona o izbornim jedinicama pojašnjavaju kako tim zakonom zapravo žele stvoriti zakonske mogućnosti SIP-u da donese odgovarajući akt, vjerojatno podzakonski, za model popune Doma naroda Parlamenta FBiH. Ključna je dvojba oko koje će se i u idućim mjesecima i dalje lomiti koplja, može li, i je li zakonski, da Središnje izborno povjerenstvo svojim zakonskim podaktima rješava pitanje popune Doma naroda Parlamenta BiH.

Uloga SIP-a

Sada se nameće i dvojba treba li i smije li SIP raditi i provoditi zakonske naputke Federalnog parlamenta ili je za sve izmjene nadležan isključivo Parlament BiH. Naravno, pet sarajevskih stranaka tvrdokorno zastupaju tezu da se radi o Zakonu o izbornim područjima, a ne o Izbornom zakonu, odnosno u konačnici o Domu naroda Parlamenta FBiH pa je posve logično da Federalni parlament odlučuje o popuni svog Doma naroda. U dva HDZ-a s druge strane grme da se radi o antiustavnim prijedlozima, suprotnim odluci Ustavnog suda BiH, odnosno o nasilnoj namjeri da se Hrvatima opet biraju hrvatski izaslanici u Doma naroda Parlamenta FBiH. Što je ustavno i zakonski utemeljeno i ispravno decidno ne znaju niti sami članovi SIP-a, ali niti brojni ugledni eskperti za ustav i izborni zakon. O tome već mjesecima traju oprečne i zbunjujuće rasprave.

Nije tajna da u SIP-u već postoje dvije suprostavljene skupine članova. Po dva člana SIP-a hrvatske i srspke nacionalnosti, ali i predsjednica SIP-a Irena Hadžiabdić, jasno su poručili kako SIP ne može i ne smije svojim podzakonskim aktom regulirati način popune Doma naroda Parlamenta FBiH i da osporene odredbe u Izbornom zakonu može promijeniti samo državni parlament. To tvrde i bivši predsjednici SIP-a Vehid Šehić i Lidija Korać koji smatraju da se samo izmjenama Ustava FBiH mogu otkloniti sporne odredbe u Izbornom zakonu i tako provesti odluka Ustavnoga suda BiH.

U cijeloj trakavici oko načina popune Doma naroda Parlamenta FBiH bi puno pomogla i odluka Ustavnoga suda BiH po žalbi Borjane Krišto čelnice Zastupničkog doma Parlamenta BiH. Ona je u svoj žalbi zatražila da Ustavni sud BiH ukine odredbe u Ustavu FBiH po kojima se iz svake županije u Dom naroda Parlamenta FBiH mora izabrati najmanje po jedan izaslanik iz svakog konstitutivnog naroda. Jer, ako ako bi primjerice Ustavni sud prihvatio apelaciju Borjane Krišto postao bi besmislen ovaj Zakon o izbornim jedinicama i morao bi se tražiti neki drugi, radikalniji model popune Doma naroda.

Ali, jednako tako ako bi Ustavni sud BiH odbacio Krištinu žalbu onda bi zakon o izbornim jedinicama imao određenu težinu. S obzirom da se Ustavni sud BiH ne izjašnjava, iako je OHR dostavio mišljenje koje sugerira na odbijanje žalbe Borjane Krišto, sve bi moglo pasti na leđa i teret SIP-a. Trenutno omjer snaga je: barem četiri člana su protiv nekakve opcije da SIP svojim aktima regulira popunu federalnog Doma naroda, a možda će to biti i predsjednica Hadžiabdić. Zbog svega, sva ova silna ujdurma oko Zakona o izbornim jedinicama liči na još jedno jalovo nadmetanje „sarajevskih patriota“ protiv Dragana Čovića i njegovoga HDZ-a BiH. Pa, i sam je zastupnik SBB-a Nasir Beganović neizravno priznao kako je njegova stranka ušla u ovu avanturu samo iz patriotskih razloga, a ne zbog toga što je svjesna da radi korisni i učinkoviti posao.

Piše: I. Marić, dogadjaji@dnevni-list.ba

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

error: Content is protected !!