BRITANCI O ZAPADNOM BALKANU Kronične ekonomske stagnacije, konstantni bilateralni sporovi i etnički konflikti

Zapadni Balkan je od nasilnih konflikta devedesetih godina prevladao brojne probleme, ali tu se dobre vesti iz ove regije završavaju. On ostaje opterećen čitavim setom isprepletanih problema. Sve ovo ne može da se uzme zdravo za gotovo. Problemi su u međuvremenu pogoršani, a lokalne elite imaju interes da zadrže ‘status quo’, stoji u izvješću

MOSTAR – Bosna i Hercegovina, ali i cijeli zapadni Balkan, miljama je daleko od onoga što Europska unija jeste i čemu teži i uz sve greške same Unije na ovom području krivca za tako stanje najprije trebamo tražiti u svojim redovima. Sve ono jasno detektira i izvješće britanskog Odbora za vanjske poslove iz kojeg se jasno da iščitati kako niti jedna od zemalja regije neće postati dio EU u neko srednjoročnom, a kamoli kratkoročnom razdoblju. Svijet kakav znamo se mijenja, nije unipolaran, stvaraju se neka nova savezništva, neka stara ruše tako da i s te geostrateške strane u ovom trenutku smo na marginama.

– Zapadni Balkan je od nasilnih konflikta devedesetih godina prevladao brojne probleme, ali tu se dobre vijesti iz ove regije završavaju. On ostaje opterećen čitavim setom isprepletanih problema. Sve ovo ne može da se uzme zdravo za gotovo. Problemi su u međuvremenu pogoršani, a lokalne elite imaju interes da zadrže ‘status quo’, stoji u izvješću.

Loši pokazatelji

Nadalje, konstatira se kako se na ovim područjima prije 25 godina vodi rat te se događalo najekstremnije nasilje prema civilima u Europi od okončanja Drugog svjetskog rata. Smatra se kako su prevladani mnogi problemi koji su devedesetih godina doveli do nasilnih sukoba, ali situaciju na zapadnom Balkanu i dalje otežavaju kronične ekonomske stagnacije, konstantni bilateralni sporovi i etnički konflikti. S te ekonomske strane zemlje regije bi današnji standard EU mogle dosegnuti za 50 ili 60 godina, čemu i nije potreban neki poseban komentar. Kada svemu što opterećuje ove zemlje dodamo nespornu činjenicu da se i EU u ovoj regiji ne snalazi najbolje, kako su na terenu već i drugi igrači, kako političkim elitama je važno samo vlastito bogaćenje i moć, situacija je i više nego dramatična. K tome iz vida ne treba ispustiti kako su zemlje poput Francuske ili Nizozemske vrlo skeptične kada se razgovara o širenje Unije na zapadni Balkan, što njihovi predstavnici vrlo jasno i govore,  o nekom vrlom putu je apsurdno i govoriti.

BiH na začelju

Ono što je najgore za našu zemlju jeste kako je od sve te “nestašne balkanske djece” upravo BiH najgora i s najmanje napretka i volje da se ide u bolju europsku budućnost. Kakva god da je situacija u tim zemljama, a svakako nije dobra, Srbija i Crna Gora otvaraju i zatvaraju pregovaračka poglavlja, uz sve probleme u Makedoniji određene stvari su riješene pa je ta zemlja pozvana u NATO te će iduće godine s Albanijom početi pregovarači proces. Kosovo muči svoje muke jer niti je priznato od strane pet članica EU niti je dio Ujedinjenih nacija, ali uopće ne treba sumnjati kako će čim postigne dogovor sa Srbijom i oni ići mnogo brže od BiH. Nemogućnost bilo kakvog dogovora, mito, korupcija, nepotizam i organizirani kriminal, “zarobljena država”, propale institucije samo su neki od epiteta koji krase današnju BiH iz koje bježi tko stigne. Ono što je najgore – ne postoji više niti tračak nade kako bi se ubrzo nešto moglo promijeniti na bolje.

Piše: Dragan Bradvica, dragan.bradvica@dnevni-list.ba

 

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

error: Content is protected !!