Bosanska usmena tradicija u kulturi svijeta

Muzej Hercegovine i Centar za kulturno naslijeđe Međunarodnog foruma Bosna , uz financijsku potporu Federalnog ministarstva obrazovanja i znanosti, organiziraju 27. i 28. listopada Prvi međunarodni kolokvij Bosanska usmena tradicija u kulturi svijeta,  na kojem će govoriti preko 20 izlagača iz BiH i regije. Kolokvij je otvoren  javnom raspravom o bosanskom usmenom naslijeđu i izložbom “Umjetnost bosanske musandere”, kazao je direktor Muzeja Hercegovine Asim Krhan. Izložba predstavlja cjelovit prikaz bosanske tradicijske kuće koja je zajednički sadržilac i za kulturnu stanovanja i življenja, a i za bosansku usmenu tradiciju koja je nastala u jednom takvom ambijentu, ustvrdio je Krhan. Dodao je kako će na ovoj izložbi biti predstavljeni crteži i fotografije musandera koje su sačuvane ili o kojima postoji dokumentacija. O umjetnosti bosanske musandere govorit će Amra Hadžimuhamedović, profesorica Internacionalnog univerzitet u Sarajevu, koja će izložbu i otvoriti.

Najvažniji sadržaji i značenja bosanskog usmenog naslijeđa

Kada je u pitanju rasprava o “Bosanskoj usmenoj tradiciji u kulturi svijeta”, Krhan ističe kako je bosansko usmeno naslijeđe danas poznatije u znanstvenim zajednicama svijeta nego u zemlji njegovog porijekla. Što su najvažniji sadržaji i značenja bosanskog usmenog naslijeđa? Na koji način su sadašnja znanstvena istraživanja bosanske kulture povezana s dokumentiranim usmenim naslijeđem? O tim pitanjima na ovoj javnoj raspravi govorit će dr. Enes Kujundžić, profesor Filozofskog fakulteta Univerziteta u Zenici; dr. Mirsad Kunić, profesor Filozofskog fakulteta Univerziteta u Tuzli; i dr. Sead Šemsović, profesor Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu.

Inače, cilj je kolokvija otpočinjanje sistematskog i dugoročnog predstavljanja i istraživanja  bosanskog usmenog naslijeđa u Zbirci usmene književnosti Milman Parry Univerziteta u Harvardu koja je osnova različitih istraživačkih pothvata u kulturama svijeta.

Zbirka je nedovoljno poznata i korištena u zemlji njezinog porijekla,  zbog čega će pozvani istraživači iz zemlje i svijeta predstaviti sadržaj i značaj te zbirke i mogućnosti njezinog uključenja u živu bosansku kulturu. Na kraju kolokvija bit će predstavljena knjiga autora Seada Šemsovića “Epski svijet Avda Međedovića”.

 O epskom pjesništvu Avda Međedovića

Prvi put su u vidicima književne teorije u bosanskoj akademskoj javnosti predstavljeni jezik, značenja i simboli u epskome pjesništvu Avda Međedovića (1875-1953).

Istraživanjima bosanskog usmenog pjesništva, u najširem značenju tog pojma, koja su vodili Milman Parry (1902-1935), Albert Lord (1912-1991), John Miles Foley (1947-2012) i drugi, to naslijeđe izašlo je na spektakularan način na pozornicu svjetske kulture. Iako ga izvorno predstavljaju zajednice epskih pjevača na širokom području slavenskog juga, guslač i pjevač Avdo Međedović je eponim tog naslijeđa. To je glavna postavka knjige Epski svijet Avda Međedovića. Nju je profesor Sead Šemsović razložio i preispitao u vidicima suvremene književne teorije.

O knjizi Epski svijet Avda Međedovića govorit će dr. Enes Kujundžić, dr. Nirha Efendić i dr. Sead Šemsović, a raspravu će moderirati Nerin Dizdar. U tom kontekstu direktor Muzeja Hercegovine ističe kako je interes za kolokvij ogroman jer se mlađi istraživači prvi put susreću s jednim djelom baštine koja ima svjetsku vrijednost. Svi navedeni programi bit će otvoreni za širu javnost.

 

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

error: Content is protected !!