Bivši kriminalci čine i do 80 posto vojske Islamske države

Najmanje svaki četvrti borac koji se u BiH vratio s ratišta u Siriji i Iraku ranije je osuđivan za kaznena djela ili je imao policijski dosje. Bh. regruti koji su bili ili su još na stranim ratištima već su poznati policijskim agencijama, kao i drugi kriminalci i ovisnici, koji čine 80 posto vojske tzv. Islamske države (ISIL), a koji su regrutirani iz Europe, objavio je BIRN BiH.

Prije no što je postao terorist, Mevlid Jašarević je kao tinejdžer u Austriji opljačkao banku, za što je dobio zatvorsku kaznu u trajanju tri i pol godine. U zatvoru je počeo klanjati, a nakon izlaska na slobodu i posjeta Gornjoj Maoči prihvatio je i radikalne stavove. U dokumentarnom filmu “Napadanje”, Jašarević je kazao da je jedina njegova teorija da su “braća s ovih prostora koja su bila u kriminalu sada u istini“.

Prema podacima publikacije “Novi zov rata u Siriji”, jedna četvrtina boraca iz BiH na stranim ratištima prijavljena je policiji ili osuđivana. Najčešće su borci iz BiH osuđeni za prijevare, krađe, nasilničko ponašanje, izazivanje mržnje, proizvodnju i prodaju droge, krijumčarenje i bludne radnje. I nakon povratka s ratnih područja, primijećeno je da oni nastavljaju s kriminalnim aktivnostima, a prema EUROPOL-ovom izvještaju o ISIL-u, osam do deset regruta ima krivični dosje. Prije nekoliko mjeseci, podsjeća BIRN, ogranak ISIL-a u Londonu je putem društvenih mreža objavio promidžbeni poster s porukom – “Ljudi s najgorom prošlošću stvaraju najbolju budućnost”.

Iz jedne krajnosti u drugu

Stručnjak za sigurnost Jasmin Ahić pojašnjava da su radikalnim pokretima posebno zanimljive skupine kriminalaca i ovisnika jer iz jednog ekstrema brzo prelaze u drugi.

“Osobito su radikalna ponašanja karakteristična za ovisnike o alkoholu ili drogi pa odjednom postanu veliki kulturnjaci, sportaši ili vjernici. Za 15 dana vidite ga u totalno radikalnoj fazi, ali najekstremnijeg karaktera”, kaže Ahić prema čijim riječima oni prihvaćaju ono što im se gadilo dok su imali slobodouman život, te su dobra meta za regrutiranje.

“Novim regrutima radikalne skupine pružaju svrhu”, dodaje Ahić.

Psiholog i profesor na Fakultetu islamskih nauka Aid Smajić povezuje radikalizaciju s boravkom u zatvoru. On objašnjava da je radikalizacija kriminogenih osoba složen proces o kojem istraživači još uvijek ne znaju dovoljno.

“Ideološka radikalizacija se dešava u okolnostima i s pojedincima koji su već na neki način radikalizirani u smislu kriminaliteta”, kaže Smajić, napominjući da “vrlo često ti pojedinci, i nakon što bivaju radikalizirani i nakon kontakta s radikalnim religijskim elementima, nastavljaju sa svojim kriminalnim radnjama”.

Kako bi upotpunili promjenu, novi pripadnici radikalnih pokreta i borci na stranim ratištima dobijaju novi identitet i priliku za novi početak.

“Ostavljaš taj pogrešni život alkoholičara, narkomana, kriminalca i ostalo, sad si blažen, postaješ onaj koji se bori na tom putu i imaš novo ime, sve ono što si radio oprošteno ti je. Sad se imaš priliku pokazati”, kaže Ahić i objašnjava da im nitko ne daje imena već ih oni sami biraju, kako bi još više prigrlili ideju zbog koje su tu.

Odgovor Islamske zajednice

Islamska zajednica u BiH proteklih nekoliko godina obučava imame kako se boriti protiv radikalizacije i koriste društvene mreže. ISIL je upravo koristio društvene mreže i putem svojih europskih ogranaka otvoreno pozivao osobe iz kriminalnog miljea da ratovanjem na njihovoj strani postanu bolje osobe. Najveći pritisak u prepoznavanju i borbi protiv radikalizacije u BiH danas je na imamima, ističu stručnjaci.

Ahić objašnjava da su imami najodgovorniji, ali da odgovornost imaju i “braća svih vjernika u mesdžidu”.  Smajić smatra da Islamska zajednica može pomoći u borbi protiv radikalizacije, ali da ne snosi najveću odgovornost.

“Da će Islamska zajednica sve to riješiti nekim čarobnim štapom je definitivno nešto što se ne može očekivati”, ističe on. Islamska zajednica ima značajan organizacijski resurs jer svojim džematima pokriva veliki prostor, objašnjava Smajić i dodaje da taj potencijal treba iskoristiti, a Islamska zajednica je već godinama stajala na raspolaganju u smislu da je to njena misija.

“Misija Islamske zajednice je da dostavi poruku vjere koja nema nikakve veze s ekstremizmom i nasiljem u ime vjere”, ukazuje on. Kada su u pitanju kazneno-popravne ustanove, Smajić smatra da se Islamska zajednica treba potruditi da do pritvorenika dođe jedna “senzibilizirana religijska poruka i utjeha”. Odlasci na strana ratišta iz BiH su zaustavljeni ali se, istodobno, u zatvorima se povećao broj radikaliziranih povratnika sa stranih ratišta. Trenutno ih se desetak nalazi u četiri zatvora. BIRN

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

error: Content is protected !!