Almir Mujkanović: Publika nije samo vjerna, već i zaražena festivalskom atmosferom

Čitav tim ljudi radi mjesecima da bi naši gosti, a ove godine očekujemo preko 200 umjetnika, doživjeli Mostar na najbolji mogući način

U Mostaru  počinje 14. Međunarodni festival komedije ‘Mostarska liska’, koji će se u organizaciji Narodnog pozorišta Mostar održavati do 29. travnja. Svečanost otvorenja je sutra (u subotu, 22. travnja) u 20 sati, kada će biti izvedena i prva predstava u konkurenciji festivala: ‘Gospođa ministarka’ Bosanskog narodnog pozorišta Zenica. U konkurenciji je ukupno sedam predstava iz BiH, Hrvatske i Srbije, dok će posljednjeg dana festivala, u čast nagrađenih, biti izvedena predstava iz Slovenije: ‘Stari klovni’ Slovenskog narodnog gledališča Nova Gorica.

Direktor Narodnog pozorišta Mostar Almir Mujkanović u razgovoru za Dnevni list govori o organizaciji festivala ‘Mostarska liska’, kulturi kao potencijalu razvoja, planovima i izazovima…

S kakvim emocijama iščekujete početak 14. ‘Mostarske liske’?

– S obzirom da mi je ovo treća „Liska“ otkako sam na čelu Narodnog pozorišta a već sedma u čijoj organizaciji sudjelujem, sa sigurnošću mogu potvrditi da su dvije vrste emocija konstanta, a to su ushićenje zbog činjenice da će publika po našoj procjeni gledati najaktualnije predstave komediografskog žanra koje su opet, na neki način specifične, sa vlastitim značajkama koje ih ističu iz mase drugih komedija, i određena zdrava doza nervoze zbog činjenice da toliko toga možda neće biti perfektno, čemu neprestano, s manje ili više uspjeha težimo. Čitav duh „Mostarske liske“ prisutan je u Narodnom pozorištu mjesecima prije otvaranja festivala, rekao bih, još od otvaranja sezone u septembru/rujnu mjesecu, tako da je ovih osam dana koliko festival traje samo konačna faza jednog dugog procesa.

Unatoč činjenici da radim s divnim ljudima koji mi, zbog svog profesionalizma i kvalitetnog pristupa poslu ulijevaju apsolutno povjerenje, zbog činjenice da sam perfekcionista, ne mogu potvrditi da sam baš miran do „spuštanja zavjese“ na festival. I da, treći i neprocjenjiv osjećaj je kada na kraju svega mogu reći „vrijedilo je“!

Gledate li predstave kao publika ili kao direktor jedne kazališne kuće – da vidite što se i kako se radi u drugim teatrima… Ili je to dvoje ustvari neodvojivo?

– Mislim da zbog dugogodišnjeg iskustva rada u teatru, ne htijući razvijam svojevrsnu profesionalnu deformaciju koja rezultira time da predstavu promatram kroz prizmu kreativnog procesa koji čitav tim ljudi prolazi da bi na kraju mi svi uživali u predstavi kao konačnom produktu. Gledam kako mi možemo iskoristiti tuđa iskustva, dobre i loše stvari te ih primijeniti u svoju korist. Samo rijetki imaju tu privilegiju biti upućeni u sve mukotrpne faze koje glumci, redatelj, dramaturg i drugo kreativno osoblje prolaze, kroz sve faze izgradnje, razvoja likova i čitave fabule. Kao direktor pozorišta, nerijetko budem zatečen rijekom pozitivnih i negativnih emocija koje se rađaju u glumcima tokom procesa rada i kada to doživite, morate imati duboko poštovanje prema svim tim ljudima ili u suprotnom, ne pripadate tom svijetu.

Koje su predstave, od njih osam na festivalu, za Vas posebne i zašto?

– Svaka predstava je svijet za sebe i svaka je posebna na svoj način. Neke od njih odlikuje odlična glumačka igra, druge dobra glumačka postava, a treće i meni privatno najdraže, svoj kvalitet temelje na balansu između dobrog teksta, redateljskog „pečata“ i glumačkih bravura proizašlih iz istraživačkog procesa likova.

Mislim da smo se mi, Narodno pozorište Mostar, ove godine predstavili kvalitetnom predstavom koju su radili mladi i kreativni ljudi, pri tome poštujući jedan od zadataka teatra a to je da odgovori na ključna društvena pitanja koja su aktualna ali ih se nitko ne usuđuje postaviti, ili će društvo njihovu važnost uvidjeti tek u periodu koji dolazi. Iako jedan od najzahtjevnijih žanrova, mi smo kroz komediju uspjeli dotaći se problematike koja se tiče svih nas i baš zbog toga mislim da predstavu „Odumiranje međeda“ Branka Ćopića i režiji Emira Kapetanovića moraju pogledati svi građani Mostara.

Organizacija jednog ovakvog festivala zahtjeva dosta priprema, organizacije, logistike itd., ali i financijskih sredstava. Je li taj trud vrednovan, i kada su u pitanju nadležni i sponzori?

– Da, čitav tim ljudi radi mjesecima da bi naši gosti, a ove godine očekujemo preko 200 umjetnika, doživjeli Mostar na najbolji mogući način. Često se pitam da li Mostar zaslužuje ovaj događaj i da li mi uopće kao društvo cijenimo činjenicu da ćemo u samo nekoliko dana imati priliku uživati u igri nekih od regionalno najboljih glumaca. Morate imati u vidu da bez izuzetka, svi teatri iz Slovenije, Hrvatske pa i Srbije imaju milijunske budžete, da su pozorišta od nacionalnog značaja i da im se posvećuje puna pažnja koliko i obrazovanju, industriji i drugim temeljima jednog modernog društva. Mostar, zbog svojih ljepota i potencijala, grad je od svjetskog ugleda i ne može dopustiti sebi taj luksuz da mu kultura diše na škrge. To je neprirodno stanje koje uzrokuje domino efekt na turizam, privredu i ukupnu percepciju grada u svijetu. Izuzetno mi je drago reći da strukture vlasti, prije svega mislim na naše osnivače Grad Mostar i Vladu HNK/Ž uviđaju ove činjenice i da se situacija polako normalizira i na tome im veliko hvala. Međutim, nije dovoljno imati uvjetno rečeno normalno stanje, jer vi vidite u kakvim mi uvjetima radimo. Ako je zgrada jednog narodnog pozorišta u svijetu ogledalo grada, meni se nimalo ne sviđa ono što vidim u odrazu. Pritom, ne bježim ni od vlastite odgovornosti i obaveze da u ove svrhe iznalazim sredstva izvan gradskog i kantonalnog budžeta ali zna se tko je vlasnik kuće i tko mora stajati iza cijele te priče. Što se tiče sponzora, njihov interes je čisto ekonomske prirode i mi iznalazimo načina da ih u tom smislu zainteresiramo.

A publika? Je li ona vjerna festivalu?

– Vidite, rad u teatru nije posao, to je poziv koji vam uđe pod kožu i obilježi vas do kraja života. Narodno pozorište Mostar od osnutka nije imalo ozbiljnije prekide u radu pa je ostalo zabilježeno da smo predstave davali i „pod granatama“ osvijetljeni svijećama koje je publika držala. U tom smislu, a kao netko tko ima uvid u regionalnu pozorišnu scenu, nemam dvojbe da Mostar ima vrlo profinjenu, njegovanu i odgajanu publiku koja ima visoke profesionalne kriterije i koja cijeni napore svakog umjetnika koji stane na scenu i pokuša im prenijeti dio magije. Činjenica da mi već početkom pozorišne sezone moramo potvrditi da će biti „Liska“ i u kojem terminu, govori da publika nije samo vjerna već i zaražena festivalskom atmosferom.

Može li se općenito kultura više iskoristiti i kao gospodarski i kao turistički potenacijal grada i BiH?

– Kultura jeste dijelom turističke ponude i dijelom privrednog segmenta svakog ozbiljnog društva samo je pitanje koliko je mi kao takvu prepoznajemo i konzumiramo i kakva nam je generalno strategija razvoja društva. Na nama je da već sada odlučimo da li će Mostar svoj razvoj temeljiti na kulturi, turizmu i onome što generalno zovemo kreativna industrija ili ćemo graditi termoelektrane, željezare i kamenolome. Poznato je da se privreda mnogih evropskih gradova temelji upravo na kulturnoj ponudi kao glavnom generatoru sveukupnog društvenog razvoja. Prema tome, ovo su ozbiljna pitanja koja moraju biti dijelom strategije razvoja grada i kantona/županije i koja ne smiju biti prepuštena slučaju. Usuđujem se reći da je ovo generalno stav kolokvijalno rečeno kulturnih radnika koji daju sve od sebe da prave vrijednosti i nemali potencijali koje imamo u ovom segmentu budu maksimalno iskorišteni. Uzmimo samo za primjer Muzej Hercegovine koji je protekle godine bio nominiran za europsku nagradu EMYA za inovativne muzeje u konkurenciji od 49 muzeja iz 24 evropske zemlje; zatim Centar za kulturu Mostar i Simfonijski orkestar koji pod novim upravama proživljavaju neviđen preporod; projekte kazališta i pozorišta koji plijene regionalnu pažnju, nagrade lutkarskih pozorišta, neumorne aktivnosti bibliotekara i sl. Energija, entuzijazam i znanje su prisutni samo im treba još malo poticaja i prepoznavanja.

Govoriti o liskama, dosjetkama, humoru…, onome što je bilo i ostalo prepoznatljivo, danas u vremenu siromaštva i nezaposlenosti, zašto baš zbog toga ima smisla?

– Sreća, kao nešto za čim svi tragamo jednako kako radnice na blagajnama u velikim trgovačkim centrima čekajući kraj svog desetosatnog radnog vremena, tako i njihove sušte suprotnosti na drugom kraju društvene skale, nikome nije garantirana.

Svi gore spomenuti, s istim žarom dolaze u pozorište zaviriti u jedan drugi svijet, toliko potreban i toliko važan upravo iz razloga koje ste naveli u svome pitanju. Ekonomski gledano, ako je kulturi alternativa nekultura, nije teško zaključiti što je ipak na kraju jeftinije.

Što niste, a voljeli biste realizirati na festivalu ‘Mostarska liska’?

– Mostarska liska je na svom putu sazrijevanja i ja je vidim kao višeslojan projekt satkan od predstava iz raznih krajeva svijeta, od glumačkih radionica, promocija knjiga i drugih kulturnih događaja koji će na petnaest ili dvadeset dana okupirati ne samo Narodno pozorište već i scene drugih institucija kulture u Mostaru i druge ambijentalne pozornice. Unatoč nedavnoj tragičnoj povijesti, Mostar je grad nesalomljivog duha i posebne energije gdje je svaka ulica, svaki sokak potencijalna pozornica. Upravo takav Mostar mi želimo staviti u prvi plan jer je to što nam garantira bolju budućnost svima.

Kada počinju pripreme za 15. ‘Mostarsku lisku’?

– Mi u Narodnom pozorištu volimo reći da će pripreme za narednu „Mostarsku lisku“ početi dan nakon zatvaranja ovogodišnjeg festivala ali prave, istinske pripreme počet će već polovinom mjeseca jula/srpnja ove godine, pred zatvaranje pozorišne sezone kada ćemo napraviti generalni plan i koncepciju narednog festivala.

I za kraj – zašto da publika dođe od 22. – 29. 4. u Narodno pozorište Mostar?

– Zato što će na narednu „Mostarsku lisku“ morati čekati godinu dana.

PROGRAM: 

– “GOSPOĐA MINISTARKA”,

Bosansko narodno pozorište Zenica (subota, 22. 04.),

– “MALO BLAGO”,

Gradsko pozorište Jazavac, Banja Luka (nedjelja, 23. 04. 2017.);

– “JEDAN SLUGA, DVA GOSPODARA”,

Satiričko kazalište Kerempuh, Zagreb (ponedjeljak, 24. 04. 2017.),

– “ZBUNJOZA” / Perplex

PlayDrama i Gradsko kazalište mladih Split (utorak, 25. 04. 2017.);

– “DEMOKRACIJA” Zijaha A. Sokolovića, TheArto – Udruga Riječi / Prave / Predstave, Zagreb – Yugoart, Beograd (srijeda, 26. 04. 2017.);

– “Buzdovan”, Komedija o jubavi kapetana Nikole Ivulića,

Kruševačko pozorište, Kruševac, Srbija (četvrtak, 27. 04. 2017.);

– “ODUMIRANJE MEĐEDA”,

Narodno pozorište Mostar (petak, 28. 04. 2017.)

– “STARI KLOVNI”,

Slovensko narodno gledališče Nova Gorica, Slovenija (subota, 29. 04. 2017.), u čast nagrađenih

Ulaznice: Cijena ulaznice za predstavu na festivalu ‘Mostarska liska’ je 10 KM, paket ulaznica (za svih osam predstava): 50 KM. Prodaja se vrši na blagajni NPM-a svakim radnim danom od 9 do 14 sati, a rezervacije na broj 036/ 550 – 128, mail: marketing@npm.ba i porukom u inbox na FB stranici Narodnog pozorišta Mostar.

 

 

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *