Naslovna > MOSTAR > Obitelji koje posjeduju automobil neće dobivati dječji doplatak
Obitelji koje posjeduju automobil neće dobivati dječji doplatak

Obitelji koje posjeduju automobil neće dobivati dječji doplatak

Prijavu povratka na posao treba prepustiti ženi kako bi mogla zaštiti svoja prava, a ne omogućiti zloupotrebu poslodavcima koji na taj način mogu ucjenjivati žene koje su bile na porodiljinom

U HNŽ-u je donošenje Zakona o zaštiti obitelji s djecom u proceduri, te je na temu nacrta ovog Zakona, u okviru kampanje “Jednaka prava za sve”  održana javna rasprava u hotelu Bristol.

Ovim projektom Udruženje “Žene ženama” zajedno sa 10 organizacija civilnog društva udruženih u “Womennet” zahtijevaju od federalne vlade i resornih ministarstava da donesu jedinstven Zakon o zaštiti obitelji s djecom na federalnoj razini, jer je nejednak tretman zaposlenih porodilja od županije do županije.

Naime, Vlada HNŽ-a je nakon 18 godina krenula u proceduru donošenja Zakona o zaštiti obitelji s djecom.

Kršenje temeljnog prava

Mirjana Penava, ravnateljica Udruženja Forma F je istaknula da kada je porodiljino u pitanju, postoji zabrinutost od strane žena koje rade u realnom sektoru, jer je opće poznato da su diskriminirane.

“Kada je u pitanju dječji doplatak, postoji jedna stavka unutar nacrta Zakona, a to je da obitelj u kojoj jedan član posjeduje automobil, ne može ostvariti pravo na dječji doplatak. Mislim da je to apsurdno, jer ovo je vrijeme kada je vozilo potreba a ne luksuz, kada roditelj mora dovesti svoje dijete do vrtića ili liječnika”, istaknula je Penava.

Ona je kazala kako nevladine organizacije imaju potporu od predsjedavatelja Skupštine, Šerifa Špage, koji im je otvorio vrata za sjednice, kada je na redu nastavak procedure donošenja obiteljskog Zakona, tako da, prema riječima Penave, očekuju da će uz pomoć svih onih koji su naklonjeni i koji razumiju to osnovno ljudsko pravo te koji žele da se socijalna oblast uredi, imati potporu.

“Vlada je od 16. prosinca kada je Skupština usvojila nacrt Zakona krenula u javne rasprave,  međutim mi kao nevladine organizacije, koje smo spona između građana i institucija, koristimo ovu priliku da čujemo da upoznamo naše građanke sa samim nacrtom Zakona, a onda i da čujemo njihovu zabrinutost, nesigurnost i da zajedno sa našom pravnicom pokušamo donijeti kvalitetne prijedloge koji bi bili upućeni Vladi i u obliku amandmana eventualno i usvojeni”, kazala je Penava, dodajući kako je za nju kao i svaki nacrt Zakona, dosta okviran i maglovit.

“Kada su u pitanju porodiljine naknade govori se o nekom postotku na plaću, međutim u pitanju je koeficijent koji će naknadno biti određen, a može biti dobar i loš. Kada je porodiljino u pitanju, zabrinutost postoji kod žena koje rade u realnom sektoru. Žene su i do sada bile diskriminirane, a poslodavac je pozivajući se na neke stavke ‘Zakona o radu’ tražio da se žene nakon 42 dana vrate na posao”, rekla je Penava, navodeći kako su svi ti segmenti jako važni, jer svi moraju shvatiti kako porodiljini dopust i dječji doplatak temeljno i zakonom zagarantirano ljudsko pravo.

Potreba za Zakonom

Amer Zagorčić, zastupnik u Skupštini HNŽ-a, podržao je ovu tribinu, te je u izjavi za medije rekao kako izneseni prijedlog zakona ima nekih određenih nelogičnosti i opasnosti.

“Zakon je ušao u proceduru i bio je u nacrtu u Skupštini prije otprilike tri mjeseca, tu su zastupnici iznijeli primjedbe i prijedloge za poboljšanje Zakona. On ima određenih opasnosti i nelogičnosti i nadam se da će do Prijedloga zakona te nelogičnosti biti ispravljene, te da će biti uvažene primjedbe zastupnika”, kazao je Zagorčić, koji se nada da će Zakon što prije ući u skupštinsku proceduru jer zaista postoji potreba za ovim zakonom.

“Nadamo se da ćemo ga što prije imati. Dio sredstava za taj zakon je planiran u proračunu HNŽ-a, a po količini sredstava planiranima u proračunu, mislim da ćemo ga imati sredinom ljeta. Najveća opasnost Zakona je u tome da poslodavac prijavljuje ženu kada se vrati s porodiljinog, a ne da se sama žena prijavi da se javila s porodiljine odsutnosti. Možemo doći u situaciju da se žene vrate s porodiljine odsutnosti, imaju manja primanja i nisu prijavljene, a kada dođe inspekcija poslodavac može reći ‘evo došla je danas s porodiljinog, na posao’. Prijavu povratka na posao treba prepustiti ženi kako bi mogla zaštiti svoja prava, a ne omogućiti zloupotrebu poslodavcima koji na taj način mogu ucjenjivati žene koje su bile na porodiljinom”, kazao je Zagorčić.

Marija Budimir socijalna radnica SOS porodičnog centra i trudnica kazala je kako jer dosita neophodno da se ovaj Zakon donese.

“Kratkotrajna pomoć od 400 KM je apsolutno nedovoljna. Sama dječja kolica koštaju oko 300 – 400 KM, morate se opredijeliti hoćete li kupiti kolica ili krevetac, a da ne pričamo o pelenama i dohrani. Vi ne možete birati što djetetu treba ili ne, djetetu sve treba”, kazala je Buntić.

Piše: Sanda Šunje – Peco, mostar@dnevni-list.ba

 

 

 

 

Ostavi Komentar

Vaša email adresa neće biti objavljena. Potrebna polja su označena *

*

four + 16 =

Scroll na vrh