Naslovna > BIZNIS > INTERVJU Senad Softić, guverner Centralne banke BiH: Na nacionalnoj razini domaća štednja predstavlja jedan od najvažnijih izvora financiranja investicija
INTERVJU Senad Softić, guverner Centralne banke BiH: Na nacionalnoj razini domaća štednja predstavlja jedan od najvažnijih izvora financiranja investicija

INTERVJU Senad Softić, guverner Centralne banke BiH: Na nacionalnoj razini domaća štednja predstavlja jedan od najvažnijih izvora financiranja investicija

Međunarodni dan štednje obilježava se 31. listopada, na dan kada je prije 89 godina u Milanu održan prvi međunarodni kongres predstavnika svjetskih štednih ustanova, koji su se sastali u želji da pronađu izlaz iz krize prouzrokovane Prvim svjetskim ratom.

Tada je zaključeno da je štednja neophodna za razvoj čovječanstva, te je donesena odluka kojom je ustanovljen Međunarodni dan štednje. O važnosti štednje na nacionalnoj razini, ali i za svakog pojedinca, o navikama štednje građana Bosne i Hercegovine, uvjetima štednje razgovarali smo s guvernerom Centralne banke BiH Senadom Softićem.

Zašto je štednja važna na nacionalnoj razini, ali i za svakog pojedinca?

– U najširem smislu, štednja predstavlja odricanje od potrošnje u sadašnjosti u cilju veće potrošnje u budućnosti. Na nacionalnoj razini domaća štednja, koja se sastoji od privatne domaće štednje i javne štednje, predstavlja jedan od najvažnijih izvora financiranja investicija u skoro svim zemljama svijeta, smanjuje potrebu za vanjskim zaduživanjem, te osnažuje domaći bankarski sistem. Postoji više motiva za opredjeljenje građana odnosno pojedinca da štedi, a o motivu ovisi i sam način štednje. Dio dohotka koji su odvojili kao štednju građani mogu akumulirati u raznim oblicima. Većina građana BiH pod štednjom prije svega podrazumijeva „štednju u bankama“, i to je štednja u novcu u vidu depozita. Postoje depoziti po viđenju i oročeni depoziti. Depozit po viđenju zapravo je novac na računu koji se može podići u svakom trenutku i kamate su jako niske, i zapravo se ne može govoriti o štednji u pravom smislu, već prije o sredstvima koja služe za tekuću potrošnju. Ako je depozit oročen, znači da su građani banci obećali da neće povlačiti novac s računa u određenom roku i za uzvrat će dobivate kamate. Jedan od osnovnih motiva za štednju, posebno ukoliko građani imaju dobar posao i primanja, je formiranje rezervi u cilju zaštite od posljedica neočekivanih promjena. To može biti bojazan od iznenadnog gubitka zaposlenja ili  procjena da zbog slabog stanja u ekonomiji mirovine neće biti dostatne za podmirivanje potreba građana nakon završetka njihovog radnog vijeka.

Tko su štediše i ima li ih uopće u BiH, ako uzmemo u obzir općenito stanje u državi, naročito kada je riječ o razvoju privrede na koju negativno utječe nestabilna politička situacija?

– Na pitanje tko su štediše u našoj zemlji najkraći odgovor bi bio: kao i u svakoj drugoj zemlji, to su građani, privatna poduzeća i javni sektor.

U razdoblju prije krize bilježili smo snažan rast potrošačkih kredita. Međutim, od početka krize krenuo je proces razduživanja građana koji još traje. S druge strane, čini se da je situacija sa štednjom u blagom padu. Je li to pokazatelj ponašanja građana, u smislu usklađenosti s ekonomskom situacijom? 

– Točno je da je u razdoblju prije krize bio evidentan značajan rast kredita stanovništvu i to sve do 2009. godine kada je došlo do naglog usporavanja kreditnog zaduživanja stanovništva. Međutim već od veljače 2011. bilježi se umjereni kreditni rast u ovom sektoru koji je do danas prisutan. Kreditni rast u sektoru stanovništva u lipnju 2016. godine iznosio je oko 3%. Kada je riječ o depozitima stanovništva, mogli bismo ocijeniti da su oni stabilni i da u prethodnih par godina bilježe rast. U kolovozu 2016. godine depoziti stanovništva u BiH iznosili su 10,22 milijarde KM i u prvih osam mjeseci ove godine porasli su za 3,6%. U ukupnim depozitima  u bankarskom sistemu ovi depoziti sudjeluju oko 60%.

Štede li bh. građani dovoljno? Kakve su nam štedne navike?

– Teorija kaže da značajan dio štednje sektora stanovništva nikada ne dolazi na financijsko tržište. Može se ocijeniti da to vrijedi i u slučaju BiH, naročito ukoliko se uzme u obzir rezultat istraživanja o financijskoj inkluziji koje je provela Svjetska banka i koji upućuje da svega nešto više od 60% građana starijih od 16 godina posjeduje račun u nekoj od financijskih institucija u zemlji. Ako ovaj podatak usporedimo s podacima iz zemalja u okruženju, kao što su Hrvatska i Srbija, evidentno je da ima jako puno prostora da se u BiH razvija svijest građana o značaju posjedovanja računa i štednje u bankama.

Veliki broj ljudi u BiH danas živi u siromaštvu ili na rubu siromaštva – neki su ostali bez posla, neki ga ne mogu naći, mnogima je plaća tako mala da jedva pokriju i osnovne životne potrebe. Kako dakle u takvim uvjetima štedjeti? Je li to uopće moguće?

– Točno je da se situacija na tržištu rada može ocijeniti kao veoma složena, pri čemu je prvenstveno karakterizira značajan broj nezaposlenog stanovništva, posebno mladih, kao i niska i stagnirajući primanja zaposlenih. Građani s najlošijim primanjima u našoj zemlji zasigurno nisu u mogućnosti štedjeti, već suprotno, akumuliraju zaduženja za tekuću potrošnju ili drugim riječima zadužuju se da bi podmirili osnovne životne potrebe. S druge strane, ne treba zaboraviti na činjenicu da je još uvijek evidentan značajan priliv novčanih doznaka iz inozemstva u korist bh. građana i zasigurno određeni dio tih sredstava se akumulira u vidu štednje.

Je li štednja nužno povezana samo s visinom dohotka?

– Ukoliko promatramo isključivo odnos štednje i dohotka, može se očekivati da će štednja rasti ako raste tekući dohodak dok će u slučaju rasta permanentnog dohotka rasti potrošnja.

Štednja ne mora nužno biti samo u bankama, jer postoje i drugi oblici štednje poput polise životnog osiguranja i slično. Ekonomska kretanja značajno utiču na nivo štednje, tako da se u recesiji dešava nešto što se u ekonomiji zove paradoks štednje, a radi se o tome da štednja raste bez istovremenog porasta investicija, što dovodi do pada potrošnje, dohotka i zaposlenosti.

Obično se kaže da oni koji štede nisu oni koji podižu kredite i obratno, a veliki udio ukupne štednje građana otpada na manji broj ljudi. Može li se iz strukture štednje i kredita građana iščitati rastuća ekonomska nejednakost?

– Ovakvu vrstu analiza CBBiH nije u mogućnosti provesti. Svakako ne bi bilo dobro isključivo na osnovu analize kreditnog zaduženja i stanja depozita građana donositi ovakve zaključke.

Mislite li da bh. građani dovoljno brinu o svojoj budućnosti i imaju li razvijenu naviku štednje. Odnosno, jesu li dovoljno informirani o uvjetima štednje koje im pružaju banke?

– Moglo bi se reći da je uslijed desetljeća teških uvjeta života za većinu bh. građana, kod naših građana razvijena navika da se i od minimuma raspoloživih sredstava odvaja dio za „crne dane“. Kada je riječ o informiranosti građana o uvjetima štednje, iako banke transparentno ističu ponude svojih usluga, te često nude različite akcije na kredite i štednju, kao što je već ranije rečeno, još uvijek postoji značajan broj građana koji nisu uključeni u financijski sistem i zadatak svih institucija iz financijskog sektora, medija i šire javnosti trebao bi biti financijsko opismenjavanje građana u okviru čega je svakako i razvijanje svijesti o prednostima štednje.

Smatrate li da su uvjeti štednje povoljni i sigurni za štednju, naročito ako se uzme u obzir činjenica da su štediše mnogo puta do sada bile žrtve brojnih prevara?

– Smatramo da su štedni depoziti građana sigurni u bankama, pri čemu posebno ističemo da su svi depoziti do iznosa 50 tisuća KM u bankama osigurani i da građani imaju mogućnost držati depozite u više različitih banaka. Ilustrativan primjer koji potvrđuje da su osigurani depoziti zaista sigurni je skorašnja isplata depozita deponentima, imaocima depozita u bankama nad kojima je pokrenut proces likvidacije i stečaja.

Zaštita potrošača u sferi financijskih usluga je važno pitanje kojem se odnedavno pridaje veća pažnja kroz jačanje zakonodavnih rješenja i novih funkcija kod supervizora. Informacije i transparentnost o depozitnim instrumentima se kontinuirano poboljšavaju, a i depozitari trebaju pokazati zainteresiranost da precizno prouče uvjete i ugovore, jer će se tako bolje zaštititi i prevenirati nesporazumi.

Da li je bolje štedjeti ili investirati višak novca u neke projekte od kojih cjelokupno društvo može imati koristi?

– Odluku o izboru štednje ili investicije mora donijeti svaki pojedinac, ovisno o nivou rizika koji je spreman preuzeti. Kako društvo može imati koristi od kvalitetnih investicijskih projekata, tako ima koristi i od štednje u bankama. Stabilan iznos štednje, naročito ukoliko je ona na duži rok, bankama predstavlja kvalitetan izvor za financiranje. Banka ova sredstva najvećim dijelom preusmjerava u financiranje privrede i domaćinstava, čime ispunjava svoju osnovnu funkciju: da prikuplja sredstva od suficitarnih i preusmjerava ih u deficitarne sektore. Dakle u svakom slučaju, postoji korist za cjelokupno društvo.

Kako dakle odgovorno upravljati vlastitim financijama? Je li poželjno voditi evidenciju prihoda i troškova te na koji način? Naime, često nismo ni svjesni koliko novca odlazi na sitnice ili tzv. nevidljive troškove. Treba li ih sve evidentirati, i kako to učiniti, a da se baš ne pretvorimo u kalkulator?

– Upravljanje osobnim financijama pokazalo se, u toku trajanja krize, kao jedno od problematičnih područja u ljudskom djelovanju. Financijska situacija na mnogo načina utiče na naše živote i živote naših bližnjih, i mnoge zemlje su pokrenule ozbiljne inicijative oko prosvjećivanja građana o financijskim rizicima kojima se izlaže, da bi se ublažili socijalni problemi. Odgovorno upravljati vlastitim financijama, prije svega, znači da je važno dobro se informirati prije bilo kakve aktivnosti. Građani se ne smiju ustručavati od postavljanja pitanja službenicima u banci, osiguranju ili drugim pružaocima usluga u financijskom sektoru, sve dok im se detaljno ne razjasne sve nedoumice i nepoznanice. Svakako bi bilo dobro voditi evidenciju prihoda i troškova, barem kada je riječ o nekim krupnijim stavkama osobnog budžeta.

Iako smo kalendarski pri kraju 2016. godine, možete li već sada govoriti o stanju bankarskog sektora u BiH, naročito kada je riječ o štednji i štedišama?

– Stanje bankarskog sektora, sudeći prema indikatorima likvidnosti, kapitaliziranosti i profitabilnosti u prvih šest mjeseci 2016. godine, može se ocijeniti stabilnim. U 2016. godini ukupni depoziti u bankama iznosili su 17,2 milijardi KM, pri čemu se 60% odnosi na depozite sektora stanovništva. Vrijedi još jednom istaći da su depoziti do 50 tisuća KM u bankama osigurani. Štediše koje imaju više iznose depozita mogu držati depozite u nekoliko različitih banaka i na taj način umanjiti rizik. Također, štediše se ne bi trebale uzdržavati od oročenja viška sredstava na duži rok, koje u pravilu nosi i više kamate, isključivo iz bojazni za sigurnost svojih depozita.

Razgovarala: Selma Dandić

 

 

 

Ostavi Komentar

Vaša email adresa neće biti objavljena. Potrebna polja su označena *

*

15 + 7 =

Scroll na vrh